Već duže od jedne decenije redovno putujem poslovno u Austriju po nekoliko puta godišnje i uglavnom boravim u kraju koji ima izuzetno razvijena sela, a naročito seoski turizam. Ta mjesta u kojima boravim nisu skijaški centri i nemaju posebne autentičnosti koje bi ih učinile atraktivnim velikom broju turista, ali ono što imaju, koriste na najbolji mogući način. Neka mjesta su zaista posebna i autentična, kao što je Hallstatt, i tu se ne može puno ideja iskopirati, ali većinu mjesta od drugih izdvaja tek poneka specifičnost koja je predstavljena na izvrstan način. Naravno, seoski turizam nije jedina okosnica razvoja tog kraja. Vrlo su razvijeni i poljoprivreda, industrija i trgovina, ali danas se bavim turizmom kao temom.
Neke od navedenih ideja sam pronašao na stranici Bašta Balkana i iskoristio ih. Neke ideje su lakše, a neke teže izvodljive. Za implementaciju određenih je potrebna podrška opštine, odnosno grada, a druge mogu razvijati mjesne zajednice ili privatni inicijatori. Naravno, treba napomenuti da nije sve ideje moguće sprovesti u svakom selu, ali uvođenje samo nekoliko njih bi moglo značajno poboljšati život u tom mjestu.
Ulaganja u smještajne kapacitete sama po sebi neće privući turiste. Potrebno je da selo ponudi potencijalnim posjetiocima nešto što im može biti interesantno i time ih privuče.
Evo nekoliko ideja šta bi to moglo biti:
1. Lokalna znamenitost – Treba početi od onog što je najinteresantnije u mjestu. Rijeka, jezero, pećina, šuma, vodopad, spomenik, kula, ruina, lokalni iscjelitelj, narodni ljekar, ljekovita voda, ljekovito blato, ljekoviti preparati i trave i slično. Teško da postoji selo koje nema neku znamenitost ili posebnost. S druge strane, rijetka su naša sela koja to i koriste. Potrebno je za svaku znamenitost posebno razviti plan kako od nje napraviti atrakciju koja bi bila zanimljiva posjetiocima. Treba jasno označiti ili napraviti put do nje i postaviti table sa detaljnim informacijama o znamenitosti.
2. Legenda – Lokalne legende o vilama, vampirima, drekavcima, duhovima, neobičnim pojavama, bitkama ili nekim drugim istorijskim događajima, ispričane na pravi način mogu biti izuzetno zanimljive i privlačne. Neka mjesta su, samo na osnovu legende, napravila uspješnu priču.
3. Festival ili događaj – Organizacija festivala ili događaja koji je karakterističan za taj kraj: pečenje rakije, pravljenje vina, branje voća, kosidba, spremanje zimnice, vrcanje meda, kuhanje džema, spremanje posebnog jela, izrada narodne nošnje, zbor, zanat, pjevanje, muzika. Treba izabrati datum koji odgovara toj manifestaciji, tražiti pomoć opštine/grada i organizovati festival koji može biti ključan za razvoj tog sela ili čak regije. Na takvoj manifestaciji lokalni proizvođači bi nudili svoje proizvode na prodaju. Festivali obezbjeđuju publicitet, što dođe kao besplatna promocija mjesta.
4. Religijski objekat ili događaj – Religijski ili vjerski turizam je jedan od najstarijih oblika turizma. Ljudi su spremni preći velike udaljenosti da bi posjetili neko svetilište. Zanimljivo svetilište može biti okosnica razvoja turizma u određenom mjestu.
5. Pješačke i biciklističke staze – Prvo je potrebno je prokrčiti staze i napraviti signalizaciju. Ovaj vid turizma može biti posebno pogodan za sela koja se nalaze u blizini gradova. Uz staze se treba razvijati ugostiteljstvo. Staze pojedinačno mogu imati neki koncept ili priču. Staza zdravlja, romantična staza, istorijska staza, staza gljiva, staza vina, staza šumskog voća, šumska staza, livadska staza. Treba imati ideju stazu čega ponuditi i napraviti dobru signalizaciju, odnosno ostaviti putokaze i objašnjenja.
6. Poznata kafana – Selo bi trebalo da ima kafanu koja bi po svojoj autentičnosti i meniju bila nadaleko poznata. Svaka dobra seoska kafana mora u svom meniju imati neko jelo ili piće karakteristično za svoje selo ili kraj.
7. Spomen kuća – spomen kuća nekog poznatog čovjeka iz tog sela ili zanata ili veštine koje selo ima. Također se u obliku spomen kuće ili mini muzeja može predstaviti neki poseban istorijski događaj koji se odigrao u tom mjestu.
8. Izrada suvenira – U svakom selu ima vještih i kreativnih ljudi koji prave sjajne rukotvorine i suvenire. Moguće je lokalnu prodavnicu opremiti tako da u jednom dijelu ima kutak sa seoskim suvenirima. Odjeća, obuća, kape, džemperi, zimnica, ukrasi, grnčarija, vaze, seoski stari alat, slike, domaća hrana…
9. Higijena sela i ljubaznost domaćina – Mislim da nije potrebno objašnjavati značaj ove dvije stvari.
10. Još nekoliko ideja za razmatranje: ribolov, kamping, kuće tradicionalne arhitekture, folklor, ambijentalna cjelina, netaknuta priroda, jahanje, lov…
Da bi se ostvarile ovakve ideje potrebna je saradnja ljudi, a tu se kao prepreka može pojaviti mentalitet našeg čovjeka. U tu analizu danas nemam namjeru ulaziti, ali sam htio ukazati da za razvoj turizma na selu prvo treba na pravi način iskoristiti resurse sa kojima se raspolaže pa tek nakon toga razvijati ambiciozije planove.
Tekst sam počeo sa Austrijom pa bih i završio s njom. Redovno tamo viđam turističke proizvode koji sami po sebi spadaju u sasvim prosječnu ponudu, međutim nakon što se dotjeraju i na njih se primjeni nekoliko marketinških zahvata postaju prvoklasne atrakcije, dok kod nas vrlo ozbiljni potencijali leže zapušteni, zarasli u trnje i makiju, nepristupačni i zaboravljeni.
Da na kraju dodam, moja uža stručna specijalizacija nije turizam, već marketing i menadžment, tako da ovaj tekst ne nudim kao stručni rad već samo kao dobronamjerne ideje za koje smatram da bi se kod nas mogle implementirati i možda nekom negdje pomoći.
No comments:
Post a Comment