tag:blogger.com,1999:blog-70790348896972776822024-02-07T17:02:37.093-08:00Nikola KužetBlog o ekonomiji, politici i modernim tehnologijamaNikola Kužethttp://www.blogger.com/profile/10698975591173607276noreply@blogger.comBlogger30125tag:blogger.com,1999:blog-7079034889697277682.post-45686611444788318492018-12-23T03:28:00.002-08:002018-12-23T03:34:42.892-08:00Tehnofobija i druge kolektivne paranoje<div dir="ltr" style="text-align: left;" trbidi="on">
<div style="text-align: justify;">
<span style="font-family: "arial" , "helvetica" , sans-serif;">Definicija: Tehnofobija je strah od napredne tehnologije ili kompleksnih uređaja, naročito kompjutera. Iako postoje razni oblici tehnofobije oni postaju sve kompleksniji kako tehnologija nastavlja da se razvija.</span></div>
<div style="text-align: justify;">
<span style="font-family: "arial" , "helvetica" , sans-serif;">Fobija je neopravdan i prekomjeran strah i sama po sebi nije društveni problem, ali postaje kada od nje pate donosioci važnih odluka.</span><br />
<span style="font-family: "arial" , "helvetica" , sans-serif;">Paranoja je strah ili tjeskoba neke osobe koji nastaje zbog iracionalnih ideja ili nesposobnosti da razlikuje maštu od stvarnosti.</span></div>
<div style="text-align: justify;">
<span style="font-family: "arial" , "helvetica" , sans-serif;"><br /></span></div>
<div style="text-align: justify;">
<span style="font-family: "arial" , "helvetica" , sans-serif;">U Socijalističkoj Jugoslaviji fizičkim licima dugo nije bilo moguće uspostavljanje telefonske veze sa inostranstvom jer su tadašnji politički zvaničnici smatrali da je to nepotrebno za običan narod pa čak i opasno po državnu bezbjednost jer zašto bi, pobogu, neko civilno lice komuniciralo sa nekim u inostranstvu, moglo bi otkriti kakvu državnu tajnu, bezbjednosni podatak, lokaciju nekog vojnog ili energetskog objekta. Ako hoće da komunicira sa familijom u inostranstvu neka se lijepo dopisuju, tome pošta služi. Takvo je vrijeme bilo.</span></div>
<div style="text-align: justify;">
<span style="font-family: "arial" , "helvetica" , sans-serif;">Prije dvadesetak godina neki od naših političara nisu smatrali bitnim da se narodu obezbijedi korištenje interneta putem dial-up veze, mislili su da je to nepotrebno, suvišno, pa čak i opasno po nacionalnu bezbjednost. Srećom, razum je prevladao.</span></div>
<div style="text-align: justify;">
<span style="font-family: "arial" , "helvetica" , sans-serif;">U nekim državama poput Kube, Sjeverne Koreje, Irana i Saudijske Arabije nije prevladao razum nego paranoja pa je upotreba interneta i danas zabranjena ili je nadgledana, ograničena i strogo kontrolisana.</span></div>
<div style="text-align: justify;">
<span style="font-family: "arial" , "helvetica" , sans-serif;">Danas u BiH imamo sličnu situaciju sa uvođenjem mobilne telefonije četvrte generacije, digitalnim televizijskim signalom i digitalizacijom državne administracije i birokratskih procedura.</span></div>
<div class="separator" style="clear: both; text-align: center;">
<a href="https://blogger.googleusercontent.com/img/b/R29vZ2xl/AVvXsEhcMx0UInddSs1PQxlAEzvisVPnOAAasxsdKzY7zi9BU1kfwHjIhIvellDf8EtMrA-M2MYiE7BSzvtEYQO717HwkL7yS_DFKYJVZWphz_Cg6mQ70KIExfbwxQBTlvpnWaSe617aIkVJdgEl/s1600/connected-city-2x1.jpg" imageanchor="1" style="margin-left: 1em; margin-right: 1em;"><img alt="tehnofobija" border="0" data-original-height="500" data-original-width="1000" height="200" src="https://blogger.googleusercontent.com/img/b/R29vZ2xl/AVvXsEhcMx0UInddSs1PQxlAEzvisVPnOAAasxsdKzY7zi9BU1kfwHjIhIvellDf8EtMrA-M2MYiE7BSzvtEYQO717HwkL7yS_DFKYJVZWphz_Cg6mQ70KIExfbwxQBTlvpnWaSe617aIkVJdgEl/s400/connected-city-2x1.jpg" title="tehnofobija" width="400" /></a></div>
<div style="text-align: justify;">
<span style="font-family: "arial" , "helvetica" , sans-serif;"><br /></span></div>
<div style="text-align: justify;">
<span style="font-family: "arial" , "helvetica" , sans-serif;">Uglavnom, u svakoj vremenskoj epohi i svakom političkom sistemu koji je vladao ovim prostorima imali smo određenu garnituru političara i vršilaca vlasti koji su smatrali da je nova tehnologija nepotrebna pa čak i opasna i trudili su se da je na sve moguće načine ospore, zaustave, uspore i odlože njeno uvođenje. Nekada su to bili elektrifikacija i telefon, danas su internet i savremene komunikacijske i digitalne tehnologije. </span></div>
<div style="text-align: justify;">
<span style="font-family: "arial" , "helvetica" , sans-serif;">U kraju iz kojeg potičem prilikom uvođenja električne energije za vrijeme SFR Jugoslavije narodni predstavnici nekih sela, koji su ujedno bili i partijski komesari, su odbili elektrifikaciju tvrdeći da im ne treba i velikodušno su izjavljivali da sigurno ima drugih sela kojima je to potrebnije nego njihovim, jer njima je, eto, i ovako sasvim dobro. Tajno, plašili su se udara struje, požara, prehlade zbog hladne hrane iz frižidera, strahovali su da djeca neće htjeti ići spavati na vrijeme ako u kući bude gorila sijalica i ko zna kakve su ih još elektroničke strijepnje morile. Neka sela iz tog kraja su dočekala elektrifikaciju tek dvije decenije kasnije i među zadnjima u cijeloj bivšoj državi.</span></div>
<div style="text-align: justify;">
<span style="font-family: "arial" , "helvetica" , sans-serif;">I pored najava da će 4G mobilna mreža sigurno biti uvedena tokom 2018. jasno je da je to nemoguća misija i da ćemo čak imati sreće ako se ostvari u 2019. Stvar je zapela u komplikovanim procedurama i slaboj koordinaciji između Savjeta ministara, tačnije Ministarstva saobraćaja i komunikacija BiH, Regulatorne agencije za komunikacije BiH, Ministarstva saobraćaja i veza Republike Srpske i Ministarstva prometa i komunikacija BiH. Kako saznajem, od tri licencirana operatera mobilne telefonije u BiH jedan ima nabavljenu i instaliranu opremu za 4G (Mtel), drugi ima nabavljenu opremu, ali nije instalirana (HT Eronet), a treći još nije ni nabavio opremu (BH Telecom). Zakon kaže da jedino sva tri operatera mogu dobiti licencu, a ne samo jedan ili dva. Toliko o slobodnom tržištu u BiH.</span></div>
<div style="text-align: justify;">
<span style="font-family: "arial" , "helvetica" , sans-serif;">Zapravo, ne postoji dovoljno političke volje da se sprovede prelazak na 4G mrežu. Zbog toga je danas Bosna i Hercegovina uz Ukrajinu posljednja zemlja u Evropi koja koristi mobilnu telefoniju treće generacije. Sve ostale države su uvele četvrtu generaciju i ubrzano se pripremaju za uvođenje pete generacije mobilne telefonije. Akcijski plan EU kaže da zemlje i operateri do 2020. trebaju biti spremni za uvođenje 5G mreže, a neke zemlje i gradovi već testiraju ovu tehnologiju.</span></div>
<div style="text-align: justify;">
<span style="font-family: "arial" , "helvetica" , sans-serif;"><br /></span></div>
<div style="text-align: justify;">
<span style="font-family: "arial" , "helvetica" , sans-serif;">Normalno je postaviti pitanje šta nam donose 4G i 5G mobilne mreže i kakvu bi korist građani mogli imati od toga. Nove generacije donose puno brži prenos podataka, što znači superbrzi internet i značajno stabilniju vezu, a to izuzetno povoljno utiče na dalji razvoj komunikacija i digitalizaciju što direktno podstiče razvoj privrede i preduzetništva. Znači novi poslovi, ubrzana i unaprijeđena komunikacija, šire mogućnosti digitalizacije i informatizacije društva i javne administracije i tako dalje u nedogled. 5G mreža će izbrisati granice u mogućnostima prenosa podataka i uvesti nas u potpuno digitalizovano društvo te omogućiti primjenu tehnološkog trenda koji tek dolazi, a to je IoT (Internet of things) o čemu ću pisati u nekom od narednih tekstova. Dakle, pitanje “Čemu služi brza internet veza?” je isto kao i pitanje “Čemu služi autoput?”.</span></div>
<div class="separator" style="clear: both; text-align: center;">
<a href="https://blogger.googleusercontent.com/img/b/R29vZ2xl/AVvXsEgjFgBNJbxBP99NiCa1shuUTteafUpP-EDi8amtXxeCd1dhdkOjAlBdVjJGRl819Rb1wVcCgOvY9CcyuMkyzNcQgWnszx07dQYJXUR4EFPIdrWrNoTYIUq7vN680S8a-ET0Isy7gQQxg_KU/s1600/2do-arte-1.jpg" imageanchor="1" style="margin-left: 1em; margin-right: 1em;"><img border="0" data-original-height="360" data-original-width="974" height="147" src="https://blogger.googleusercontent.com/img/b/R29vZ2xl/AVvXsEgjFgBNJbxBP99NiCa1shuUTteafUpP-EDi8amtXxeCd1dhdkOjAlBdVjJGRl819Rb1wVcCgOvY9CcyuMkyzNcQgWnszx07dQYJXUR4EFPIdrWrNoTYIUq7vN680S8a-ET0Isy7gQQxg_KU/s400/2do-arte-1.jpg" width="400" /></a></div>
<div style="text-align: justify;">
<span style="font-family: "arial" , "helvetica" , sans-serif;"><br /></span></div>
<div style="text-align: justify;">
<span style="font-family: "arial" , "helvetica" , sans-serif;">Poput političkih predstavnika nekih sela u mom rodnom kraju tokom 1960-ih i 1970-ih godina koji nisu dozvolili elektrifikaciju zbog paranoja koje su ih mučile, pretpostavljam da današnji pojedini predstavnici vlasti blokiraju savremene tehnologije iz sljedećih strahova, uvjerenja i dilema:</span></div>
<div style="text-align: justify;">
<span style="font-family: "arial" , "helvetica" , sans-serif;"><br /></span></div>
<div style="text-align: justify;">
<span style="font-family: "arial" , "helvetica" , sans-serif;">To zrači.</span></div>
<div style="text-align: justify;">
<span style="font-family: "arial" , "helvetica" , sans-serif;">Ionako previše buljimo u te ekrane.</span></div>
<div style="text-align: justify;">
<span style="font-family: "arial" , "helvetica" , sans-serif;">Narod se otuđio i prestao družiti zbog tehnologije.</span></div>
<div style="text-align: justify;">
<span style="font-family: "arial" , "helvetica" , sans-serif;">Špijuniraće nas CIA/ MI6/ FSB/ MOSAD/ KBG/ DB/ OZNA/ UDBA/ Informbiro/ Crna ruka/ Securitate.</span></div>
<div style="text-align: justify;">
<span style="font-family: "arial" , "helvetica" , sans-serif;">Šta će nam to?</span></div>
<div style="text-align: justify;">
<span style="font-family: "arial" , "helvetica" , sans-serif;">Imamo mi prečih stvari i većih problema od toga.</span></div>
<div style="text-align: justify;">
<span style="font-family: "arial" , "helvetica" , sans-serif;">Ko će ponovo učiti?</span></div>
<div style="text-align: justify;">
<span style="font-family: "arial" , "helvetica" , sans-serif;">Kako ćemo mi to kontrolisati?</span></div>
<div style="text-align: justify;">
<span style="font-family: "arial" , "helvetica" , sans-serif;">Ja se bavim ozbiljnim državničkim poslovima, nemam vremena za te budalaštine.</span></div>
<div style="text-align: justify;">
<span style="font-family: "arial" , "helvetica" , sans-serif;">Nije to za naš narod.</span></div>
<div style="text-align: justify;">
<span style="font-family: "arial" , "helvetica" , sans-serif;">Nije naš narod za to.</span></div>
<div style="text-align: justify;">
<span style="font-family: "arial" , "helvetica" , sans-serif;">Ima li neko da mi objasni šta znači to 4G/ 5G?</span><br />
<span style="font-family: "arial" , "helvetica" , sans-serif;">Kaže moj kum da je to HARP.</span></div>
<div style="text-align: justify;">
<span style="font-family: "arial" , "helvetica" , sans-serif;">Zaboravićemo narodne običaje.</span></div>
<div style="text-align: justify;">
<span style="font-family: "arial" , "helvetica" , sans-serif;">A što baš ja moram potpisati?</span></div>
<div style="text-align: justify;">
<span style="font-family: "arial" , "helvetica" , sans-serif;">Šta nam ovako fali?</span></div>
<div style="text-align: justify;">
<span style="font-family: "arial" , "helvetica" , sans-serif;">Šta je mom djedu falilo bez te tehnologije?</span></div>
<div style="text-align: justify;">
<span style="font-family: "arial" , "helvetica" , sans-serif;">Čekaj da prođu praznici.</span></div>
<div style="text-align: justify;">
<span style="font-family: "arial" , "helvetica" , sans-serif;">Čekaj da prođu izbori.</span></div>
<div style="text-align: justify;">
<span style="font-family: "arial" , "helvetica" , sans-serif;">Čekaj da prođu lokalni izbori.</span></div>
<div style="text-align: justify;">
<span style="font-family: "arial" , "helvetica" , sans-serif;">Sad će smjena vlasti pa neka se sljedeći ko dođe bavi sa tim.</span></div>
<div style="text-align: justify;">
<span style="font-family: "arial" , "helvetica" , sans-serif;"><br /></span></div>
<div style="text-align: justify;">
<span style="font-family: "arial" , "helvetica" , sans-serif;">I dok se donosioci ovih odluka bore sa svojim tehnofobijama BiH i Ukrajina ostadoše zadnja sela u mraku u cijeloj Evropi.</span></div>
<div class="separator" style="clear: both; text-align: center;">
<a href="https://blogger.googleusercontent.com/img/b/R29vZ2xl/AVvXsEjrnCJVGPZf34AFZXEY3Vs7a7jhT6B45S_Isk44sp9uJ7fu7zE3rIge8CzlCgczz6viE0Z9iRy3R8VQ3gDjJu5f5cK1Of3Ui_qw3lIX0J9ROuht20FVzypEabCYQPxaMlVUSthBT_myA-Vw/s1600/5g-speedometer-logo.jpg" imageanchor="1" style="margin-left: 1em; margin-right: 1em;"><img border="0" data-original-height="362" data-original-width="970" height="148" src="https://blogger.googleusercontent.com/img/b/R29vZ2xl/AVvXsEjrnCJVGPZf34AFZXEY3Vs7a7jhT6B45S_Isk44sp9uJ7fu7zE3rIge8CzlCgczz6viE0Z9iRy3R8VQ3gDjJu5f5cK1Of3Ui_qw3lIX0J9ROuht20FVzypEabCYQPxaMlVUSthBT_myA-Vw/s400/5g-speedometer-logo.jpg" width="400" /></a></div>
<div style="text-align: justify;">
<br /></div>
</div>
Nikola Kužethttp://www.blogger.com/profile/10698975591173607276noreply@blogger.com0tag:blogger.com,1999:blog-7079034889697277682.post-55800785452637245232018-06-08T03:21:00.002-07:002020-11-25T12:33:15.990-08:00Moj prvi mundijal<div dir="ltr" style="text-align: left;" trbidi="on">
<div style="text-align: justify;">
<span face="arial, sans-serif" style="font-size: 11pt;">Prvo svjetsko
prvenstvo u fudbalu koje pamtim je ono održano 1990. godine u Italiji. Imao sam
deset godina i cijelo ljeto sam proveo u Karinu u Dalmaciji. Bio nas je čopor
dječaka iz svih krajeva bivše države i bili smo potpuno ludi za fudbalom. Ništa
drugo za nas nije postojalo. Još uvijek premladi da nas interesuju djevojčice i
apsolutno nezainteresovani za političko stanje u državi za koju smo svim srcem
navijali, a koja je lagano klizila u sunovrat. Samo fudbal. Jasno pamtim kao da
sam jutros gledao šarenilo dresova svih boja, majstorije Mateusa i Bađa,
Stojkovićeve golove protiv Španije, ludorije Iguite, ples sa korner zastavicom
Rodžera Mile, Valderaminu frizuru i Maradonine suze. Ipak, najbolje pamtim
utakmicu Jugoslavija - Argentina i penale poslije produžetaka. Odbranjeni penal
Ivkovića Maradoni - o srećo, o radosti, a onda Gojkočeina odbrana Hadžibegiću -
o tugo, o nesrećo. Jugoslavija je ispala u četvrtfinalu od moćne Argentine,
tada još uvijek, zvaničnog prvaka svijeta.</span></div>
<div style="line-height: 115%; margin-bottom: 12.0pt; margin-left: 0in; margin-right: 0in; margin-top: 0in; margin: 0in 0in 12pt; text-align: justify;">
<div class="separator" style="clear: both; text-align: center;">
</div>
<div class="separator" style="clear: both; text-align: center;">
<a href="https://blogger.googleusercontent.com/img/b/R29vZ2xl/AVvXsEj7yVE6cNDtydDNhIQPGOEaFasV1qdFK3OsUZD2dPvzn6FSCUHZJUIcIjmYJFZKGXCeQvltrU_s8N-A7PvCCNb-vxyhQjQOikbBi3U3dG-kBvN_epJnVv5lLhxH_i9uSuJrPEk1Fs7GY28M/s1600/valderrama1.jpg" style="margin-left: 1em; margin-right: 1em;"><img border="0" data-original-height="600" data-original-width="600" height="320" src="https://blogger.googleusercontent.com/img/b/R29vZ2xl/AVvXsEj7yVE6cNDtydDNhIQPGOEaFasV1qdFK3OsUZD2dPvzn6FSCUHZJUIcIjmYJFZKGXCeQvltrU_s8N-A7PvCCNb-vxyhQjQOikbBi3U3dG-kBvN_epJnVv5lLhxH_i9uSuJrPEk1Fs7GY28M/s320/valderrama1.jpg" width="320" /></a></div>
<div class="separator" style="clear: both; text-align: center;">
<span face=""arial" , "helvetica" , sans-serif" style="font-size: x-small;">Carlos Valderrama</span></div>
</div>
<div style="line-height: 115%; margin-bottom: 12.0pt; margin-left: 0in; margin-right: 0in; margin-top: 0in; margin: 0in 0in 12pt; text-align: justify;">
<span face=""arial" , sans-serif" style="font-size: 11pt; white-space: pre-wrap;">Ime Serhio Gojkočea sam upamtio za sva vremena, kao i druga, meni </span><span face=""arial" , sans-serif" style="font-size: 11pt; white-space: pre-wrap;">tada, jako čudna, beskrajno zanimljiva, zabavna i smiješna imena poput Skilaći, </span><span face=""arial" , sans-serif" style="font-size: 11pt; white-space: pre-wrap;">Zubizareta, Klinsman, Kaniđa, Gaskojn, Butragenjo, Rajkard, Van Basten, Bebeto,</span><span face=""arial" , sans-serif" style="font-size: 11pt; white-space: pre-wrap;"> </span><span face=""arial" , sans-serif" style="font-size: 11pt; white-space: pre-wrap;">Hvangbo-Kvan, Zenga, Litbarski. Održavali smo otvoreno prvenstvo u poznavanju </span><span style="font-size: 14.6667px; white-space: pre-wrap;">sastava reprezentacija. Bio sam u samom vrhu, ali jedan dječak iz Zagreba je </span><span style="font-size: 11pt; white-space: pre-wrap;">bio neprevaziđen. Mislim da je sve sastave znao napamet.</span></div>
<div style="line-height: 115%; margin-bottom: 12.0pt; margin-left: 0in; margin-right: 0in; margin-top: 0in; margin: 0in 0in 12pt; text-align: justify;">
<o:p></o:p></div>
<div style="line-height: 115%; margin-bottom: 12.0pt; margin-left: 0in; margin-right: 0in; margin-top: 0in; margin: 0in 0in 12pt; text-align: justify;">
<span style="white-space: pre-wrap;"><span face=""arial" , "sans-serif"" style="color: black; font-size: 11pt; line-height: 115%;">Tog ljeta sam naučio da je svijet jedno veliko mjesto puno različitih ljudi nevjerovatno čudnih imena, ludih frizura, neobičnih jezika, drugačijeg izgleda i boje kože, koji svi podjednako trče i trude se, žele da zabiju gol, žele da pobjede i slave i svi jednako tuguju, ljute se i žale kada izgube. Poistovjetio sam se sa dječacima u Argentini, Brazilu, Italiji, Kamerunu, Engleskoj, Njemačkoj ili Južnoj Koreji koji se kao i ja raduju i tuguju, trče za loptom, glume omiljene zvijezde i maštaju kako zabijaju gol makazicama u finalu svjetskog prvenstva. Prvi put sam doživio cijeli svijet kao nevjerovatno zanimljivo i raznoliko mjesto. Izbor za mis svijeta će me ozbiljno zainteresovati tek koji mjesec kasnije te ću ljepotu i raznolikost planete nam zemlje i ljudskog roda početi upoznavati i iz tog, malo drugačijeg, ali ništa manje zanimljivog ugla.</span></span><o:p></o:p><br />
<div class="separator" style="clear: both; text-align: center;">
</div>
<div class="separator" style="clear: both; text-align: center;">
<a href="https://blogger.googleusercontent.com/img/b/R29vZ2xl/AVvXsEhTZczhaH_3oarDhKANf-dSj_lMYdKsjtenvKnfWFm8d8pnET7w25lNatc3ystidGOvNgGSSjCpAFyPdtilHmwJumJbUqzhhy2zX6qmzmDOhsCOVRzD5jvGeqUCt0aqdUtYHqeYWrzaqFYs/s1600/2819076_big-lnd.jpg" style="margin-left: 1em; margin-right: 1em;"><img border="0" data-original-height="540" data-original-width="960" height="180" src="https://blogger.googleusercontent.com/img/b/R29vZ2xl/AVvXsEhTZczhaH_3oarDhKANf-dSj_lMYdKsjtenvKnfWFm8d8pnET7w25lNatc3ystidGOvNgGSSjCpAFyPdtilHmwJumJbUqzhhy2zX6qmzmDOhsCOVRzD5jvGeqUCt0aqdUtYHqeYWrzaqFYs/s320/2819076_big-lnd.jpg" width="320" /></a></div>
<div class="separator" style="clear: both; text-align: center;">
<span face=""arial" , "helvetica" , sans-serif" style="font-size: x-small;">Finale: Argentina - Zapadna Njemačka</span></div>
</div>
<div style="line-height: 115%; margin-bottom: 12.0pt; margin-left: 0in; margin-right: 0in; margin-top: 0in; margin: 0in 0in 12pt; text-align: justify;">
<span style="white-space: pre-wrap;"><span face=""arial" , "sans-serif"" style="color: black; font-size: 11pt; line-height: 115%;">Ispadanje Jugoslavije od strane Argentine doživio sam kao epsku katastrofu u kojoj sam ipak pronašao zrno utjehe jer sam obožavao Diega Maradonu. Ponovnu tugu sam doživio u finalu kada je Njemačka pobijedila Argentinu, a veliki mali Maradona završio prvenstvo u suzama. Tada su nas, još uvijek, stariji učili da je fudbal igra između dvije ekipe od po jedanaest igrača u kojoj se uvijek navija protiv Nijemaca.</span></span><o:p></o:p></div>
<div style="line-height: 115%; margin-bottom: 12.0pt; margin-left: 0in; margin-right: 0in; margin-top: 0in; margin: 0in 0in 12pt; text-align: justify;">
<span style="white-space: pre-wrap;"><span face=""arial" , "sans-serif"" style="color: black; font-size: 11pt; line-height: 115%;">Apsolutnu i savršenu sreću sam ipak doživio desetak mjeseci kasnije kada je moja Crvena Zvezda u Bariju na penale dobila Olimpik iz Marselja i postala evropski klupski prvak. Drhtao sam od straha kada su izvođeni jedanaesterci jer sam se sjetio ispadanja Jugoslavije u Italiji. Vrištao sam od sreće kada smo pobijedili.</span></span><o:p></o:p></div>
<div style="line-height: 115%; margin-bottom: 12.0pt; margin-left: 0in; margin-right: 0in; margin-top: 0in; margin: 0in 0in 12pt; text-align: justify;">
<span style="white-space: pre-wrap;"><span face=""arial" , "sans-serif"" style="color: black; font-size: 11pt; line-height: 115%;">Gledao sam sve naredne mundijale, ali nisam ih doživljavao tako emotivno kao taj u Italiji 1990. Samo jedan mundijal je prvi koji gledaš i pamtiš do kraja života.</span></span><o:p></o:p><br />
<div class="separator" style="clear: both; text-align: center;">
<a href="https://blogger.googleusercontent.com/img/b/R29vZ2xl/AVvXsEiXiR-vFNCZYc7DcunQ5ISkHpwwYllVaCjs1upA6gn0aZE_YOVfaAGJqGfdSowq7hZ5M8nImFPUs7Pb1qC2DwE9_hopow5rq5qetVS3EAB0XmB2mIDj90RxtluFgX-R4dnTpWtjvqwGaiS1/s1600/piksi.jpg" style="margin-left: 1em; margin-right: 1em;"><img border="0" data-original-height="341" data-original-width="511" height="266" src="https://blogger.googleusercontent.com/img/b/R29vZ2xl/AVvXsEiXiR-vFNCZYc7DcunQ5ISkHpwwYllVaCjs1upA6gn0aZE_YOVfaAGJqGfdSowq7hZ5M8nImFPUs7Pb1qC2DwE9_hopow5rq5qetVS3EAB0XmB2mIDj90RxtluFgX-R4dnTpWtjvqwGaiS1/s400/piksi.jpg" width="400" /></a></div>
<div class="separator" style="clear: both; text-align: center;">
<span face=""arial" , "helvetica" , sans-serif" style="font-size: x-small;">Dragan Stojković</span></div>
</div>
<div style="line-height: 115%; margin-bottom: 12.0pt; margin-left: 0in; margin-right: 0in; margin-top: 0in; margin: 0in 0in 12pt; text-align: justify;">
<span style="white-space: pre-wrap;"><span face=""arial" , "sans-serif"" style="color: black; font-size: 11pt; line-height: 115%;">Ovogodišnji mundijal ću gledati sa jednim devetogodišnjakom, mojim nećakom Lukom, koji ne može dočekati početak prvenstva. Lud je za Nejmarom, Mesijem i Salahom isto onako kako sam ja bio za Maradonom, Stojkovićem i Bađom. Vodimo ozbiljne intelektualne rasprave o tome ko će biti najbolji strijelac, a ko bi mogao uzeti prvenstvo. Takmičimo se u poznavanju sastava reprezentacija i redovno me dobija iako mu ne popuštam ni pedlja i na kvarno koristim google. Njemu google ne treba, sve podatke ima u glavi. Luka i njegov drug smatraju da Šime Vrsaljko ima ubjedljivo najsmješnije ime na ovom prvenstvu.</span></span><o:p></o:p></div>
<div style="line-height: 115%; margin-bottom: 12.0pt; margin-left: 0in; margin-right: 0in; margin-top: 0in; margin: 0in 0in 12pt; text-align: justify;">
<span style="white-space: pre-wrap;"><span face=""arial" , "sans-serif"" style="color: black; font-size: 11pt; line-height: 115%;">Mundijal je sreća, mundijal je život, mundijal izjednačava strast i ludost devetogodišnjaka i tridesetdevetogodišnjaka prema jednoj, samo naizgled, banalnoj stvari kao što je trčanje za kožnom loptom po travi. Mundijal ujedini svijet na mjesec dana i podsjeti nas da je život dar i igra u kojoj se raduješ, tuguješ, pjevaš, plačeš i slaviš, sve u svoje vrijeme. Fudbal ti dopušta da podjetinjiš i poblesaviš, a da niko ne misli da si lud. </span></span><o:p></o:p></div>
<div style="line-height: 115%; margin-bottom: 12.0pt; margin-left: 0in; margin-right: 0in; margin-top: 0in; margin: 0in 0in 12pt; text-align: justify;">
<span style="white-space: pre-wrap;"><span face=""arial" , "sans-serif"" style="color: black; font-size: 11pt; line-height: 115%;">Za one kojima treba pojašnjenje mundijal je svjetsko prvenstvo u fudbalu koje se igra svake četiri godine, a ovog ljeta se održava u Rusiji. Nama dječacima od devet, trideset devet i devedeset devet godina to je mjesec dana beskrajne zabave. Eto, zato je fudbal, kako se kolokvijalno kaže, najvažnija sporedna stvar na svijetu. Osim kada se igra svjetsko prvenstvo. Tada je najvažnija stvar na svijetu.</span></span></div>
</div>
Nikola Kužethttp://www.blogger.com/profile/10698975591173607276noreply@blogger.com0tag:blogger.com,1999:blog-7079034889697277682.post-47892395816354959372018-02-23T04:52:00.001-08:002018-02-23T04:52:20.150-08:00295 poginulih i 10.000 povrijeđenih<div dir="ltr" style="text-align: left;" trbidi="on">
<div style="text-align: justify;">
295 poginulih i 10000 povrijeđenih. To vam je crna statistika saobraćajnih nesreća u BiH u 2017. godini. Skoro pa jedna poginula osoba dnevno. Od ovog broja u Republici Srpskoj smrtno je nastradalo 114 osoba, povrijeđeno je 3187 u 9637 saobraćajnih nesreća. </div>
<div style="text-align: justify;">
Evo, aktuelni nam se predsjednik javno hvali i ponosi kako počesto vozi 200 km/h, a policija mu ne smije ništa. U Hrvatskoj su ga presreli i morao je platiti visoku kaznu, valjda zato što tamo mrze Srbe, a poslije plaćanja kazne su nastavili voziti po starom. Ali dohakaće on njima, sagradiće autoput do Bijeljine pa će voziti 300 km/h. I niko mu neće smjeti ništa. </div>
<div style="text-align: justify;">
Za to vrijeme dva domišljata ministra su smislila privatno-javni poslovni model gdje će uz pomoć stotinjak kamera sa radarom globiti građane za vožnju od 51 km/h tamo gdje je dozvoljeno 40 km/h i na taj način za deset godina sliti 100-tinjak miliona maraka na račune vrlo sumnjivih privatnih kompanija.</div>
<div style="text-align: justify;">
U međuvremenu je u Banjaluci na pješačkom prelazu neko automobilom udario ženu i pobjegao. Žena je teško povrijeđena. Bilo je zeleno svjetlo za pješake. To nije prvi takav slučaj, nažalost imali smo ih više zadnjih godina čak i sa smrtnim posljedicama. Neki počionici nisu otkriveni ili osuđeni, a porodice žrtava tvrde da je u istrazi bilo prikrivanja tragova. Banjalučani znaju na koje slučajeve mislim. Pisalo se mnogo o njima.</div>
<div class="separator" style="clear: both; text-align: center;">
<a href="https://blogger.googleusercontent.com/img/b/R29vZ2xl/AVvXsEg-h3Fdo84uw-9DbLL8gm4kXkZAz8Q5WYZhb8P_HJVgv_pLZjUrsfAz4zuusMA1sP9TotDtYbeBfXy94zS62_Mf-bmfazUG-pWh0iSdQJrg6-nivliI2zaqmGsd_3IQ6PVk0hPCPq8nGg9J/s1600/ThinkstockPhotos-466719677-1.png" imageanchor="1" style="margin-left: 1em; margin-right: 1em;"><img border="0" data-original-height="1067" data-original-width="1600" height="266" src="https://blogger.googleusercontent.com/img/b/R29vZ2xl/AVvXsEg-h3Fdo84uw-9DbLL8gm4kXkZAz8Q5WYZhb8P_HJVgv_pLZjUrsfAz4zuusMA1sP9TotDtYbeBfXy94zS62_Mf-bmfazUG-pWh0iSdQJrg6-nivliI2zaqmGsd_3IQ6PVk0hPCPq8nGg9J/s400/ThinkstockPhotos-466719677-1.png" width="400" /></a></div>
<div style="text-align: justify;">
Prije dva dana ispred mene je u strogom centru grada (Aleja Sv. Save kod zgrade Arhiva) crni Audi A6 zatamnjenih stakala prestigao kolonu velikom brzinom i onda naglo, presjecajući putanju koloni koju je upravo prestigao, skrenuo desno ispred stare zgrade Vlade. Nije imao upaljena rotaciona svjetla. Možda ga je na ovakvu vožnju inspirisao Predsjednikov govor. Ne znam. Možda.</div>
<div style="text-align: justify;">
Mjesečno prelazim oko 3000 km. Trudim se da vozim maksimalno bezbjedno i za sebe i svoje saputnike i za druge učesnike u saobraćaju. Smatram sebe solidnim vozačem. Uvijek vežem pojas. Uvijek stajem pješacima. Nikad ne parkiram na mjesto predviđeno za osobe sa invaliditetom. Ponekad napravim prekršaj, uglavnom zbog nepažnje. Nekad mi policija progleda kroz prste, nekad platim kaznu. Trudim se da imam korektan odnos sa saobraćajcima. Imaju razumjevanja prema nama koji skoro pa živimo u automobilu. Imao sam nekoliko udesa, što kao vozač, što kao suvozač, srećom bez zdravstvenih posljedica po ikog. Saobraćajna nesreća je grozno iskustvo koje ne želim nikom da doživi. Ljetos sam na Manjači izvlačio ljude iz potpuno uništenog vozila. Ne postoji horor film koji izaziva takvu jezu. U automobilu je bilo petoro ljudi, dva muškarca, dvije žene i dijete. Vozač i suvozač su bili u stanju teškog pijanstva. Bilo je krvi na sve strane. Pukom srećom niko nije poginuo. Svakakvih scena sam se nagledao na cesti u dvadeset godina koliko vozim.</div>
<div style="text-align: justify;">
Godišnje u svijetu u saobraćajnim nesrećama gine 1,3 miliona ljudi, a 20 do 50 miliona bude povrijeđeno. Broj poginulih i povrijeđenih u Republici Srpskoj i BiH je značajno iznad evropskog prosjeka. Najčešći uzrok nesreća je nepropisna i neprilagođena brzina. Radari sa kamerama svakako mogu uticati na smanjenje brzine, ali šta to znači kada imamo povlaštenu kastu za koju ograničenja ne vrijede. Njih policija ne smije zaustavljati, a ako neki od njih i skrivi ozbiljnu nesreću naći će se neko raspoložen ili natjeran da prikrije tragove.</div>
<div style="text-align: justify;">
Za mene je pitanje bezbjednosti u saobraćaju važnije od borbe protiv terorizma, svih izbora i dnevno-političkih prepucavanja. Ipak, ova tema ne dobija ni približnu pažnju javnosti koju zaslužuje.</div>
<div style="text-align: justify;">
Javne ličnosti, poput političara, mogu igrati važnu ulogu u povećanju svjesnosti o rizicima i bezbjednosti u saobraćaju. Mogu, ali ne moraju. Odluka i izbor je na njima, ali u najmanju ruku bi trebali biti svjesni svoje odgovornosti i uticaja i ponašati se u skladu sa tim.</div>
<div style="text-align: justify;">
Zato vežite pojas, može vam spasiti glavu. Nije dovoljno da mislite za sebe, morate misliti i za druge učesnike u saobraćaju. Što bi rekli naši stari: "Znam ja koja budala sjedi za ovim volanom, ali ne znam koja sjedi za onim drugim." </div>
<div style="text-align: justify;">
Nadam se da ste mi do sad oprostili tabloidski naslov jer to je bio jedini način da nekima od vas privučem pažnju na temu koju smatram izuzetno važnom.</div>
<div style="text-align: justify;">
<br /></div>
</div>
Nikola Kužethttp://www.blogger.com/profile/10698975591173607276noreply@blogger.com0tag:blogger.com,1999:blog-7079034889697277682.post-3234508892184657962018-01-27T05:31:00.003-08:002018-01-27T05:31:35.968-08:00Posljednji pozdrav herojima<div dir="ltr" style="text-align: left;" trbidi="on">
<div style="text-align: justify;">
I ovako nam je nedostajalo heroja. Odavno. Onih heroja koji su sposobni osnažiti i ohrabriti ljude i vratiti im vjeru u prave ljudske vrijednosti. A onda smo u samo nekoliko dana ostali bez dva velika borca za pravdu, slobodu i istinu, dva neustrašiva heroja koji su pomjerali granice, ali ne nacionalne i međudržavne već one u glavama ljudi. Borili su se protiv totalitarizma, jednoumlja, autokratije, mafije, ratnih zločinaca, diktatora (stvarnih i potencijalnih) i svakog drugog oblika korupcije, gluposti i primitivizma koji tako dobro uspijevaju na našem Balkanu. Smetali su mnogima i mnogi su se obradovali njihovoj smrti, ne samo oni koji su direktno ili manje direktno ubrzali njihov odlazak pod zemlju.</div>
<div style="text-align: justify;">
Svaki od njih dvojice se borio na svoj način i onako kako je najbolje znao. Oliver političkim radom i aktivizmom, a Predrag perom oštrim kao sablja, a sa vremena na vrijeme i ponekim umjetničkim performansom.</div>
<div style="text-align: justify;">
Lucićevi i Dežulovićevi živi nastupi spadaju u najbolje koje sam ikad gledao. To je bio nekakav miks čitanja poezije, klapskog pjevanja, stand-up komedije i brutalnog suočavanja sa autohtonim balkanskim bezumljem. Poslije jednog takvog performansa u banjalučkom pozorištu Jazavac smo se upoznali. Nakon izvedbe prišao sam da mu čestitam na nastupu, upoznam se sa njim i stavim mu do znanja koliko pratim, poznajem i cijenim njegov rad. Bilo mu je jako drago. Radovao se mojim komplimentima i pohvalama kao početnik, a iza sebe je imao impozantan stvaralački opus. Skromni genije sa iskrenim osmjehom.</div>
<div class="separator" style="clear: both; text-align: center;">
<a href="https://blogger.googleusercontent.com/img/b/R29vZ2xl/AVvXsEgFoQ5uEdR3yfyDGq2OtatyFCH1wps8CxFUOLsNfVnUzAWV-lf3N_J1uQdTs-6ymz_4o1Lw-wlxX5jzSQ6NBdOGrQ1I0zaKOQeo8zC6M6azTuIPWofSrYM6dlPkWgIxQeY1tfCZdf3p80LA/s1600/p+lucic.jpg" imageanchor="1" style="margin-left: 1em; margin-right: 1em;"><img border="0" data-original-height="608" data-original-width="1080" height="225" src="https://blogger.googleusercontent.com/img/b/R29vZ2xl/AVvXsEgFoQ5uEdR3yfyDGq2OtatyFCH1wps8CxFUOLsNfVnUzAWV-lf3N_J1uQdTs-6ymz_4o1Lw-wlxX5jzSQ6NBdOGrQ1I0zaKOQeo8zC6M6azTuIPWofSrYM6dlPkWgIxQeY1tfCZdf3p80LA/s400/p+lucic.jpg" width="400" /></a></div>
<div style="text-align: justify;">
Olivera nisam imao priliku upoznati, ali sam bio dobro upoznat sa onim što je radio i za šta se zalagao. Danas svi znaju ko je bio Oliver Ivanović, najznačajniji poslijeratni politički vođa Srba sa Kosova. Ipak, široj zajednici nije toliko poznato ime Predraga Lucića. Predrag je bio splitski novinar, pjesnik, pisac i režiser. Jedan je od osnivača satiričnog magazina Feral Tribune koji je godinama uveseljavao čitaoce i provocirao političare, ne samo u Hrvatskoj gdje je izlazio, već širom prostora na kojem se govori jezicima Južnih Slovena. Feral je bio trn u oku HDZ-ovoj vlasti u Hrvatskoj koja ga je nizom mjera natjerala na gašenje. Predrag je imao nevjerovatan talenat da vas jednim stihom ili rečenicom isprovocira, naljuti i natjera na razmišljanje na potpuno drugačiji način. Pored toga je imao i vrlo istančan smisao za humor, a nije mu nedostajalo ni hrabrosti da napadne nedodirljive postulate i temelje nacionalističkih politika, prvenstveno u Hrvatskoj odakle je bio, ali i drugim bivšim jugoslovenskim republikama. Predrag je svojom hrabrošću ohrabrivao mnoge i ostvario je nemjerljiv uticaj na rad velikog broja novinara na Zapadnom Balkanu.</div>
<div class="separator" style="clear: both; text-align: center;">
<a href="https://blogger.googleusercontent.com/img/b/R29vZ2xl/AVvXsEi6yeR1hN_9rKPx-EgLWzbtLBRt3_3WzX0Zq79aXZgv7skoz2q8XHR9J0w144uUxcpucwpaEU0Z2GQhILXMPwkV0ZTTNIcKP_fUUp0VakhXJq352BdqS0YMEiln-Vl6ZIjQ5DqtTSGo9OMR/s1600/Oliver_Ivanovi%25C4%2587.jpg" imageanchor="1" style="margin-left: 1em; margin-right: 1em;"><img border="0" data-original-height="797" data-original-width="1200" height="265" src="https://blogger.googleusercontent.com/img/b/R29vZ2xl/AVvXsEi6yeR1hN_9rKPx-EgLWzbtLBRt3_3WzX0Zq79aXZgv7skoz2q8XHR9J0w144uUxcpucwpaEU0Z2GQhILXMPwkV0ZTTNIcKP_fUUp0VakhXJq352BdqS0YMEiln-Vl6ZIjQ5DqtTSGo9OMR/s400/Oliver_Ivanovi%25C4%2587.jpg" width="400" /></a></div>
<div style="text-align: justify;">
Tragedija je učinila ime Olivera Ivanovića svima poznatim, ali ono što šira javnost ipak ne zna o Oliveru jeste činjenica da je on bio posljednji politički zatvorenik u Evropi. Proveo je tri godine i tri mjeseca u albanskom zatvoru pod optužbama koje bi svaki ozbiljan pravnik smatrao smiješnima. I pored toga Oliver je svojim djelovanjem stalno težio smirivanju tenzija između Srba i Albanaca, pozivao na toleranciju i bio glas razuma. Zalagao se za razvoj društva, a to na Zapadnom Balkanu još uvijek sa sobom nosi ozbiljnu opasnost. Bio je trn u oku mnogima sa obe strane rijeke Ibar, a najviše onima kojima odgovara stanje zamrznutog konflikta između Albanaca i Srba.</div>
<div style="text-align: justify;">
Oliver Ivanović je brutalno ubijen u atentatu sa šest metaka iz duge devetke, Predrag Lucić je otišao tiho, savladan teškom bolešću nakon duge borbe. </div>
<div style="text-align: justify;">
Svijete, postao si siromašniji za dva herojska srca koja se nisu štedjela da te učine makar malo boljim.</div>
<div style="text-align: justify;">
Heroji, neka vam je vječna slava.</div>
</div>
Nikola Kužethttp://www.blogger.com/profile/10698975591173607276noreply@blogger.com1tag:blogger.com,1999:blog-7079034889697277682.post-67858269307232749942017-12-02T05:32:00.001-08:002017-12-02T13:49:11.382-08:00Šta je populizam i kako se liječi<div dir="ltr" style="text-align: left;" trbidi="on">
<div style="text-align: justify;">
Početkom novembra imao sam priliku i čast da učestvujem na Svjetskom forumu demokratije koji se održavao u Strazburu u organizaciji Savjeta Evrope. Tema foruma je bila: „Da li je populizam problem?“ Na ovom događaju sam učestvovao kao polaznik škole političkih studija Savjeta Evrope za 2017. godinu. Učešće na forumu sa posjetom Sudu za ljudska prava je bio i završni modul ove škole. Forum se održavao u palati Evropa u kojoj je sjedište Savjeta Evrope, a koja je izgrađena 1977. godine. U neposrednoj blizini se nalaze Evropski parlament, Sud za ljudska prava, Evropski omladinski centar i još nekoliko evropskih institucija. Zgrade su savremene i cijeli kompleks je vrlo moderan za razliku od većeg dijela Strazbura koji je stari evropski grad. Strazbur je sjedište više od dvadeset raznih međunarodnih organizacija.</div>
<div style="text-align: justify;">
<div class="separator" style="clear: both; text-align: center;">
<a href="https://blogger.googleusercontent.com/img/b/R29vZ2xl/AVvXsEgD-FE_p7d4rdCUzcPasnyEBPOwLF5w6yRdRNHYrbgcB86913Q6X6Nb_3FN3u0LsVkqdokLA_AkvcbYTeoAsUbxXJZJtFvmV1ZN4afm5mp63nIS0MIiXTKJFW2BFBVj04Zaj2L76H21B40f/s1600/MTA4MHg0NjMhY3JvcHwweDM1MHg0MDk2eDE3NTU%252Cpap_20110126_0x7.jpg" imageanchor="1" style="margin-left: 1em; margin-right: 1em;"><img border="0" data-original-height="462" data-original-width="1080" height="170" src="https://blogger.googleusercontent.com/img/b/R29vZ2xl/AVvXsEgD-FE_p7d4rdCUzcPasnyEBPOwLF5w6yRdRNHYrbgcB86913Q6X6Nb_3FN3u0LsVkqdokLA_AkvcbYTeoAsUbxXJZJtFvmV1ZN4afm5mp63nIS0MIiXTKJFW2BFBVj04Zaj2L76H21B40f/s400/MTA4MHg0NjMhY3JvcHwweDM1MHg0MDk2eDE3NTU%252Cpap_20110126_0x7.jpg" width="400" /></a></div>
<div class="separator" style="clear: both; text-align: center;">
<span style="font-size: x-small;">Palata Evropa - Strazbur</span></div>
<div class="separator" style="clear: both; text-align: center;">
<a href="https://blogger.googleusercontent.com/img/b/R29vZ2xl/AVvXsEhF4olMyN991Us7jIr77-pUK_k9wj2TM1BAqg3cfSM_3ezzn1iLkmqZrEvGbXe-QYbvjQhQRITZtJKfgi-ff09Qyq-_6bCn92AKy96DfDXIyYdb9FL8cgIgLWovu4B2MWr0jw0lHf_w1Aak/s1600/GettyImages-483368959-714x422.jpg" imageanchor="1" style="margin-left: 1em; margin-right: 1em;"><img border="0" data-original-height="422" data-original-width="714" height="235" src="https://blogger.googleusercontent.com/img/b/R29vZ2xl/AVvXsEhF4olMyN991Us7jIr77-pUK_k9wj2TM1BAqg3cfSM_3ezzn1iLkmqZrEvGbXe-QYbvjQhQRITZtJKfgi-ff09Qyq-_6bCn92AKy96DfDXIyYdb9FL8cgIgLWovu4B2MWr0jw0lHf_w1Aak/s400/GettyImages-483368959-714x422.jpg" width="400" /></a></div>
</div>
<div style="text-align: justify;">
Nije neobično što se sjedište Savjeta Evrope i Evropski parlament nalaze baš u Strazburu. Ovaj grad ima vrlo burnu istoriju i duže od dva stoljeća je bio predmet spora i sukoba između Francuske i Njemačke. Više puta je brutalno rušen i uništavan u ratovima. Od 1945. Strazbur pripada Francuskoj, kao i cijela oblast Alzas u kojoj se grad nalazi, ali sa vrlo jakim i istaknutim njemačkim identitetom izraženim u arhitekturi, natpisima, imenima ulica, nazivima dijelova grada i okolnih mjesta. Lokalna kuhinja je mješavina francuskih i njemačkih specijaliteta, a podjednako su popularni i pivo i vino. Samo ime grada ima francusku i njemačku verziju. Strazbur je danas simbol ujedinjene Evrope. Moderne Evrope koja je odlučila da položi oružje, otvori granice, omogući ljudima da putuju, rade, privređuju, grade i stvaraju ne misleći na barijere, administraciju, bolnu istoriju i teške terete prošlosti. Ujedinjena Evropa je prije svega mirovni projekat, a tek nakon toga ekonomski. Zapadnoevropski politički lideri poslije drugog svjetskog rata su imali dovoljno vizionarstva i hrabrosti da osmisle politički koncept i okvir prema kojem evropske države više nikad neće ući u međusobni rat. Bili su u pravu jer je period od 1945. do danas najduži period mira u zapadnoj Evropi u njenoj istoriji. Lideri su također shvatili da se ekonomija puno brže razvija kada se otvore granice i ukinu carine i administrativne prepreke.<br />
<div class="separator" style="clear: both; text-align: center;">
<a href="https://blogger.googleusercontent.com/img/b/R29vZ2xl/AVvXsEgycoeO54HxdkpdGd_HhUz1hxLgKeqdbu552WDsRrssBO3iEcRz7N9gqWu15qaeIVSWrtv1d0k_eI2T7BFC8o-pAqTYor_tVCGgOtRSACZC5_Lh3Vi_mH_Hm3Q3vGUnXq9gEypsK9JSsxHm/s1600/280px-Strassburg_vom_Steintor_aus_28_Sept_1870.jpg" imageanchor="1" style="margin-left: 1em; margin-right: 1em;"><img border="0" data-original-height="224" data-original-width="280" height="320" src="https://blogger.googleusercontent.com/img/b/R29vZ2xl/AVvXsEgycoeO54HxdkpdGd_HhUz1hxLgKeqdbu552WDsRrssBO3iEcRz7N9gqWu15qaeIVSWrtv1d0k_eI2T7BFC8o-pAqTYor_tVCGgOtRSACZC5_Lh3Vi_mH_Hm3Q3vGUnXq9gEypsK9JSsxHm/s400/280px-Strassburg_vom_Steintor_aus_28_Sept_1870.jpg" width="400" /></a></div>
<div style="text-align: center;">
<span style="font-size: x-small;">Strazbur 1870.</span></div>
</div>
<h3 style="text-align: justify;">
Šta je populizam i u čemu je njegova opasnost?</h3>
<div style="text-align: justify;">
Ne postoji teorija populizma. On nema jasnu definiciju. Populizam nije ideologija. Populistički političar nastoji da se dodvori glasačima tako što podilazi njihovim niskim strastima, često raspiruje strah i mržnju i želi da se dopadne narodu po svaku cijenu. Populista često zloupotrebljava nacionalističku ili socijalističku retoriku podižuću međunacionalne ili međuklasne tenzije na viši nivo. On stvara mržnju i podijeljenost, svoju politiku bazira na zaštiti naroda od nekog neprijatelja, stvarnog ili izmišljenog. Taj neprijatelj može biti rasni, klasni, nacionalni, politički ili vjerski, uglavnom mora postojati. Populizam nema smisla bez neprijatelja, a pojavljuje i na lijevoj i na desnoj strani političkog spektra. U SAD-u su označili i Donalda Trampa i Bernija Sandersa kao populiste iako su im politički program i retorika potpuno različiti. U Evropi slične primjere vidimo u njemačkom AFD-u i austrijskom ÖVP-u (koji spadaju u krajnu desnicu) i sa druge strane u grčkoj Sirizi i španskom Podemosu (koji spadaju u krajnju ljevicu). Ipak, kao veći problem u današnje vrijeme je označen desničarski populizam.</div>
<div style="text-align: justify;">
Populizam sam po sebi nije opasan. On je samo glasilo i prva faza nečeg što je mnogo opasnije. On je u stanju da oslobodi zlo i to ono najgore koje postoji u čovjeku. Ono protiv kojeg se borimo otkad postoji civilizacija, a koje nikada ne možemo potpuno poraziti jer stanuje u nama, jer je dio nas i naše prirode. To zlo je mržnja, netolerancija, predrasude i fanatizam. Dokaz da to zlo u nama ne može da iščezne nedavna je katalonska kriza. Jedna od najrazvijenijih, najotvorenijih i najtolerantnijih regija na svijetu je potonula u primitivni nacionalizam u samo nekoliko mjeseci populističke propagande. Ljudi su u svojim prijateljima odjednom počeli da vide neprijatelje samo zato što imaju drugačiji politički stav. </div>
<div style="text-align: justify;">
Nije slučajno opasnost od populizma odabrana kao tema ovogodišnjeg Foruma demokratije. Forum je pokazao da je Evropa ozbiljno zabrinuta zbog narastućeg talasa populizma širom kontinenta. Poljska i Mađarska imaju populističke vlade, Brexit je rezultat populističke propagande, a ozbiljan rast popularnosti stranaka krajnje desnice zadnjih godina se dešava u Njemačkoj, Francuskoj, Italiji, Švedskoj, Holandiji, Austriji i mnogin drugim zemljama. Naročito zabrinjava porast ekstremnih desničarskih snaga u zemljama koje nose naci-fašističke terete prošlosti.</div>
<div style="text-align: justify;">
Populistička retorika u Zapadnoj Evropi se uglavnom odnosi na anti-imigrantsku politiku i to najčešće onu koja je usmjerena protiv imigracije iz muslimanskih zemalja. Na Zapadnom Balkanu populizam ima drugi cilj. Političke elite (uglavnom vladajuće) kroz populističku retoriku održavaju visok stepen međunacionalnih tenzija i na taj način stvaraju paranoju i ksenofobiju među stanovništvom, predstavljaju se kao zaštitnici naroda i nacionalnih vrijednosti i obezbjeđuju sebi glasove iz svog nacionalnog korpusa. Cilj balkanskih populističkih političara je uglavnom kratkoročan. Gleda se samo do sljedećih izbora. Dugoročne posljedice takve politike su dramatične. Zemlje i regije se zatvaraju i postaju neprijateljski nastrojene prema susjednim zemljama, usporava se protok kapitala, staju investicije zbog nestabilne političke situacije, reformski procesi trpe iz istog razloga, a korupcija buja kao korov. Ekonomija stagnira. Jedan dio naroda je potpuno zatrovan strahom, mržnjom i šovinizmom, a drugi dio razočaran pokušava pobjeći od kolektivnog ludila glavom bez obzira i traži svoju sreću u nekim drugim zemljama, uglavnom zapadnoevropskim.</div>
<div style="text-align: justify;">
Dok većina evropskih lidera ovom problemu pristupa na vrlo ozbiljan način, pokušavajući sagledati situaciju iz raznih uglova i procijeniti dugoročne posljedice, većina balkanskih političkih lidera u populizmu vidi čarobnu formulu za osvajanje vlasti i ostanak na vlasti. Dugoročne posljedice po narod i zemlju ih ne interesuju. Većina evropskih političara u populizmu vidi ozbiljan problem, većina balkanskih političara u populizmu vidi zlatnu koku za dobijanje izbora. </div>
<h3 style="text-align: justify;">
Reakcija</h3>
<div style="text-align: justify;">
Ipak, svaka akcija ima reakciju. Evropska budućnost nije izgubljena. Iako Ujedinjeno Kraljevstvo na talasima odluke donesene pod pristiscima populističke retorike napušta Evropsku uniju (mnogi će reći i da se zbog toga gorko kaju) novi talas evrooptimizma je zahvatio Evropu. Odavno se nije pojavio novi političar koji tako duboko vjeruje u ideju ujedinjene Evrope kao što je Emanuel Makron. Njemačka je na nedavno održanim izborima potvrdila svoju odlučnost u novom širenju i integraciji Evropske Unije. Ulazak liberala u Bundestag to dodatno potvrđuje. U Holandiji je liberalna stranka porazila nacionalističku politiku. U svim navedenim zemljama je desni populizam zadnjih godina bio izuzetno glasan. Ipak, nadvladao je razum. To je jasan znak da Evropljani još uvijek žele da grade zajedničku budućnost bez granica, bez ratova, bez podjela. Taj talas optimizma je i velika i istorijska prilika za Zapadni Balkan da uhvati korak sa modernim svijetom i postane dio zajednice naprednih i civilizovanih društava. Pitanje je želimo li mi to i imamo li snage za iskorak.</div>
<h3 style="text-align: justify;">
Borba protiv populizma</h3>
<div style="text-align: justify;">
U Strazburu se na panel diskusijama i radionicama proučavao odnos populizma i korupcije, uticaj lažnih vijesti i zloupotreba medija i društvenih mreža, multilateralni pristup rješenju problema populizma, civilni aktivizam i drugi oblici borbe protiv ove pojave.</div>
<div style="text-align: justify;">
Kao najdjelotvornije metode borbe protiv otrova populizma označene su jačanje institucija slobode i osnaživanje slobodnog novinarstva. Slobodne i nezavisne državne institucije koje su dosljedne u sprovođenju vladavine zakona i implementaciji ljudskih prava i građanskih sloboda su osnova svakog slobodnog društva. Slobodni, nezavisni i nepristrasni mediji su na drugom mjestu. Institucije moraju biti iznad svih političkih partija i političara. Zakon mora biti jednak za sve. Iako zvuči lako i jednostavno daleko je od toga. Sve ozbiljne države ovu borbu vode bez prestanka jer uvijek postoji šansa da te vrijednosti budu narušene. Cilj populista i jeste da institucije i medije stave pod svoju kontrolu. Dužnost nas, svih ostalih, jeste da im to ne dozvolimo.</div>
<div style="text-align: justify;">
<div class="separator" style="clear: both; text-align: center;">
<a href="https://blogger.googleusercontent.com/img/b/R29vZ2xl/AVvXsEipcl5fiuuF1PkNIYdReR7bYB9WP7uTChiJRWghg41apMf6pWjxJqXFWhtgtro1m38g17k5NvAzw4nunIRw51_0oQ5D-Rkf9jZbJpGAbPymhl1GsKIvUs4kcxhnFtUrU9VZj2ILQyU7R-vM/s1600/organize.jpg" imageanchor="1" style="margin-left: 1em; margin-right: 1em;"><img border="0" data-original-height="333" data-original-width="500" height="266" src="https://blogger.googleusercontent.com/img/b/R29vZ2xl/AVvXsEipcl5fiuuF1PkNIYdReR7bYB9WP7uTChiJRWghg41apMf6pWjxJqXFWhtgtro1m38g17k5NvAzw4nunIRw51_0oQ5D-Rkf9jZbJpGAbPymhl1GsKIvUs4kcxhnFtUrU9VZj2ILQyU7R-vM/s400/organize.jpg" width="400" /></a></div>
</div>
</div>
Nikola Kužethttp://www.blogger.com/profile/10698975591173607276noreply@blogger.com0tag:blogger.com,1999:blog-7079034889697277682.post-22019558388996457762017-10-12T06:45:00.002-07:002017-10-12T06:45:34.249-07:00Liderstvo 21. vijeka: Liderstvo, društvena odgovornost i održivi razvoj<div dir="ltr" style="text-align: left;" trbidi="on">
<div class="MsoNormal" style="text-align: justify;">
<span lang="sr-Latn-BA" style="line-height: 115%;">Pojam poslovno liderstvo, odnosno lideršip ili vođstvo je jasno definisan u <a href="https://nikolakuzet.blogspot.ba/2017/10/liderstvo-21-vijeka-lider-ili-menadzer.html" target="_blank">prethodnom tekstu</a> i određene su njegove razlike u odnosu na menadžment, odnosno
upravljanje. Međutim postoje veze koje povezuju liderstvo, društveno odgovorno
ponašanje i održivi razvoj. S obzirom da je liderstvo već opisano, vrijedi
detaljno definisati i druga dva pojma kako bi se jasnije opisale tačke koje ih
povezuju.</span><br />
<blockquote class="tr_bq">
<span style="text-indent: -18pt;"><b>Društvena odgovornost preduzeća</b> – Evropska
komisija u svojim smjernicama za politiku društvene odgovornosti preduzeća istu
definiše kao "</span><i style="text-indent: -18pt;">koncept prema kojem
preduzeće na dobrovoljnom principu integriše brigu o društvenim pitanjima i
zaštiti okoline u svoje poslovne aktivnosti i odnose sa stejkholderima
(vlasnicima, dioničarima, zaposlenicima, potrošačima, dobavljačima, vladom,
medijima i širom javnošću)</i><span style="text-indent: -18pt;">".</span><a href="file:///C:/Users/n6657300/Documents/Nikola%20Ku%C5%BEet%20-%20Master%20rad%20-%20ZNA%C4%8CAJ%20I%20ULOGA%20LI%C4%8CNOG%20RAZVOJA%20LIDERA%20U%20INOVATIVNOM%20RAZVOJU%20BRENDA%20I%20KOMPANIJE.docx#_ftn1" name="_ftnref1" style="text-indent: -18pt;" title=""><span class="MsoFootnoteReference"><span class="MsoFootnoteReference"><span lang="sr-Latn-BA" style="font-family: "calibri" , "sans-serif"; line-height: 115%;">[1]</span></span></span></a><span style="text-indent: -18pt;">
International Business Leaders Forum (IBLF) smatra da je društvena odgovornost
“promovisanje odgovorne prakse u ekonomiji koja privredi i društvu koristi te
olakšava ostvarenje društvenog, ekonomskog, ekološki održivog razvoja
maksimizirajući pozitivan uticaj ekonomije na društvo, uz istovremeno svođenje
negativnih učinaka na minimum.”</span></blockquote>
</div>
<div class="MsoListParagraph" style="mso-list: l0 level1 lfo1; text-align: justify; text-indent: -18.0pt;">
<div class="separator" style="clear: both; text-align: center;">
<a href="https://blogger.googleusercontent.com/img/b/R29vZ2xl/AVvXsEhuhlXmx-XTS-zSdPel52Ur5Ixzqt4GDKWL9cQ8Q8c9x6U_rqwz634eb_SnH52LdFErWAOeojzmvGG35M15Ofk-mrQQ2OoOOWmW4RHf8CGoXcDuT8OSwPZSRNfR-1DVdKlf2MFix-BsVLEd/s1600/AAEAAQAAAAAAAAjWAAAAJGZmYWMyM2Y2LWRhMmMtNDI1MS1hMWZiLTAzZTQxNTI1MTU3YQ.jpg" imageanchor="1" style="margin-left: 1em; margin-right: 1em;"><img border="0" data-original-height="945" data-original-width="1600" height="236" src="https://blogger.googleusercontent.com/img/b/R29vZ2xl/AVvXsEhuhlXmx-XTS-zSdPel52Ur5Ixzqt4GDKWL9cQ8Q8c9x6U_rqwz634eb_SnH52LdFErWAOeojzmvGG35M15Ofk-mrQQ2OoOOWmW4RHf8CGoXcDuT8OSwPZSRNfR-1DVdKlf2MFix-BsVLEd/s400/AAEAAQAAAAAAAAjWAAAAJGZmYWMyM2Y2LWRhMmMtNDI1MS1hMWZiLTAzZTQxNTI1MTU3YQ.jpg" width="400" /></a></div>
<div class="separator" style="clear: both; text-align: center;">
</div>
<span lang="sr-Latn-BA" style="line-height: 115%;"><br /></span></div>
<div class="MsoListParagraph" style="text-align: justify;">
<span lang="sr-Latn-BA" style="line-height: 115%;">Društveno
odgovorno poslovanje je postalo vrlo poželjan oblik poslovne strategije u
kompanijama koje tržišno posluju. Osim što Evropska komisija, ali i druge
institucije insistiraju na ovoj temi, ona je bitna i zbog imidža koji donosi
kompaniji i brendu. Današnji potrošači su vrlo zainteresovani za ova pitanja i
često pri izboru kompanije, brenda, proizvoda ili usluge gledaju i na ove
karakteristike, odnosno biraju one koje se ponašaju društveno odgovornije.
Nažalost, čest razlog za društveno odgovorno ponašanje kompanija zna biti
pritisak javnosti i to tek nakon što se kompanija pokaže društveno
neodgovornom.</span><br />
<span lang="sr-Latn-BA" style="line-height: 115%; text-indent: -18pt;"></span><br />
<blockquote class="tr_bq">
<span lang="sr-Latn-BA" style="line-height: 115%; text-indent: -18pt;"><b>Održivi razvoj</b> – <i>Održivost je</i></span><i style="text-indent: -18pt;"><span lang="sr-Latn-BA"> </span></i><i style="text-indent: -18pt;"><span lang="sr-Latn-BA" style="line-height: 115%;">sposobnost održavanja ravnoteže
određenih procesa ili stanja u nekom sistemu. Danas se najčešće koristi u vezi
sa biološkim i ljudskim sistemima. U ekološkom smislu održivost se može
definisati kao način po kojem biološki sistemi ostaju raznoliki i produktivni
tokom vremena. Za ljude, ona je potencijal za dugoročno održavanje blagostanja
koje ovisi o blagostanju prirodnog svijeta i odgovornoj upotrebi prirodnih
resursa</span></i><span lang="sr-Latn-BA" style="line-height: 115%; text-indent: -18pt;">.<a href="file:///C:/Users/n6657300/Documents/Nikola%20Ku%C5%BEet%20-%20Master%20rad%20-%20ZNA%C4%8CAJ%20I%20ULOGA%20LI%C4%8CNOG%20RAZVOJA%20LIDERA%20U%20INOVATIVNOM%20RAZVOJU%20BRENDA%20I%20KOMPANIJE.docx#_ftn2" name="_ftnref2" title=""><span class="MsoFootnoteReference"><span class="MsoFootnoteReference"><span lang="sr-Latn-BA" style="font-family: "calibri" , "sans-serif"; line-height: 115%;">[2]</span></span></span></a>
Prema tome, održivi razvoj predstavlja koncept po kom se politike i strategije
stalnog ekonomskog, tehnološkog i društvenog napretka razvijaju tako da taj
napredak ne narušava okolinu, biološki svijet i prirodne izvore koji su bitni
za budućnost civilizacije. Koncepti održivog razvoja se danas mogu pronaći u
mnogim oblastima kao što su održiva arhitektura, održiva poljoprivreda,
permakultura, zelena gradnja, zelena tehnologija, obnovljiva energija. Postoje
čak i koncepti reorganizacije svih životnih uslova pa tako postoje eko sela,
eko gradovi i eko opštine. Crna Gora je, kao prva na svijetu, pokušala
sprovesti koncept ekološke države i prava je šteta što se odustalo od te ideje.</span></blockquote>
U
korporativnom sektoru se češće upotrebljava termin „Korporativna društvena odgovornost“,
odnosno Corporate social responsibility (CSR). Da bi se kompanija smatrala
društveno odgovornom potrebno je da se ponaša u skladu sa normama društveno
odgovornog ponašanja, ali i da poštuje ekološke principe održivog razvoja. Da
bi kompanija uživala imidž društveno odgovorne potrebno je da kroz svoju
viziju, misiju, strategiju i ciljeve promoviše društvenu odgovornost i održivi
razvoj, a ne da dopusti sebi da je neko tjera na to. Potrebno je da kompanija
ide dalje od drugih, insistira na ovim principima, a tek se zatim promoviše kao društveno odgovorna.</div>
<div class="MsoNormal" style="text-align: justify;">
<span lang="sr-Latn-BA" style="line-height: 115%;">Mnoge kompanije koje se bave eksploatacijom i preradom sirove nafte promovišu sebe
kao ekološki osvještene i društveno odgovorne. Često njihove kampanje nailaze
na organizovan revolt i anti-kampanje koje organizuje civilno društvo jer ih
smatraju licemjernim. Posljednjih decenija je bilo mnogo takvih usmjerenih
akcija protiv velikih naftnih kompanija.<o:p></o:p></span><br />
<span lang="sr-Latn-BA" style="line-height: 115%;"><br /></span>
<br />
<div class="separator" style="clear: both; text-align: center;">
</div>
<div class="separator" style="clear: both; text-align: center;">
<a href="https://blogger.googleusercontent.com/img/b/R29vZ2xl/AVvXsEhn8kEypvckDbWi0nAmErw3butrjZjFpO1mFgafC4cjYqpGngq7-yWqoCrdovttD4vQGvt8HH8yoOH81aNRDN6ePLda4AcE3SvODKe5SrLE3Bfu3BYFbKyMfFFFcSuNi0j_s2PW3KJWEYGr/s1600/Responsabilidade-Social-2-1-e1464613121208.jpg" imageanchor="1" style="margin-left: 1em; margin-right: 1em;"><img border="0" data-original-height="652" data-original-width="1600" height="162" src="https://blogger.googleusercontent.com/img/b/R29vZ2xl/AVvXsEhn8kEypvckDbWi0nAmErw3butrjZjFpO1mFgafC4cjYqpGngq7-yWqoCrdovttD4vQGvt8HH8yoOH81aNRDN6ePLda4AcE3SvODKe5SrLE3Bfu3BYFbKyMfFFFcSuNi0j_s2PW3KJWEYGr/s400/Responsabilidade-Social-2-1-e1464613121208.jpg" width="400" /></a></div>
<div class="separator" style="clear: both; text-align: center;">
<br /></div>
</div>
<div class="MsoNormal" style="text-align: justify;">
<span lang="sr-Latn-BA" style="line-height: 115%;">Da bi lider
mogao poticati društvenu odgovornost i održivi razvoj u poslovanju prije svega
mora biti duboko etičan i moralan. Lider 21. vijeka to ne radi samo zato što je
to ispravno i jer se zbog toga dobro osjeća već i zato što smatra da se
kroz visoko moralan način poslovanja mogu kvalitetnije ostvariti ekonomski
ciljevi. On u ovakvom načinu poslovanja vidi šansu da izgradi povjerenje kod
svojih klijenata i svog tima na način na koji to drugi još ne rade i ne uviđaju
prednosti takvog odnosa. <o:p></o:p></span></div>
<div class="MsoNormal" style="text-align: justify;">
<span lang="sr-Latn-BA" style="line-height: 115%;">Trobilansni
koncept predstavlja modul po kojem se rad neke kompanije mjeri njenim
doprinosom po tri osnove:</span><br />
<ol>
<li>Ekonomska isplativost</li>
<li>Ekološka odgovornost</li>
<li>Društvena odgovornost.</li>
</ol>
</div>
<div class="MsoNormal" style="text-align: justify;">
<span lang="sr-Latn-BA" style="line-height: 115%;">Prema ovom
konceptu pri analizi nekog poslovnog poduhvata moraju se uzeti u obzir sva tri navedena
aspekta. Na taj način kompanija stavlja do znanja da joj nije stalo samo do
ekonomskog aspekta poslovnog projekta već da vodi računa i o lokalnom i
globalnom održivom razvoju i socijalnom uticaju tog projekta.<o:p></o:p></span></div>
<div class="MsoNormal" style="text-align: justify;">
<span lang="sr-Latn-BA" style="line-height: 115%;">Poslovanje na
društveno odgovoran način i uvažavanje principa održivog razvoja je posebno
bitno u kompanijama u kojima je povjerenje i građenje dugoročnih odnosa sa
stejkholderima</span><span lang="sr-Latn-BA"> </span><span lang="sr-Latn-BA" style="line-height: 115%;">važan aspekt poslovanja. Uloga lidera je da proaktivno djeluje i prvi
insistira na poštivanju ovih principa. Ukoliko se lider bude ponašao društveno
odgovorno i insistirao na održivom razvoju može očekivati da će se taj odnos
duplicirati i multiplicirati kod njegovog tima i da će sa vremenom kompanija
koju vodi steći pozitivan imidž društveno odgovorne kompanije.</span><br />
<span lang="sr-Latn-BA" style="line-height: 115%;">Evo nekoliko primjera. Britanska kozmetička kompanija Lush je izgradila pozitivan imidž na činjenici da koristi isključivo prirodne sastojke u proizvodnji i svoje proizvode nikad ne testira na životinjama. Njemački trgovački lanac DM svoje radnike plaća iznadpr</span>osječno, tretira ih sa posebnom pažnjom, a mnogi njihovi prehrambeni proizvodi nose Fair Trade certifikat koji garantuje da su svi učesnici u procesu proizvodnje tog proizvoda, a naročito farmeri, bili fer plaćeni i tretirani. DM ove podatke vrlo pametno koristi u kreiranju identiteta i imidža.<br />
Sa druge strane, britanski naftni gigant BP se vrlo neslavno ponio nakon ekološke katastrofe u Meksičkom zalivu izazvane izlivanjem nafte iz bušotine sa njihove platforme. Kampanjom su pokušali popraviti imidž nakon incidenta, ali javnost je izuzetno loše reagovala na taj pokušaj. Kampanja je globalno percipirana kao licemjerna i izazvala je lavinu negativnih komentara i ismijavanja.<br />
<span lang="sr-Latn-BA" style="line-height: 115%;"><br /></span></div>
<div>
<hr align="left" size="1" width="33%" />
<!--[endif]-->
<br />
<div id="ftn1">
<div class="MsoFootnoteText">
<a href="file:///C:/Users/n6657300/Documents/Nikola%20Ku%C5%BEet%20-%20Master%20rad%20-%20ZNA%C4%8CAJ%20I%20ULOGA%20LI%C4%8CNOG%20RAZVOJA%20LIDERA%20U%20INOVATIVNOM%20RAZVOJU%20BRENDA%20I%20KOMPANIJE.docx#_ftnref1" name="_ftn1" title=""><span class="MsoFootnoteReference"><!--[if !supportFootnotes]--><span class="MsoFootnoteReference"><span style="font-family: "calibri" , "sans-serif"; line-height: 115%;">[1]</span></span><!--[endif]--></span></a>
EC White Paper on Corporate Social Responsibility, 2003<span lang="sr-Latn-BA"><o:p></o:p></span></div>
</div>
<div id="ftn2">
<div class="MsoFootnoteText">
<a href="file:///C:/Users/n6657300/Documents/Nikola%20Ku%C5%BEet%20-%20Master%20rad%20-%20ZNA%C4%8CAJ%20I%20ULOGA%20LI%C4%8CNOG%20RAZVOJA%20LIDERA%20U%20INOVATIVNOM%20RAZVOJU%20BRENDA%20I%20KOMPANIJE.docx#_ftnref2" name="_ftn2" title=""><span class="MsoFootnoteReference"><!--[if !supportFootnotes]--><span class="MsoFootnoteReference"><span style="font-family: "calibri" , "sans-serif"; line-height: 115%;">[2]</span></span><!--[endif]--></span></a> <span lang="sr-Latn-BA">www.hr.wikipedia.org/wiki/Održivost<o:p></o:p></span></div>
</div>
</div>
</div>
Nikola Kužethttp://www.blogger.com/profile/10698975591173607276noreply@blogger.com1tag:blogger.com,1999:blog-7079034889697277682.post-52556803631268042692017-10-03T04:45:00.000-07:002017-10-03T05:21:11.005-07:00Liderstvo 21. vijeka: Lider ili menadžer<div dir="ltr" style="text-align: left;" trbidi="on">
<div class="MsoNormal" style="text-align: justify;">
<span lang="sr-Latn-BA" style="line-height: 115%;">U mom <a href="https://nikolakuzet.blogspot.ba/2017/08/liderstvo-21-vijeka-inovativni-lider.html" target="_blank">prvom tekstu</a> o liderstvu 21. vijeka sam pisao o inovativnom lideru, cjeloživotnom učenju i razlici između inovacije i invencije. Danas se bavim razlikama između lidera i menadžera. Znam da su već stotine tekstova napisane na ovu temu, ali ja ću pokušati ući u esencijalne razlike i ne razvlačiti priču preširoko.</span><br />
<blockquote class="tr_bq">
<span lang="sr-Latn-BA" style="line-height: 115%;">Peter Drucker
kaže da menadžment znači raditi stvari na pravi način, a liderstvo znači raditi
prave stvari. Teško da je moguće sažetije i konkretnije objasniti razliku
između menadžmenta i liderstva. Menadžment je karijera, a liderstvo životni
poziv. Kao upravljačke funkcije u preduzeću ova dva pojma se često preklapaju i
imaju slične karakteristike, ali i posjeduju značajne razlike. Moderni
menadžeri trebaju biti i menadžeri i lideri kako bi iz svojih timova izvukli
najbolje.</span></blockquote>
<span style="font-size: small;">
</span>
<br />
<div class="separator" style="clear: both; text-align: center;">
<span style="margin-left: 1em; margin-right: 1em;"><a href="https://blogger.googleusercontent.com/img/b/R29vZ2xl/AVvXsEiPXoLcWCkwvIu-z_UnF7RqGyNsbFgsCURQx48n82ag2jmOwDl09OtmM0v-4CaT0kG_WQK8DjNVvDFl_SbV59aOPirbHKk4b1nH7ZpNU_Tc7kpANc6ugnyY-0qDt_qVBQRJeUbvO26RIZFy/s1600/The-Manager-as-Role-Model.jpg" imageanchor="1" style="margin-left: 1em; margin-right: 1em;"><img border="0" data-original-height="720" data-original-width="1280" height="225" src="https://blogger.googleusercontent.com/img/b/R29vZ2xl/AVvXsEiPXoLcWCkwvIu-z_UnF7RqGyNsbFgsCURQx48n82ag2jmOwDl09OtmM0v-4CaT0kG_WQK8DjNVvDFl_SbV59aOPirbHKk4b1nH7ZpNU_Tc7kpANc6ugnyY-0qDt_qVBQRJeUbvO26RIZFy/s400/The-Manager-as-Role-Model.jpg" width="400" /></a></span></div>
</div>
<div class="MsoNormal" style="text-align: justify;">
<blockquote class="tr_bq">
<span style="font-size: small;"><span lang="sr-Latn-BA" style="line-height: 115%;">Drucker dalje
lidera definiše kao nekog ko ima sljedbenike, što ne mora biti slučaj sa
menadžerom. Menadžer ima svoj tim ili zaposlenike. Prema istom autoru </span>aktivnosti lidera se svode na stalan proces uticaja te davanja vizije i pravaca budućeg
razvoja i djelovanja prema ostvarivanju unaprijed postavljenih ciljeva.</span></blockquote>
Menadžment i
liderstvo su kompatibilni i međusobno se ne isključuju. Ipak, postoje
određene karakteristike koje čine bitnu
razliku između menadžera i lidera.</div>
<div class="MsoNormal" style="text-align: justify;">
<span lang="sr-Latn-BA" style="line-height: 115%;"><br /></span></div>
<div style="text-align: left;">
<table border="1" cellpadding="0" cellspacing="0" class="MsoTableLightListAccent6" style="border-collapse: collapse; border: none; mso-border-alt: solid #F79646 1.0pt; mso-border-themecolor: accent6; mso-padding-alt: 0cm 5.4pt 0cm 5.4pt; mso-yfti-tbllook: 1184;">
<tbody>
<tr style="height: 20.65pt; mso-yfti-firstrow: yes; mso-yfti-irow: -1;">
<td style="background: #F79646; border-bottom: none; border-left: solid #F79646 1.0pt; border-right: none; border-top: solid #F79646 1.0pt; height: 20.65pt; mso-background-themecolor: accent6; mso-border-left-themecolor: accent6; mso-border-top-themecolor: accent6; padding: 0cm 5.4pt 0cm 5.4pt; width: 239.4pt;" valign="top" width="319"><div class="MsoNormal">
<b><span lang="sr-Latn-BA" style="color: white; line-height: 115%;">Menadžer:<o:p></o:p></span></b></div>
</td>
<td style="background: #F79646; border-bottom: none; border-left: none; border-right: solid #F79646 1.0pt; border-top: solid #F79646 1.0pt; height: 20.65pt; mso-background-themecolor: accent6; mso-border-right-themecolor: accent6; mso-border-top-themecolor: accent6; padding: 0cm 5.4pt 0cm 5.4pt; width: 239.4pt;" valign="top" width="319"><div class="MsoNormal">
<b><span lang="sr-Latn-BA" style="color: white; line-height: 115%;">Lider:<o:p></o:p></span></b></div>
</td>
</tr>
<tr style="height: 19.75pt; mso-yfti-irow: 0;">
<td style="border-right: none; border: solid #F79646 1.0pt; height: 19.75pt; mso-border-themecolor: accent6; padding: 0cm 5.4pt 0cm 5.4pt; width: 239.4pt;" valign="top" width="319"><div class="MsoNormal" style="mso-yfti-cnfc: 68; text-align: justify;">
<div style="text-align: left;">
<span lang="sr-Latn-BA" style="color: #444444; line-height: 115%;">Kreira i provodi strategiju i akcione
planove<o:p></o:p></span></div>
</div>
</td>
<td style="border-left: none; border: solid #F79646 1.0pt; height: 19.75pt; mso-border-themecolor: accent6; padding: 0cm 5.4pt 0cm 5.4pt; width: 239.4pt;" valign="top" width="319"><div class="MsoNormal" style="mso-yfti-cnfc: 64; text-align: justify;">
<div style="text-align: left;">
<b><span lang="sr-Latn-BA" style="color: #444444; line-height: 115%;">Definiše viziju i misiju
kompanije<o:p></o:p></span></b></div>
</div>
</td>
</tr>
<tr>
<td style="border-left: solid #F79646 1.0pt; border: none; mso-border-left-themecolor: accent6; padding: 0cm 5.4pt 0cm 5.4pt; width: 239.4pt;" valign="top" width="319"><div class="MsoNormal" style="mso-yfti-cnfc: 4; text-align: justify;">
<div style="text-align: left;">
<span lang="sr-Latn-BA" style="color: #444444; line-height: 115%;">Kontroliše izvršenje zadataka<o:p></o:p></span></div>
</div>
</td>
<td style="border-right: solid #F79646 1.0pt; border: none; mso-border-right-themecolor: accent6; padding: 0cm 5.4pt 0cm 5.4pt; width: 239.4pt;" valign="top" width="319"><div class="MsoNormal" style="text-align: justify;">
<div style="text-align: left;">
<b><span lang="sr-Latn-BA" style="color: #444444; line-height: 115%;">Motiviše zaposlene i inspiriše ih<o:p></o:p></span></b></div>
</div>
</td>
</tr>
<tr>
<td style="border-right: none; border: solid #F79646 1.0pt; mso-border-themecolor: accent6; padding: 0cm 5.4pt 0cm 5.4pt; width: 239.4pt;" valign="top" width="319"><div class="MsoNormal" style="mso-yfti-cnfc: 68; text-align: justify;">
<div style="text-align: left;">
<span lang="sr-Latn-BA" style="color: #444444; line-height: 115%;">Rješava probleme<o:p></o:p></span></div>
</div>
</td>
<td style="border-left: none; border: solid #F79646 1.0pt; mso-border-themecolor: accent6; padding: 0cm 5.4pt 0cm 5.4pt; width: 239.4pt;" valign="top" width="319"><div class="MsoNormal" style="mso-yfti-cnfc: 64; text-align: justify;">
<div style="text-align: left;">
<b><span lang="sr-Latn-BA" style="color: #444444; line-height: 115%;">Bavi se prevencijom problema<o:p></o:p></span></b></div>
</div>
</td>
</tr>
<tr>
<td style="border-left: solid #F79646 1.0pt; border: none; mso-border-left-themecolor: accent6; padding: 0cm 5.4pt 0cm 5.4pt; width: 239.4pt;" valign="top" width="319"><div class="MsoNormal" style="mso-yfti-cnfc: 4; text-align: justify;">
<div style="text-align: left;">
<span lang="sr-Latn-BA" style="color: #444444; line-height: 115%;">Insistira na radu sa što manje grešaka<o:p></o:p></span></div>
</div>
</td>
<td style="border-right: solid #F79646 1.0pt; border: none; mso-border-right-themecolor: accent6; padding: 0cm 5.4pt 0cm 5.4pt; width: 239.4pt;" valign="top" width="319"><div class="MsoNormal" style="text-align: justify;">
<div style="text-align: left;">
<b><span lang="sr-Latn-BA" style="color: #444444; line-height: 115%;">Potiče druge na pozitivne promjene<o:p></o:p></span></b></div>
</div>
</td>
</tr>
<tr>
<td style="border-right: none; border: solid #F79646 1.0pt; mso-border-themecolor: accent6; padding: 0cm 5.4pt 0cm 5.4pt; width: 239.4pt;" valign="top" width="319"><div class="MsoNormal" style="mso-yfti-cnfc: 68; text-align: justify;">
<div style="text-align: left;">
<span lang="sr-Latn-BA" style="color: #444444; line-height: 115%;">Definiše poslove i radne zadatke<o:p></o:p></span></div>
</div>
</td>
<td style="border-left: none; border: solid #F79646 1.0pt; mso-border-themecolor: accent6; padding: 0cm 5.4pt 0cm 5.4pt; width: 239.4pt;" valign="top" width="319"><div class="MsoNormal" style="mso-yfti-cnfc: 64; text-align: justify;">
<div style="text-align: left;">
<b><span lang="sr-Latn-BA" style="line-height: 115%;"><span style="color: #444444;">Trudi se da izvuči najbolje iz ljudi</span><span style="color: #444444;"><o:p></o:p></span></span></b></div>
</div>
</td>
</tr>
<tr>
<td style="border-left: solid #F79646 1.0pt; border: none; mso-border-left-themecolor: accent6; padding: 0cm 5.4pt 0cm 5.4pt; width: 239.4pt;" valign="top" width="319"><div class="MsoNormal" style="mso-yfti-cnfc: 4; text-align: justify;">
<div style="text-align: left;">
<span lang="sr-Latn-BA" style="color: #444444; line-height: 115%;">Donosi odluke u okviru nadležnosti<o:p></o:p></span></div>
</div>
</td>
<td style="border-right: solid #F79646 1.0pt; border: none; mso-border-right-themecolor: accent6; padding: 0cm 5.4pt 0cm 5.4pt; width: 239.4pt;" valign="top" width="319"><div class="MsoNormal" style="text-align: justify;">
<div style="text-align: left;">
<b><span lang="sr-Latn-BA" style="color: #444444; line-height: 115%;">Sklon je umjerenom riziku<o:p></o:p></span></b></div>
</div>
</td>
</tr>
<tr>
<td style="border-right: none; border: solid #F79646 1.0pt; mso-border-themecolor: accent6; padding: 0cm 5.4pt 0cm 5.4pt; width: 239.4pt;" valign="top" width="319"><div class="MsoNormal" style="mso-yfti-cnfc: 68; text-align: justify;">
<div style="text-align: left;">
<span lang="sr-Latn-BA" style="color: #444444; line-height: 115%;">Insistira na poštovanju procedura i kodeksa<o:p></o:p></span></div>
</div>
</td>
<td style="border-left: none; border: solid #F79646 1.0pt; mso-border-themecolor: accent6; padding: 0cm 5.4pt 0cm 5.4pt; width: 239.4pt;" valign="top" width="319"><div class="MsoNormal" style="mso-yfti-cnfc: 64; text-align: justify;">
<div style="text-align: left;">
<b><span lang="sr-Latn-BA" style="color: #444444; line-height: 115%;">Inicira i potiče kulturu
promjena<o:p></o:p></span></b></div>
</div>
</td>
</tr>
<tr>
<td style="border-left: solid #F79646 1.0pt; border: none; mso-border-left-themecolor: accent6; padding: 0cm 5.4pt 0cm 5.4pt; width: 239.4pt;" valign="top" width="319"><div class="MsoNormal" style="mso-yfti-cnfc: 4; text-align: justify;">
<div style="text-align: left;">
<span lang="sr-Latn-BA" style="color: #444444; line-height: 115%;">Posjeduje formalno obrazovanje i
kvalifikacije<o:p></o:p></span></div>
</div>
</td>
<td style="border-right: solid #F79646 1.0pt; border: none; mso-border-right-themecolor: accent6; padding: 0cm 5.4pt 0cm 5.4pt; width: 239.4pt;" valign="top" width="319"><div class="MsoNormal" style="text-align: justify;">
<div style="text-align: left;">
<b><span lang="sr-Latn-BA" style="color: #444444; line-height: 115%;">Posjeduje prirodni talent, instinkt i harizmu<o:p></o:p></span></b></div>
</div>
</td>
</tr>
<tr>
<td style="border-right: none; border: solid #F79646 1.0pt; mso-border-themecolor: accent6; padding: 0cm 5.4pt 0cm 5.4pt; width: 239.4pt;" valign="top" width="319"><div class="MsoNormal" style="mso-yfti-cnfc: 68; text-align: justify;">
<div style="text-align: left;">
<span lang="sr-Latn-BA" style="color: #444444; line-height: 115%;">Insistira na mjerljivim rezultatima<o:p></o:p></span></div>
</div>
</td>
<td style="border-left: none; border: solid #F79646 1.0pt; mso-border-themecolor: accent6; padding: 0cm 5.4pt 0cm 5.4pt; width: 239.4pt;" valign="top" width="319"><div class="MsoNormal" style="mso-yfti-cnfc: 64; text-align: justify;">
<div style="text-align: left;">
<b><span lang="sr-Latn-BA" style="line-height: 115%;"><span style="color: #444444;">Potiče stvaranje dobre atmosfere u timovima</span><span style="color: #444444;"><o:p></o:p></span></span></b></div>
</div>
</td>
</tr>
<tr>
<td style="border-left: solid #F79646 1.0pt; border: none; mso-border-left-themecolor: accent6; padding: 0cm 5.4pt 0cm 5.4pt; width: 239.4pt;" valign="top" width="319"><div class="MsoNormal" style="mso-yfti-cnfc: 4; text-align: justify;">
<div style="text-align: left;">
<span lang="sr-Latn-BA" style="color: #444444; line-height: 115%;">Zaposleni ga slušaju zbog njegove pozicije<o:p></o:p></span></div>
</div>
</td>
<td style="border-right: solid #F79646 1.0pt; border: none; mso-border-right-themecolor: accent6; padding: 0cm 5.4pt 0cm 5.4pt; width: 239.4pt;" valign="top" width="319"><div class="MsoNormal" style="text-align: justify;">
<div style="text-align: left;">
<b><span lang="sr-Latn-BA" style="color: #444444; line-height: 115%;">Uživa povjerenje zaposlenih i ima sljedbenike<o:p></o:p></span></b></div>
</div>
</td>
</tr>
<tr>
<td style="border-right: none; border: solid #F79646 1.0pt; mso-border-themecolor: accent6; padding: 0cm 5.4pt 0cm 5.4pt; width: 239.4pt;" valign="top" width="319"><div class="MsoNormal" style="mso-yfti-cnfc: 68; text-align: justify;">
<div style="text-align: left;">
<span lang="sr-Latn-BA" style="color: #444444; line-height: 115%;">Vodi discplinovanjem<o:p></o:p></span></div>
</div>
</td>
<td style="border-left: none; border: solid #F79646 1.0pt; mso-border-themecolor: accent6; padding: 0cm 5.4pt 0cm 5.4pt; width: 239.4pt;" valign="top" width="319"><div class="MsoNormal" style="mso-yfti-cnfc: 64; text-align: justify;">
<div style="text-align: left;">
<b><span lang="sr-Latn-BA" style="color: #444444; line-height: 115%;">Vodi primjerom<o:p></o:p></span></b></div>
</div>
</td>
</tr>
<tr>
<td style="border-bottom: solid #F79646 1.0pt; border-left: solid #F79646 1.0pt; border-right: none; border-top: none; mso-border-bottom-themecolor: accent6; mso-border-left-themecolor: accent6; padding: 0cm 5.4pt 0cm 5.4pt; width: 239.4pt;" valign="top" width="319"><div class="MsoNormal" style="mso-yfti-cnfc: 4; text-align: justify;">
<div style="text-align: left;">
<span lang="sr-Latn-BA" style="color: #444444; line-height: 115%;">Oprezan je<o:p></o:p></span></div>
</div>
</td>
<td style="border-bottom: solid #F79646 1.0pt; border-left: none; border-right: solid #F79646 1.0pt; border-top: none; mso-border-bottom-themecolor: accent6; mso-border-right-themecolor: accent6; padding: 0cm 5.4pt 0cm 5.4pt; width: 239.4pt;" valign="top" width="319"><div class="MsoNormal" style="text-align: justify;">
<div style="text-align: left;">
<b><span lang="sr-Latn-BA" style="line-height: 115%;"><span style="color: #444444; font-size: small;">Hrabar je</span><span style="color: #444444;"><o:p></o:p></span></span></b></div>
</div>
</td>
</tr>
</tbody></table>
</div>
<a name='more'></a><br />
<div class="MsoNormal" style="text-align: justify;">
<br /></div>
<div class="MsoNormal" style="text-align: justify;">
<span lang="sr-Latn-BA" style="line-height: 115%;">Lider 21. vijeka
će uzeti najbolje iz liderstva i menadžmenta i sastaviti koktel osobina koje su
idealne za funkciju i tim kojim upravlja. On je taktičan sa ljudima, razvija
dobre odnose, vodi primjerom, ali zna i da traži rezultate i bude strog ukoliko
je potrebno.</span></div>
<div class="MsoNormal" style="text-align: justify;">
<span lang="sr-Latn-BA" style="line-height: 115%;">Lideri moraju
biti predvodnici promjena. Oni moraju instinktivno osjetiti kada je vrijeme da
se mijenja ili ukida neka procedura, kada je momenat da se ulazi u novu
investiciju ili mijenja tehnologija. Lider mora posjedovati hrabrost i viziju,
ali i staloženost i smirenost kada vlada panika. On vidi dalje od ostalih, vidi
prilike gdje ih drugi ne vide, ali zna i da se nosi sa krizama i problemima
bolje od svih. Lideru je glava u oblacima, a noge čvrsto na zemlji.</span><br />
<span lang="sr-Latn-BA" style="line-height: 115%;"><o:p></o:p></span></div>
<div class="MsoNormal" style="text-align: justify;">
<span lang="sr-Latn-BA" style="line-height: 115%;">Većina
karakteristika lidera se mogu naučiti i istrenirati. Neki ljudi su rođeni
lideri, ali većina poslovnih lidera je radila na sebi kako bi postali to što
jesu. Neizostavna karakteristika lidera je njihov lični integritet i istančan
osjećaj za pravednost. Dok je menadžerima uglavnom dovoljno da se sve odvija u
skladu sa zakonom, kodeksom i pravilnikom o radu, dobar lider insistira na
dodatnoj pravednosti, etici i poštenom odnosu i zato ga ljudi još više cijene i
poštuju.</span>Ipak ključna razlika između lidera i menadžera je u tome što lider kreira viziju, a menadžer kreira ciljeve. Dalje, lider gradi odnose, a menadžer gradi sisteme i procese. I na kraju, lider preuzima rizik, a menadžer kontroliše rizik. Jedno bez drugog ne ide. Vizija bez ciljeva je puka mašta, odnosi bez sistema i procesa su samo druženje, a rizik bez kontrole vodi u propast.<br />
<span lang="sr-Latn-BA" style="line-height: 115%;">Stoga, odgovor na pitanje "Šta je važnije biti u 21. vijeku, lider ili menadžer?" glasi: "I lider i menadžer."</span></div>
</div>
Nikola Kužethttp://www.blogger.com/profile/10698975591173607276noreply@blogger.com0tag:blogger.com,1999:blog-7079034889697277682.post-38682005879124997112017-08-25T05:18:00.000-07:002017-08-25T05:19:58.440-07:00Liderstvo 21. vijeka: Inovativni lider<div dir="ltr" style="text-align: left;" trbidi="on">
<div class="MsoNormal" style="text-align: justify;">
<span lang="sr-Latn-BA" style="line-height: 115%;">"Inovacija čini razliku između lidera i pratioca" tvrdio je Steve Jobs. Brzina kojom
se mijenja poslovno okruženje u kojem radimo, način na koji radimo i
tehnologija koju koristimo tjera poslovne lidere na konstanto učenje i
inoviranje. Cjeloživotno učenje je obaveza za svakog ko želi da postane i
ostane ozbiljan igrač na tržištu. Sigurnost više ne postoji. Učenje,
inovativnost i kreativnost moraju stalno biti u funkciji jer sasvim sigurno i
konkurenti rade na tim poljima. Uspavanost i tvrdoglavost kompaniju mogu koštati
sunovrata od svjetske dominacije do bankrota u samo nekoliko godina kao što se
desilo <a href="https://nikolakuzet.blogspot.ba/2016/11/arogancija-je-naskuplja-stvar-na-svijetu.html" target="_blank">Nokiji na tržištu mobilnih telefona</a>.<o:p></o:p></span></div>
<div class="MsoNormal" style="text-align: justify;">
<span lang="sr-Latn-BA" style="line-height: 115%;">Hrvatski profesor, pisac i publicista Velimir Srića u svojoj knjizi „Inventivni menadžer u 100 lekcija“ pravi
razliku između dvije vrste učenja:</span></div>
<div class="MsoNormal" style="text-align: justify;">
</div>
<blockquote class="tr_bq">
<ol style="text-align: left;">
<li style="text-align: justify;">Učenje radi preživljavanja – predstavlja sposobnost prilagođavanja
okolini odnosno, u poslovnom svijetu, tržištu. U ovoj vrsti učenja uči se na
greškama i korištenjem dostupnih izvora informacija. Ova vrsta učenja je
dovoljna samo za preživljavanje. <i style="text-align: justify; text-indent: -18pt;">Radi se
o reaktivnom ponašanju i učenju kao odgovoru na probleme i izazove. Učim kad
moram i kad osjetim da mi je novo znanje neophodno.<a href="file:///C:/Users/n6657300/Documents/Nikola%20Ku%C5%BEet%20-%20Master%20rad%20-%20ZNA%C4%8CAJ%20I%20ULOGA%20LI%C4%8CNOG%20RAZVOJA%20LIDERA%20U%20INOVATIVNOM%20RAZVOJU%20BRENDA%20I%20KOMPANIJE.docx#_ftn1" name="_ftnref1" title=""><span class="MsoFootnoteReference"><span class="MsoFootnoteReference"><b><span lang="sr-Latn-BA" style="font-family: "calibri" , "sans-serif"; line-height: 115%;">[1]</span></b></span></span></a></i><span style="text-align: justify;"> </span></li>
<li style="text-align: justify;">Učenje radi stvaranja – ili generičko učenje koje ima aktivan pristup.
Pokreće ga želja i potreba da se bude generator promjena, trendova i razvoja, a
ne samo posmatrač i neko ko se prilagođava promjenama. <i style="text-indent: -18pt;">Učenje radi stvaranja predstavlja sposobnost menadžera ili organizacije
da aktivno mijenjaju svoju okolinu, da prepoznaju nove šanse i nalaze izvore
kreativnih ideja, da se razvijaju sagledavajući i predviđajući, ili čak
kreirajući razvojne trendove</i><span style="text-indent: -18pt;">.</span><a href="file:///C:/Users/n6657300/Documents/Nikola%20Ku%C5%BEet%20-%20Master%20rad%20-%20ZNA%C4%8CAJ%20I%20ULOGA%20LI%C4%8CNOG%20RAZVOJA%20LIDERA%20U%20INOVATIVNOM%20RAZVOJU%20BRENDA%20I%20KOMPANIJE.docx#_ftn2" name="_ftnref2" style="text-indent: -18pt;" title=""><span class="MsoFootnoteReference"><span class="MsoFootnoteReference"><span lang="sr-Latn-BA" style="font-family: "calibri" , "sans-serif"; line-height: 115%;">[2]</span></span></span></a></li>
</ol>
</blockquote>
<div class="MsoNormal" style="text-align: justify;">
<span lang="sr-Latn-BA" style="line-height: 115%;">Lider 21.
vijeka uči radi stvaranja. Cjeloživotno učenje je njegovo opredjeljenje i on
učenju pristupa sa strasti i željom za sticanjem novih saznanja koja će
primjeniti u praksi. On uživa u ličnom razvoju.<o:p></o:p></span></div>
<div class="MsoNormal" style="text-align: justify;">
<span lang="sr-Latn-BA" style="line-height: 115%;">Lider 21.
vijeka je prvenstveno inovativan, a nerijetko i inventan. Ova dva pojma se
često poistovjećuju, a postoji značajna razlika. Inovacija je novi metod
korištenja starih informacija ili stavljanje u praksu novih informacija.
Inovacija treba da primjenom nove ili poboljšane ideje, resursa, postupka ili
procesa donese nove koristi ili kvalitetu. Sa druge strane, invencija je neko
naučno ili tehničko otkriće. Za invenciju je potrebno razmišljanje van
konteksta poznatih stvari, ona se vezuje za apstraktnu misao i proces
kreativnosti. Pod inventivnosti se podrazumjeva izumiteljski dar i stvaralačka
fantazija. Može se reći i da je invencija otkriće, a inovacija način njegove
primjene u praksi. Nikola Tesla je, na primjer, više bio posvećen inventivnom stvaralačkom radu, a Steve Jobs inovativnom, premda su i jedan i drugi djelovali na oba polja. Lider 21. vijeka mora biti inovativan, a još bolje ako je pri
tom i inventivan.</span><br />
<span lang="sr-Latn-BA" style="line-height: 115%;"><br /></span>
<br />
<div class="separator" style="clear: both; text-align: center;">
<a href="https://blogger.googleusercontent.com/img/b/R29vZ2xl/AVvXsEjIkyakGhzdE21wM5HrJKa2zBQglOjaeeZ2ivGDrotsSWRrNiSFNu-hsVQjbrtbPE4zInww3N-IeOL2ptzadSdVJflM_7lXmBESMc9qSp4zfh_dhhez7Z-za91YHAvAFQ0ah19qMaCszMiy/s1600/innovative_leadership.jpg" imageanchor="1" style="margin-left: 1em; margin-right: 1em;"><img border="0" data-original-height="211" data-original-width="330" height="255" src="https://blogger.googleusercontent.com/img/b/R29vZ2xl/AVvXsEjIkyakGhzdE21wM5HrJKa2zBQglOjaeeZ2ivGDrotsSWRrNiSFNu-hsVQjbrtbPE4zInww3N-IeOL2ptzadSdVJflM_7lXmBESMc9qSp4zfh_dhhez7Z-za91YHAvAFQ0ah19qMaCszMiy/s400/innovative_leadership.jpg" width="400" /></a></div>
<br />
Dvije vrste
vještina na kojima mora stalno raditi su potrebne modernom lideru kako bi bio
potpuni profesionalac i predvodnik promjena u svom okruženju. To su meke
vještine (soft skills) i tvrde vještine (hard skills). Specifičnost doba
interneta u kom živimo jeste da je svakom pojedincu željnom razvoja i učenja lako dostupna većina znanja neophodna za postizanje uspjeha. Moram li napominjati da nikad u ljudskoj istoriji niti jedna generacija nije imali ni sličnu privilegiju?</div>
<div class="MsoNormal" style="text-align: justify;">
<b></b><br />
<a name='more'></a><b>Meke vještine (soft skills)</b> se ne uče kroz redovno obrazovanje. One su
nastale kao rezultat tehnoloških i društvenih promjena i procesa globalizacije.
Institucije formalnog obrazovanja ih za sad teško prihvataju i neke od ovih
vještina se izučavaju tek na ponekim univerzitetima koji se trude da prate moderne trendove.
Neke od mekih vještina su:<br />
<ol>
<li>Upravljanje promjenama</li>
<li>Vještina komuniciranja</li>
<li>Upravljanje projektima</li>
<li>Pregovaranje</li>
<li>Rješavanje problema</li>
<li>Upravljanje stresom</li>
<li>Upravljanje ljudskim potencijalima</li>
<li>Upravljanje vremenom</li>
<li>Kreativno pisanje</li>
<li>Postavljanje i upravljanje ciljevima</li>
<li>Lobiranje.</li>
</ol>
<b>Tvrde vještine (hard skills)</b> su one koje se uče kroz sistem redovnog
obrazovanja. To su stručna i tehnološka znanja iz određenih oblasti. Tvrde
vještine su specifične sposobnosti koje mogu da se definišu i izmjere. One
uključuju:<br />
<ol>
<li>Stručne kvalifikacije</li>
<li>Upravljanje mašinama i alatima</li>
<li>Poznavanje procedura i metodologija</li>
<li>Specijalizacije</li>
<li>Analitika</li>
<li>Kucanje, čitanje i pisanje</li>
<li>Matematičke vještine</li>
<li>Korištenje određenih softverskih programa.</li>
</ol>
Idealan
menadžer je onaj koji ima razvijene i meke i tvrde vještine. U zavisnosti od
konkretnog posla nekad su bitnije jedne, a nekad druge vještine, ali generalno, menadžer bez razvijenih mekih vještina neće biti u stanju da iz svog tima
izvuče najbolje. Menadžer treba da bude stručnjak u oblasti kojom se bavi. Ne
mora biti ekspert, jer njih može zaposliti, ali u određenoj mjeri mora biti
stručan i poznavati oblast u kojoj posluje. Međutim, posjedovanje mekih vještina
je magični sastojak koji će nekog napraviti dobrim liderom zbog kojeg će članovi
njegovog tima pružati svoje maksimume.</div>
<div class="MsoNormal" style="text-align: justify;">
<span lang="sr-Latn-BA" style="line-height: 115%;">Početkom
1990-ih Lou Gerstner je došao na čelo tada posrnulog diva kompanije IBM. Mnogi
su se pitali kako će takvog tehnološkog giganta voditi neko ko nije stručnjak
za kompjutere. On je u svom pozdravnom govoru, obraćajući se zaposlenima rekao
da on nije stručnjak za kompjutere, ali i da ne mora da bude jer oni to već
jesu, a da je njegov zadatak da ih nauči poslovnoj strategiji, tržištu, timskom
radu i boljoj organizaciji. Te oblasti su bile glavni problemi IBM-a. Napomenuo
je da kompanija nije u krizi jer ne zna proizvoditi kompjutere, već zbog toga
što je izgubila viziju, motivaciju, ima staromodnu organizaciju i nema dovoljno
poštovanja prema svojim kupcima. Gerstner je potpuno preokrenuo poslovanje kompanije i vratio joj pobjednički mentalitet.<o:p></o:p></span></div>
<div class="MsoNormal" style="text-align: justify;">
<span lang="sr-Latn-BA" style="line-height: 115%;">Treneri
vrhunskih sportista i sportskih timova sve više pažnje posvećuju razvoju mekih
vještina kod sebe samih, ali i kod svojih pulena. Smatraju da nije dovoljno
razvijati samo fizičke vještine kako bi se postigli dobri rezultati. Sportisti
moraju biti dobri timski igrači, imati razvijene komunikacijske vještine, znati
se nositi sa stresom i kvalitetno upravljati sa vremenom. Samo tako svoju
vježbu i talente mogu maksimalno iskoristiti. Kao dodatni bonus za sportiste koji imaju razvijene meke vještine (na primjer verbalne i digitalne vještine komuniciranja) dolazi saradnja sa kompanijama koje ih rado i često angažuju kao promotere i brend ambasadore.</span><br />
<span lang="sr-Latn-BA" style="line-height: 115%;"><br /></span>
<br />
<div class="separator" style="clear: both; text-align: center;">
<a href="https://blogger.googleusercontent.com/img/b/R29vZ2xl/AVvXsEhFgPurqfCGwRSX8iNFnVeI3ZUKHYXVU4zKAF9bEbdiMDx9DuGM8DXlO_V7iH3OXY-JsPnp8MMdAAcvNwmKv2iv4DBLpIBhhjFnuHYAj-R502SU3AI9YaoEOeA6jN1G8tYwe9B4eVQ28CeJ/s1600/166515792.jpg" imageanchor="1" style="margin-left: 1em; margin-right: 1em;"><img border="0" data-original-height="404" data-original-width="707" height="227" src="https://blogger.googleusercontent.com/img/b/R29vZ2xl/AVvXsEhFgPurqfCGwRSX8iNFnVeI3ZUKHYXVU4zKAF9bEbdiMDx9DuGM8DXlO_V7iH3OXY-JsPnp8MMdAAcvNwmKv2iv4DBLpIBhhjFnuHYAj-R502SU3AI9YaoEOeA6jN1G8tYwe9B4eVQ28CeJ/s400/166515792.jpg" width="400" /></a></div>
<span lang="sr-Latn-BA" style="line-height: 115%;"><br /></span></div>
<div>
<hr align="left" size="1" width="33%" />
<!--[endif]-->
<br />
<div id="ftn1">
<div class="MsoFootnoteText">
<a href="file:///C:/Users/n6657300/Documents/Nikola%20Ku%C5%BEet%20-%20Master%20rad%20-%20ZNA%C4%8CAJ%20I%20ULOGA%20LI%C4%8CNOG%20RAZVOJA%20LIDERA%20U%20INOVATIVNOM%20RAZVOJU%20BRENDA%20I%20KOMPANIJE.docx#_ftnref1" name="_ftn1" title=""><span class="MsoFootnoteReference"><!--[if !supportFootnotes]--><span class="MsoFootnoteReference"><span style="font-family: "calibri" , "sans-serif"; font-size: 10.0pt; line-height: 115%;">[1]</span></span><!--[endif]--></span></a><span lang="sr-Latn-BA"> Velimir Srića – Inventivni
menadžer u 100 lekcija – str 18. – Znanje d.d. Zagreb – 2004. <o:p></o:p></span></div>
</div>
<div id="ftn2">
<div class="MsoFootnoteText">
<a href="file:///C:/Users/n6657300/Documents/Nikola%20Ku%C5%BEet%20-%20Master%20rad%20-%20ZNA%C4%8CAJ%20I%20ULOGA%20LI%C4%8CNOG%20RAZVOJA%20LIDERA%20U%20INOVATIVNOM%20RAZVOJU%20BRENDA%20I%20KOMPANIJE.docx#_ftnref2" name="_ftn2" title=""><span class="MsoFootnoteReference"><!--[if !supportFootnotes]--><span class="MsoFootnoteReference"><span style="font-family: "calibri" , "sans-serif"; font-size: 10.0pt; line-height: 115%;">[2]</span></span><!--[endif]--></span></a> <span lang="sr-Latn-BA">Velimir Srića –
Inventivni menadžer u 100 lekcija – str 18. – Znanje d.d. Zagreb – 2004.<o:p></o:p></span></div>
</div>
</div>
</div>
Nikola Kužethttp://www.blogger.com/profile/10698975591173607276noreply@blogger.com0tag:blogger.com,1999:blog-7079034889697277682.post-59207152597758395642017-06-13T07:08:00.001-07:002017-06-14T05:12:14.439-07:00Kako mi je Demofest promijenio život<div dir="ltr" style="text-align: left;" trbidi="on">
<div dir="ltr" style="line-height: 1.38; margin-bottom: 0pt; margin-top: 0pt; text-align: justify;">
<span style="background-color: #fafafa; color: black; font-family: "arial"; font-size: 10.5pt; font-style: normal; font-variant: normal; font-weight: 400; text-decoration: none; vertical-align: baseline; white-space: pre-wrap;">Sa trinaest sam odustao od fudbala. Shvatio sam da sam previše lijen i netalentovan da bih napravio bilo kakvu karijeru. Uz to, Zvezda je već postala prvak Evrope, zatim i svijeta, a onda je došao rat i sportske sankcije, Zvezda se raspala, pa je moje razočarenje u sport i fudbal bilo još i veće. Sljedeća ljubav bila je muzika. Potpuna opsesija, isto kao sa Zvezdom i fudbalom. Počelo je sa domaćom rock scenom, ali vrlo brzo sam prešao na ozbiljniju žestinu. Prirodnim redoslijedom: AC-DC, zatim Iron Maiden, pa Metallica, Slayer, The Exploited, Sex Pistols, Sepultura, Suicidal Tendencies, Biohazard, Rage Against the Machine, pa kasnije Jimi Hendrix, Nirvana, Iggy Pop, Sonic Youth, Red Hot Chili Peppers. Odmah sam počeo da sviram gitaru i pokušavao da napravim bend. Bilo je tu nekoliko projekata u osnovnoj i srednjoj školi, ništa ozbiljno ni održivo. Ipak, visio sam često na probama drugih bendova i bio potpuno opčinjen tom bukom, atmosferom, radom, stvaranjem, bend kulturom. Ko je jednom osjetio tu atmosferu i energiju dobro zna o čemu pričam. </span></div>
<div dir="ltr" style="line-height: 1.38; margin-bottom: 0pt; margin-top: 0pt; text-align: justify;">
<span style="background-color: #fafafa; color: black; font-family: "arial"; font-size: 10.5pt; font-style: normal; font-variant: normal; font-weight: 400; text-decoration: none; vertical-align: baseline; white-space: pre-wrap;">Sa osamnaest sam odustao od gitare i muzike. Shvatio sam da sam previše lijen i netalentovan da bih napravio bilo kakvu ozbiljnu priču. To životno poglavlje sam zatvorio i pognute glave nastavio dalje. Život je postao težak i zahtjevan i odvukao me u drugom smjeru. Ozbiljnom smjeru. Rad, školovanje, usavršavanje, učenje. Ljubav prema muzici je opstala, ali samo u formi slušanja i povremenog istraživanja novih trendova i nekih zaboravljenih žanrova i bendova. Gitaru sam prodao da me ne podsjeća na neostvarene snove. Ionako sam je svirao samo da bih bio u nekom bendu.</span></div>
<div dir="ltr" style="line-height: 1.38; margin-bottom: 0pt; margin-top: 0pt; text-align: justify;">
<span style="background-color: #fafafa; color: black; font-family: "arial"; font-size: 10.5pt; font-style: normal; font-variant: normal; font-weight: 400; text-decoration: none; vertical-align: baseline; white-space: pre-wrap;">Početkom 2008. godine počelo je da se priča da će u Banjaluci na ljeto biti održan nekakav festival demo bendova za ex YU regiju pod imenom Demofest. OK, dobra ideja pomislio sam. Očekivao sam nešto kvalitetno jer se u organizaciju upustila ozbiljna ekipa, ali nisam očekivao previše. Ono što sam vidio na ljeto oduvalo mi je pamet. Organizacija je bila odlična, izbor revijalnih bendova je bio odličan za naše standarde, lokacija savršena, ali sve sam to već vidio. Mene su fascinirali demo bendovi. Energija, entuzijazam, buka, kreativnost, ludilo, sve je bilo tu. Neki su bili virtuozni, drugi su bili smotani i netalentovani isto onako kakav sam ja bio sa petnaest, ali imali su energiju, imali su stav, imali su šta da kažu. Nisam se slagao sa žirijem, smatrao sam da je domaći Anti-Dope morao ući u konkurenciju, iznervirao sam se zbog toga, ni pobjednik festivala me nije oduševio, mislio sam da je bilo boljih bendova, ali nešto drugo, puno značajnije me zaokupilo. Među tih tridesetak demo bendova vidio sam sebe. Nešto je zavarničilo u meni, rodila se glupava, besmislena ideja da ponovo počnem svirati gitaru i pokušam sastaviti bend. Čisto onako, iz hobija, za svoju dušu, pa se možda jednog dana prijavimo na Demofest, ako festival uopšte opstane. Razumno sam sebi objasnio da je to nerealno, djetinjasto, da ne znam svirati, nemam ekipu, nemam vremena, a i već sam mator za to. Međutim Demofest se desio i sljedeće godine. Još bolji i veći sa još boljim i luđim demo bendovima. Crv je ponovo počeo da rovari po mojoj glavi i nije htio van. Shvatio sam, trajno sam inficiran, nema nazad. </span></div>
<div dir="ltr" style="line-height: 1.38; margin-bottom: 0pt; margin-top: 0pt; text-align: justify;">
<span style="background-color: #fafafa; color: black; font-family: "arial"; font-size: 10.5pt; font-style: normal; font-variant: normal; font-weight: 400; text-decoration: none; vertical-align: baseline; white-space: pre-wrap;">Za trideseti rođendan sam kupio gitaru i počeo da vježbam, neredovno. Najmanje deset godina uopšte nisam svirao, a i prije toga sam bio poprilično loš. Išlo je sporo i teško, ali skontao sam da mogu iznijeti neki jednostavan punk od tri, četiri rifa. Dovoljno. Ubrzo mi se pridružio Zlaja na basu. Znači, ima nas još. Jedne pijane noći ispričali smo Bokiju da nešto svirkamo, on je ispalio kao iz topa: "Ja ću biti bubnjar!" Opa, ovo je već bend. Radimo nekoliko proba u vježbaoni Demofest Kluba. Ubrzo dolazi Robi sa drugom gitarom. Počinjemo tražiti vokala. Neka nepoznata sila šalje Saleta, a nakon nekog vremena i Vandu. Magija. Ne znam samo da li je crna ili bijela, ali, iskreno, nije me ni briga. IMAMO BEND! Skrpili smo neku jadnu opremu, redovno radimo probe, zvučimo bezveze, ali nije nas briga. Provodimo se odlično. Druženje, zajedništvo, bratstvo, energija, buka, rifovi, muzika, bend kultura, rokenrol. Sviramo punk, samo obrade. Klasici: Ramones, Sex Pistols, The Clash, Bad Religion. Ne radimo svoje pjesme, ali počinju se rađati ideje. Tu i tamo prosviramo poneki svoj rif. Džemujemo. Imamo i ime. Zlaja je odlučio. Zvaće se </span><a href="https://www.facebook.com/shanghaistreetfight/" style="text-decoration: none;"><span style="background-color: #fafafa; color: #1155cc; font-family: "arial"; font-size: 10.5pt; font-style: normal; font-variant: normal; font-weight: 400; text-decoration: underline; vertical-align: baseline; white-space: pre-wrap;">Shanghai Street Fight</span></a><span style="background-color: #fafafa; color: black; font-family: "arial"; font-size: 10.5pt; font-style: normal; font-variant: normal; font-weight: 400; text-decoration: none; vertical-align: baseline; white-space: pre-wrap;">. Zašto? Zato! Nije bilo rasprave ni drugih ideja. Čisti Kung Fu. Ima priča iza imena, ali nećemo sad o tome. Bugi nam radi logo, najbolji ikad. Tu i tamo ubodemo neku manju svirku.</span></div>
<div dir="ltr" style="line-height: 1.38; margin-bottom: 0pt; margin-top: 0pt; text-align: center;">
<span style="background-color: #fafafa; color: black; font-family: "arial"; font-size: 10.5pt; font-style: normal; font-variant: normal; font-weight: 400; text-decoration: none; vertical-align: baseline; white-space: pre-wrap;"><br /></span></div>
<div dir="ltr" style="line-height: 1.38; margin-bottom: 0pt; margin-top: 0pt; text-align: justify;">
<span style="background-color: #fafafa; color: black; font-family: "arial"; font-size: 10.5pt; font-style: normal; font-variant: normal; font-weight: 400; text-decoration: none; vertical-align: baseline; white-space: pre-wrap;">U Demofest gledam kao u sveti gral. Prolaze četvrti, peti, šesti. Svake godine sve bolji. Negdje poslije petog sam ozbiljno počeo razmišljati o prijavi. Nisam se previše nadao. Prošli smo kroz određene promjene u bendu. Zlaja je otišao, došao je Dadi na bubanj, Boki se prebacio na bas. Onda je otišao Dadi, a došao Smaja. U međuvremenu smo napravili i snimili dvije pjesme. Prvi singlovi. Snimali smo u studiju kod čika Mome Nikića koji je udahnuo svoju magiju u pjesme. Sugar Daddy & Kung Fu Blues. Oduševljeni smo sa demo snimcima. Šaljemo prijavu za sedmi Demofest. Nadamo se.</span></div>
<div dir="ltr" style="line-height: 1.38; margin-bottom: 0pt; margin-top: 0pt; text-align: justify;">
<span style="background-color: #fafafa; color: black; font-family: "arial"; font-size: 10.5pt; font-style: normal; font-variant: normal; font-weight: 400; text-decoration: none; vertical-align: baseline; white-space: pre-wrap;">Brankica mi javlja da smo prošli, zatiče me u Beogradu. Prštim od sreće u sred sastanka, gledaju me kao luđaka. Javljam bendu, ne vjeruju mi. Izlaze zvanični rezultati, tu smo, na listi. Počinje euforija. Narednih dana se ozbiljno pripremamo. Uvježbavamo dvije pjesme do perfekcije.</span></div>
<div dir="ltr" style="line-height: 1.38; margin-bottom: 0pt; margin-top: 0pt; text-align: justify;">
<span style="background-color: #fafafa; color: black; font-family: "arial"; font-size: 10.5pt; font-style: normal; font-variant: normal; font-weight: 400; text-decoration: none; vertical-align: baseline; white-space: pre-wrap;">Počinje Demofest. Prvu polufinalnu večer smo svirali među zadnjima, a to znači more ljudi. Doslovno hiljade, dupke pun Kastel. Rasturili smo. Ovacije. Banja Luka nas voli. Na istom smo stejdžu sa Hladnim Pivom, Urbanom, Max Romeom, Brand New Heaviesima, osjećaj je nestvaran, ali oni me ne oduševljavaju. Oduševljavaju me demo bendovi Benefit, Artan Lili, Shewa i Robinovi Hudovi. Kakve face, kakva muzika, kakva energija. Prolazimo u finale. Ponovo rasturamo. Više nam ništa nije važno. Dobijamo nagradu od Dijane i ekipe, snimaćemo singl i spot. Proživljavamo tri dana u rokenrol raju. Družimo se sa drugim bendovima, novinarima, organizatorima, sklapamo prijateljstva i dogovaramo saradnje. Živimo dječačke i djevojačke snove. </span></div>
<div dir="ltr" style="line-height: 1.38; margin-bottom: 0pt; margin-top: 0pt; text-align: center;">
<span style="background-color: #fafafa; color: black; font-family: "arial"; font-size: 10.5pt; font-style: normal; font-variant: normal; font-weight: 400; text-decoration: none; vertical-align: baseline; white-space: pre-wrap;"><a href="https://blogger.googleusercontent.com/img/b/R29vZ2xl/AVvXsEh-wJFSbQvIE6tkPVWB99BcirtTF5W3xGnP78xCxpXDMTWzxpwL8QcuwVZ_PdRdaIqGQkNKkhqt3QJ0PAbJiYzPOEBbDTt0DDDtVLhbk6rDz1Zdz4YQii-QAbZiVgsSRc__17Db6bBvJQ7u/s1600/df+publika2.jpg" imageanchor="1"><img border="0" height="265" src="https://blogger.googleusercontent.com/img/b/R29vZ2xl/AVvXsEh-wJFSbQvIE6tkPVWB99BcirtTF5W3xGnP78xCxpXDMTWzxpwL8QcuwVZ_PdRdaIqGQkNKkhqt3QJ0PAbJiYzPOEBbDTt0DDDtVLhbk6rDz1Zdz4YQii-QAbZiVgsSRc__17Db6bBvJQ7u/s400/df+publika2.jpg" width="400" /></a></span></div>
<div dir="ltr" style="line-height: 1.38; margin-bottom: 0pt; margin-top: 0pt; text-align: justify;">
<span style="background-color: #fafafa; color: black; font-family: "arial"; font-size: 10.5pt; font-style: normal; font-variant: normal; font-weight: 400; text-decoration: none; vertical-align: baseline; white-space: pre-wrap;">Od tada smo svirali na petnaestak festivala, još nekoliko takmičenja za demo bendove i imali ne znam koliko klupskih svirki. Priznaćete, sasvim solidno za nekog ko je sa 18 odustao muzike. Sve što sam nekad želio ispunilo se. Sviramo, snimamo, putujemo.</span><br />
<span style="background-color: #fafafa; color: black; font-family: "arial"; font-size: 10.5pt; font-style: normal; font-variant: normal; font-weight: 400; text-decoration: none; vertical-align: baseline; white-space: pre-wrap;">Došle su nove promjene u bendu. Smaja je otišao odmah poslije Demofesta, došao je Bojan. Sljedeće godine odlazi Boki, dolazi Marko. Panta rei. Ušli smo u stvaralačku fazu, pjesme su počele same od sebe da se stvaraju. Snimili smo prvi album. Ponovo kod čika Mome.</span></div>
<div dir="ltr" style="line-height: 1.38; margin-bottom: 0pt; margin-top: 0pt; text-align: justify;">
<span style="background-color: #fafafa; color: black; font-family: "arial"; font-size: 10.5pt; font-style: normal; font-variant: normal; font-weight: 400; text-decoration: none; vertical-align: baseline; white-space: pre-wrap;">Ove godine imamo promociju prvog albuma na Demofestu. Vraćamo se tamo gdje smo počeli, ali sada kao revijalni izvođač. Davno smo prevazišli početnu ambiciju i sve ovo što nam se sada dešava je čisti bonus i uživanje. Ali to ne znači da nemamo nove ambicije.</span></div>
<div dir="ltr" style="line-height: 1.38; margin-bottom: 0pt; margin-top: 0pt; text-align: center;">
<span style="background-color: #fafafa; color: black; font-family: "arial"; font-size: 10.5pt; font-style: normal; font-variant: normal; font-weight: 400; text-decoration: none; vertical-align: baseline; white-space: pre-wrap;"><a href="https://blogger.googleusercontent.com/img/b/R29vZ2xl/AVvXsEiPUef_eA7hk8t_8Bd-Xa_z-BFfC9KmssLL_I_dzXQvSF0m1abCFwC9M5MN5xuAfU83-LhBn71yXH_CDNT2peiNcbV6M-0ZOtdrEUlbeX3ZIFVb6MDuR2ur9uZSIRsmdn2guwT3JIks_zew/s1600/Shanghai+Street+Fight+-+Logo+%25282%2529.jpg" imageanchor="1"><img border="0" height="195" src="https://blogger.googleusercontent.com/img/b/R29vZ2xl/AVvXsEiPUef_eA7hk8t_8Bd-Xa_z-BFfC9KmssLL_I_dzXQvSF0m1abCFwC9M5MN5xuAfU83-LhBn71yXH_CDNT2peiNcbV6M-0ZOtdrEUlbeX3ZIFVb6MDuR2ur9uZSIRsmdn2guwT3JIks_zew/s400/Shanghai+Street+Fight+-+Logo+%25282%2529.jpg" width="400" /></a></span></div>
<span id="docs-internal-guid-1d694129-6517-0edf-3401-4def11c00b9a"></span><br />
<div dir="ltr" style="line-height: 1.38; margin-bottom: 0pt; margin-top: 0pt; text-align: justify;">
<span style="background-color: #fafafa; color: black; font-family: "arial"; font-size: 10.5pt; font-style: normal; font-variant: normal; font-weight: 400; text-decoration: none; vertical-align: baseline; white-space: pre-wrap;">Ovog ljeta, kada </span><span style="background-color: #fafafa; font-family: "arial"; font-size: 14px; white-space: pre-wrap;">na Demofestu </span><span style="background-color: #fafafa; font-family: "arial"; font-size: 10.5pt; white-space: pre-wrap;">budemo predstavili naš prvi album, markiraću kao "ispunjen" jedan svoj veliki životni san, iako sam od njega davno bio odustao i skoro ga zaboravio. Rokenrol ne može da se izliječi. Zadnjih godina desetine ljudi su mi rekli da su imali bend u mladosti i da im je to jedna od najljepših životnih faza. Drugi mi kažu kako im je to bila velika želja, ali nije se ostvarila. Uvijek ih pitam zašto sad ne naprave bend. Izgovori su sjajni: "nemam instrument, zaboravio sam svirati/pjevati, star sam" i slično. Gluposti. Obični izgovori. Sve sam to prošao. I dalje sam podjednako lijen i netalentovan, ali to mi više nije bitno. Pa šta? Koga je briga? Who cares? To je suština rokenrola, to je ljepota punka. Ne možeš biti previše lijen, </span><span style="background-color: #fafafa; font-family: "arial"; font-size: 14px; white-space: pre-wrap;">smotan, </span><span style="background-color: #fafafa; font-family: "arial"; font-size: 10.5pt; white-space: pre-wrap;">star, mlad, ružan ili netalentovan. Ako imaš šta da kažeš, ako imaš energiju i samopouzdanje, ideju i stav, to je dovoljno. Samo nađi još nekoliko sebi sličnih luđaka i počni da rokaš. Ne pitaj druge šta misle o tome. Pitaj svoje srce da li to želi. I prijavi se na Demofest. Nikad se ne zna.</span></div>
<div dir="ltr" style="line-height: 1.38; margin-bottom: 0pt; margin-top: 0pt; text-align: center;">
<span style="background-color: #fafafa; color: black; font-family: "arial"; font-size: 10.5pt; font-style: normal; font-variant: normal; font-weight: 400; text-decoration: none; vertical-align: baseline; white-space: pre-wrap;"><a href="https://blogger.googleusercontent.com/img/b/R29vZ2xl/AVvXsEjxvLkDCIUOmf19UZBkTULIcTNjB7Vpi9caUQ-wsb9Q6VB_tP_WOB8jYjM4vNyo9e2v5-EQAd0Rj7yK-3awAjEYzVehMNd-j8WBQambC4wmd-Op3Md9AGVZqXBs7M8SdMp9NlrcsnvOiZ53/s1600/17968667_1324174200993681_1883072873_o.jpg" imageanchor="1"><img border="0" height="265" src="https://blogger.googleusercontent.com/img/b/R29vZ2xl/AVvXsEjxvLkDCIUOmf19UZBkTULIcTNjB7Vpi9caUQ-wsb9Q6VB_tP_WOB8jYjM4vNyo9e2v5-EQAd0Rj7yK-3awAjEYzVehMNd-j8WBQambC4wmd-Op3Md9AGVZqXBs7M8SdMp9NlrcsnvOiZ53/s400/17968667_1324174200993681_1883072873_o.jpg" width="400" /></a></span></div>
</div>
Nikola Kužethttp://www.blogger.com/profile/10698975591173607276noreply@blogger.com2tag:blogger.com,1999:blog-7079034889697277682.post-87575029729916539772016-12-31T01:55:00.000-08:002016-12-31T01:55:08.626-08:00Može li sad jedna stvarno dobra vijest?<div dir="ltr" style="text-align: left;" trbidi="on">
<div style="text-align: justify;">
<span style="background-color: white; font-family: inherit; white-space: pre-wrap;">Koliko često vam se desi da dobra vijest prođe pored vas, a da je i ne primjetite. Iskreno, meni počesto. Toliko smo nesvjesno fokusirani na loše vijesti, okupirani problemima, negativnom retorikom, reaktivnom politikom, propašću i neuspjehom da počinjem ozbiljno sumnjati da smo programirani da konzumiramo samo negativne vijesti. Realno, kada ste zadnji put čuli pozitivnu ekonomsku vijest koja govori o ozbiljnom uspjehu iz našeg užeg okruženja, a da se ne radi o otvaranju supermarketa, što ne smatram za lošu vijest, ali niko me ne može uvjeriti da je to veliki uspjeh za našu ekonomiju. To je samo kvalitetan PR trgovačkih kompanija.</span></div>
<div style="text-align: justify;">
<span style="background-color: white; font-family: inherit; white-space: pre-wrap;"><br /></span></div>
<div style="text-align: justify;">
<span style="background-color: white; font-family: inherit; white-space: pre-wrap;">Možda ste čuli za ovu vijest, a možda i niste. Ako jeste, super, još ću vas jednom podsjetiti. Ako niste, zapitajte se zašto niste. Da li je problem u negativnom okruženju, medijima koje pratite ili jednostavno vaš um nije navikao da prima pozitivne informacije. To je mentalni obrazac u kojem se svi ponekad nesvjesno zaglavimo.</span></div>
<span style="background-color: white; font-family: inherit; text-align: justify; white-space: pre-wrap;"><br /></span>
<span style="background-color: white; font-family: inherit; text-align: justify; white-space: pre-wrap;">A sada vijest:</span><br />
<span style="background-color: white; font-family: inherit;">
</span>
<br />
<div style="text-align: justify;">
<span style="background-color: white; font-family: inherit; white-space: pre-wrap;"><b>Kompanija <a href="https://www.lanaco.com/Pages/default.aspx" target="_blank">Lanaco</a> iz Banjaluke je prva firma iz BiH koja je pozvana da učestvuje u Elite programu Londonske berze.</b></span></div>
<div style="text-align: justify;">
<span style="background-color: white; font-family: inherit;"><span style="white-space: pre-wrap;">Elite program je pokrenut 2012. a do sada je kroz njega prošlo više od 350 evropskih kompanija, a Lanaco se u paketu za 2016. našao među 50 najperspektivnijih. </span><span style="white-space: pre-wrap;">Program traje od aprila 2016. pa naredne dvije godine. U Elite program ulazi se isključivo po preporuci. Lanaco je preporučen od strane Unicredit Banke koja je partner Londonskoj berzi u ovom programu. U Elite program ulaze uglavnom mlade male i srednje kompanije željne razvoja, ekspanzije i napredovanja koje traže nove partnere, nova tržišta i ozbiljne investitore. Cilj ovog programa je da se preduzeća koja imaju jasnu strategiju razvoja ozbiljno i profesionalno pripreme za sljedeću fazu rasta. Sa predstavnicima kompanija konstantno radi više od 150 konsultanata, koji ih vode kroz obuke, faze i pregovore sa investitorima. Na taj način učesnicima programa se pomaže da unaprijede poslovanje i pravilno planiraju sljedeće korake. Osim toga, firme učesnice se međusobno povezuju, integrišu, sarađuju i šire svoju mrežu kontakata i potencijalnih partnera. Zajednica Elite programa za sada broji 90 investitora i njihov broj konstantno rate. Proces apliciranja traje dvije godine, a nakon toga učesnik programa, u ovom slučaju Lanaco, počinje sa poslovanjem na Londonskoj berzi.</span></span></div>
<div class="separator" style="clear: both; text-align: center;">
<br /></div>
<div class="separator" style="clear: both; text-align: center;">
<a href="https://blogger.googleusercontent.com/img/b/R29vZ2xl/AVvXsEjVWvnwhHnP5lQjtZB9FLX6cV2QjcRTgmOW9rQh5m9ZSUMEQ7ia3iRa7J2eXhBA8Q92rH-k3f_ErzP7fQyqh-S8JZyz1viKeoGLF1LLHkK9wXJcOLwEerG-pCfsbokiJ6Bsk1PYQxbA7ujh/s1600/ELITE_2s_5.jpg" imageanchor="1" style="margin-left: 1em; margin-right: 1em;"><img border="0" height="233" src="https://blogger.googleusercontent.com/img/b/R29vZ2xl/AVvXsEjVWvnwhHnP5lQjtZB9FLX6cV2QjcRTgmOW9rQh5m9ZSUMEQ7ia3iRa7J2eXhBA8Q92rH-k3f_ErzP7fQyqh-S8JZyz1viKeoGLF1LLHkK9wXJcOLwEerG-pCfsbokiJ6Bsk1PYQxbA7ujh/s400/ELITE_2s_5.jpg" width="400" /></a></div>
<div style="text-align: justify;">
<span style="font-family: inherit;"><br /></span></div>
<div style="text-align: justify;">
<span style="font-family: inherit;">Šta ovaj uspjeh znači za Lanaco? Šta znači za Republiku Srpsku, a šta za Bosnu i Hercegovinu?</span></div>
<div style="text-align: justify;">
<span style="font-family: inherit;"><br /></span></div>
<div style="text-align: justify;">
<span style="font-family: inherit;">Lanaco učešćem u ovom programu dobija profesionalno mentorstvo, pristup finansijskoj zajednici i zainteresovanost ozbiljnih investitora sa kojima će moći direktno komunicirati.</span></div>
<div style="text-align: justify;">
<span style="font-family: inherit;">Za Republiku Srpsku, pored bitnog ekonomskog uticaja, može da donese i promjenu imidža. Budimo realni, Republika Srpska ima jako loš imidž u okruženju. Pozitivne vijesti odavde skoro da i ne dolaze, jedina prepoznatljiva lica u regionu su istrošeni političari sa istrošenim idejama i poneka polujadna zvijezda rijeliti programa.</span></div>
<div style="text-align: justify;">
<span style="font-family: inherit;">Za Bosnu i Hercegovinu važi isto što i za Republiku Srpsku. Premalo je pozitivnih vijesti, dobrih projekata i inicijativa koje se iz BiH plasiraju u regiju i Evropu. Uglavnom problemi i budalaštine. Lanacov uspjeh otvorio je vrata i drugim domaćim kompanijama da uđu u elitno evropsko društvo. Nakon Lanaca u isti program kasnije ove godine ušla je i AS Grupa u čijem sastavu je i sarajevski Klas. Nadajmo se da će ih biti još.</span></div>
<div style="text-align: justify;">
<span style="font-family: inherit;"><br /></span></div>
<div style="text-align: justify;">
<span style="font-family: inherit;">Iz Hrvatske u ovom programu za sada učestvuje šest kompanije. Preduzeća Tokić i Novi Agrar započinju drugi modul usavršavanja od ukupno osam. Ostali učesnici programa iz Hrvatske su Hangar 18, Invictus Investments, Pet-Prom i Span.</span></div>
<div style="text-align: justify;">
<span style="font-family: inherit;"><br /></span></div>
<div style="text-align: justify;">
<span style="font-family: inherit;">Druga dobra vijest vezana za Lanaco, koja je, interesantno, dobila puno veći medijski prostor, je otvaranje njihove nove poslovne zgrade, odnosno tehnološkog centra. Radi se o prvoj pametnoj zgradi na našim prostorima kojom u potpunosti upravlja softver. Čestitam im na tome. Zgrada je impresivna, lijepa, tehnološki i arhitektonski vrlo moderna, ali mene vijest o njihovom učešću u Elite programu mnogo više raduje. Uz dva uspješna dostignuća koja sam naveo Lanaco je ove godine proslavio 26 godina poslovanja. Na sjajan način su obilježili jubilej i pripremili se za novu fazu razvoja.</span></div>
<div class="separator" style="clear: both; text-align: center;">
<a href="https://blogger.googleusercontent.com/img/b/R29vZ2xl/AVvXsEivNby614shiofe9GL5-F0uaBWuT3n3IDpTXwRXi-IQJZ4uLhUFIUhKcpb5JwoJfrvdv2tYvEXqBd15C8ARhDVkbdokgja-meE-Gp4WHXe4o3jHGxEfUchJCNFQqdobtYkU9b_Q6B7qPeJG/s1600/lanaco.JPG" imageanchor="1" style="margin-left: 1em; margin-right: 1em;"><span style="color: black; font-family: inherit;"><img border="0" height="266" src="https://blogger.googleusercontent.com/img/b/R29vZ2xl/AVvXsEivNby614shiofe9GL5-F0uaBWuT3n3IDpTXwRXi-IQJZ4uLhUFIUhKcpb5JwoJfrvdv2tYvEXqBd15C8ARhDVkbdokgja-meE-Gp4WHXe4o3jHGxEfUchJCNFQqdobtYkU9b_Q6B7qPeJG/s400/lanaco.JPG" width="400" /></span></a></div>
<div style="text-align: justify;">
<span style="font-family: inherit;"><br /></span></div>
<div style="text-align: justify;">
<span style="font-family: inherit;"><b>Da zaključimo. Ulazak Lanaca u Elite program Londonske berze je odlična vijest. Ostavimo sad po strani lokalne, lične, političke, etničke, medijske, entitetske, administrativne, opoziciono-vladajuće i druge podjele. Ljudi, ovo je odlična vijest. I za Lanaco i za Republiku Srpsku i za Bosnu i Hercegovinu i za sve nas. Ovo je informacija vrijedna naše pažnje i dijeljenja.</b></span></div>
<div style="text-align: justify;">
<span style="font-family: inherit;"><br /></span></div>
<div style="text-align: justify;">
<span style="font-family: inherit;">E sad, zašto je otvaranje zgrade ili supermarketa važnija vijest od ulaska naše kompanije u Elite program Londonske berze? Vjerujem zato što se te vijesti više konzumiraju. I tu je srž problema. Naš fokus. U SAD-u čvrsto treće mjesto na <a href="http://www.cision.com/us/2014/06/top-10-us-daily-newspapers/" target="_blank">listi najčitanijih dnevnih novina</a> drži Wall Street Journal koji je čisto ekonomski medij. Kod nas ni ne postoji dnevna novina sa dominantnom ekonomskom tematikom. Ne postoji ni sedmični magazin. Postoji nekoliko skromnih web portala koji posluju na granici održivosti. O ozbiljnim ekonomskim analizama i istraživanjima u novinarstvu neću ni da govorim. Vlasnici medija i novinari će reći da nema ni publike za ozbiljan ekonomski medij. Čitaoci, sa druge strane, će reći da bi rado pratili kvalitetne ekonomske medije kada bi isti postojali i eto nas u ćorsokaku. Mislim da u medijskom prostoru u BiH trenutno postoji prazan prostor koji bi kvalitetno mogla da popuni lokalna varijanta Forbesa, WJS-a, Economista ili Financial Timesa. Tada ovako dobre vijesti više ne bi prolazile nezapaženo.</span><br />
<span style="font-family: inherit;"><br /></span></div>
<div style="text-align: justify;">
<span style="font-family: inherit;">Moja poruka za danas je: </span><br />
<span style="font-family: inherit;">Birajte medije koje pratite, birajte vijesti koje konzumirate, pratite ekonomska dešavanja i počnite primjećivati uspješne priče oko sebe.</span></div>
</div>
Nikola Kužethttp://www.blogger.com/profile/10698975591173607276noreply@blogger.com0tag:blogger.com,1999:blog-7079034889697277682.post-90207053749648332812016-12-22T05:48:00.004-08:002016-12-22T09:23:04.526-08:00Ideje za razvoj seoskog turizma<div dir="ltr" style="text-align: left;" trbidi="on">
<div style="background-color: white; border: 0px; color: #111111; font-family: arial, sans-serif; font-stretch: inherit; line-height: 18px; margin-bottom: 15px; margin-top: 15px; padding: 0px; text-align: justify; vertical-align: baseline;">
Već duže od jedne decenije redovno putujem poslovno u Austriju po nekoliko puta godišnje i uglavnom boravim u kraju koji ima izuzetno razvijena sela, a naročito seoski turizam. Ta mjesta u kojima boravim nisu skijaški centri i nemaju posebne autentičnosti koje bi ih učinile atraktivnim velikom broju turista, ali ono što imaju, koriste na najbolji mogući način. Neka mjesta su zaista posebna i autentična, kao što je <a href="https://www.instagram.com/p/BOGK_n-BsPr/?taken-by=nkl.kzt" target="_blank">Hallstatt</a>, i tu se ne može puno ideja iskopirati, ali većinu mjesta od drugih izdvaja tek poneka specifičnost koja je predstavljena na izvrstan način. Naravno, seoski turizam nije jedina okosnica razvoja tog kraja. Vrlo su razvijeni i poljoprivreda, industrija i trgovina, ali danas se bavim turizmom kao temom.</div>
<div style="background-color: white; border: 0px; color: #111111; font-family: arial, sans-serif; font-stretch: inherit; line-height: 18px; margin-bottom: 15px; margin-top: 15px; padding: 0px; text-align: justify; vertical-align: baseline;">
Neke od navedenih ideja sam pronašao na stranici <a href="http://www.bastabalkana.com/" target="_blank">Bašta Balkana</a> i iskoristio ih. Neke ideje su lakše, a neke teže izvodljive. Za implementaciju određenih je potrebna podrška opštine, odnosno grada, a druge mogu razvijati mjesne zajednice ili privatni inicijatori. Naravno, treba napomenuti da nije sve ideje moguće sprovesti u svakom selu, ali uvođenje samo nekoliko njih bi moglo značajno poboljšati život u tom mjestu.</div>
<div class="separator" style="clear: both; text-align: center;">
<a href="https://blogger.googleusercontent.com/img/b/R29vZ2xl/AVvXsEjdArKXsNFNkgFW7hEEti7DMbue-CbymHv1J3Nb1rAaKrf0Hb8ucQAH0dy906OLbJBqfSI2TYX_7DuW-lBahWhbMnqmHRI4z8B-yH5pHjfOMgyrHjxzetv-iqx5ysKCDr4QrLdt_y5FO-wD/s1600/eko-turizam-seoski-turizam-odmor-na-selu.jpg" imageanchor="1" style="margin-left: 1em; margin-right: 1em;"><img border="0" height="265" src="https://blogger.googleusercontent.com/img/b/R29vZ2xl/AVvXsEjdArKXsNFNkgFW7hEEti7DMbue-CbymHv1J3Nb1rAaKrf0Hb8ucQAH0dy906OLbJBqfSI2TYX_7DuW-lBahWhbMnqmHRI4z8B-yH5pHjfOMgyrHjxzetv-iqx5ysKCDr4QrLdt_y5FO-wD/s400/eko-turizam-seoski-turizam-odmor-na-selu.jpg" width="400" /></a></div>
<div style="background-color: white; border: 0px; color: #111111; font-family: arial, sans-serif; font-stretch: inherit; line-height: 18px; margin-bottom: 15px; margin-top: 15px; padding: 0px; text-align: justify; vertical-align: baseline;">
Ulaganja u smještajne kapacitete sama po sebi neće privući turiste. Potrebno je da selo ponudi potencijalnim posjetiocima nešto što im može biti interesantno i time ih privuče.</div>
<div style="background-color: white; border: 0px; color: #111111; font-family: arial, sans-serif; font-stretch: inherit; line-height: 18px; margin-bottom: 15px; margin-top: 15px; padding: 0px; text-align: justify; vertical-align: baseline;">
<strong style="border: 0px; font-family: inherit; font-stretch: inherit; font-style: inherit; font-variant: inherit; line-height: inherit; margin: 0px; padding: 0px; vertical-align: baseline;">Evo nekoliko ideja šta bi to moglo biti:</strong></div>
<div style="background-color: white; border: 0px; color: #111111; font-family: arial, sans-serif; font-stretch: inherit; line-height: 18px; margin-bottom: 15px; margin-top: 15px; padding: 0px; text-align: justify; vertical-align: baseline;">
1. Lokalna znamenitost – Treba početi od onog što je najinteresantnije u mjestu. Rijeka, jezero, pećina, šuma, vodopad, spomenik, kula, ruina, lokalni iscjelitelj, narodni ljekar, ljekovita voda, ljekovito blato, ljekoviti preparati i trave i slično. Teško da postoji selo koje nema neku znamenitost ili posebnost. S druge strane, rijetka su naša sela koja to i koriste. Potrebno je za svaku znamenitost posebno razviti plan kako od nje napraviti atrakciju koja bi bila zanimljiva posjetiocima. Treba jasno označiti ili napraviti put do nje i postaviti table sa detaljnim informacijama o znamenitosti.</div>
<div style="background-color: white; border: 0px; color: #111111; font-family: arial, sans-serif; font-stretch: inherit; line-height: 18px; margin-bottom: 15px; margin-top: 15px; padding: 0px; text-align: justify; vertical-align: baseline;">
2. Legenda – Lokalne legende o vilama, vampirima, drekavcima, duhovima, neobičnim pojavama, bitkama ili nekim drugim istorijskim događajima, ispričane na pravi način mogu biti izuzetno zanimljive i privlačne. Neka mjesta su, samo na osnovu legende, napravila uspješnu priču.</div>
<div style="background-color: white; border: 0px; color: #111111; font-family: arial, sans-serif; font-stretch: inherit; line-height: 18px; margin-bottom: 15px; margin-top: 15px; padding: 0px; text-align: justify; vertical-align: baseline;">
3. Festival ili događaj – Organizacija festivala ili događaja koji je karakterističan za taj kraj: pečenje rakije, pravljenje vina, branje voća, kosidba, spremanje zimnice, vrcanje meda, kuhanje džema, spremanje posebnog jela, izrada narodne nošnje, zbor, zanat, pjevanje, muzika. Treba izabrati datum koji odgovara toj manifestaciji, tražiti pomoć opštine/grada i organizovati festival koji može biti ključan za razvoj tog sela ili čak regije. Na takvoj manifestaciji lokalni proizvođači bi nudili svoje proizvode na prodaju. Festivali obezbjeđuju publicitet, što dođe kao besplatna promocija mjesta.</div>
<div style="background-color: white; border: 0px; color: #111111; font-family: arial, sans-serif; font-stretch: inherit; line-height: 18px; margin-bottom: 15px; margin-top: 15px; padding: 0px; text-align: justify; vertical-align: baseline;">
4. Religijski objekat ili događaj – Religijski ili vjerski turizam je jedan od najstarijih oblika turizma. Ljudi su spremni preći velike udaljenosti da bi posjetili neko svetilište. Zanimljivo svetilište može biti okosnica razvoja turizma u određenom mjestu.</div>
<div style="background-color: white; border: 0px; color: #111111; font-family: arial, sans-serif; font-stretch: inherit; line-height: 18px; margin-bottom: 15px; margin-top: 15px; padding: 0px; text-align: justify; vertical-align: baseline;">
5. Pješačke i biciklističke staze – Prvo je potrebno je prokrčiti staze i napraviti signalizaciju. Ovaj vid turizma može biti posebno pogodan za sela koja se nalaze u blizini gradova. Uz staze se treba razvijati ugostiteljstvo. Staze pojedinačno mogu imati neki koncept ili priču. Staza zdravlja, romantična staza, istorijska staza, staza gljiva, staza vina, staza šumskog voća, šumska staza, livadska staza. Treba imati ideju stazu čega ponuditi i napraviti dobru signalizaciju, odnosno ostaviti putokaze i objašnjenja.</div>
<div style="background-color: white; border: 0px; color: #111111; font-family: arial, sans-serif; font-stretch: inherit; line-height: 18px; margin-bottom: 15px; margin-top: 15px; padding: 0px; text-align: justify; vertical-align: baseline;">
6. Poznata kafana – Selo bi trebalo da ima kafanu koja bi po svojoj autentičnosti i meniju bila nadaleko poznata. Svaka dobra seoska kafana mora u svom meniju imati neko jelo ili piće karakteristično za svoje selo ili kraj.</div>
<div style="background-color: white; border: 0px; color: #111111; font-family: arial, sans-serif; font-stretch: inherit; line-height: 18px; margin-bottom: 15px; margin-top: 15px; padding: 0px; text-align: justify; vertical-align: baseline;">
7. Spomen kuća – spomen kuća nekog poznatog čovjeka iz tog sela ili zanata ili veštine koje selo ima. Također se u obliku spomen kuće ili mini muzeja može predstaviti neki poseban istorijski događaj koji se odigrao u tom mjestu.</div>
<div style="background-color: white; border: 0px; color: #111111; font-family: arial, sans-serif; font-stretch: inherit; line-height: 18px; margin-bottom: 15px; margin-top: 15px; padding: 0px; text-align: justify; vertical-align: baseline;">
8. Izrada suvenira – U svakom selu ima vještih i kreativnih ljudi koji prave sjajne rukotvorine i suvenire. Moguće je lokalnu prodavnicu opremiti tako da u jednom dijelu ima kutak sa seoskim suvenirima. Odjeća, obuća, kape, džemperi, zimnica, ukrasi, grnčarija, vaze, seoski stari alat, slike, domaća hrana…</div>
<div style="background-color: white; border: 0px; color: #111111; font-family: arial, sans-serif; font-stretch: inherit; line-height: 18px; margin-bottom: 15px; margin-top: 15px; padding: 0px; text-align: justify; vertical-align: baseline;">
9. Higijena sela i ljubaznost domaćina – Mislim da nije potrebno objašnjavati značaj ove dvije stvari.</div>
<div style="background-color: white; border: 0px; color: #111111; font-family: arial, sans-serif; font-stretch: inherit; line-height: 18px; margin-bottom: 15px; margin-top: 15px; padding: 0px; text-align: justify; vertical-align: baseline;">
10. Još nekoliko ideja za razmatranje: ribolov, kamping, kuće tradicionalne arhitekture, folklor, ambijentalna cjelina, netaknuta priroda, jahanje, lov…</div>
<div style="background-color: white; border: 0px; color: #111111; font-family: arial, sans-serif; font-stretch: inherit; line-height: 18px; margin-bottom: 15px; margin-top: 15px; padding: 0px; text-align: justify; vertical-align: baseline;">
Da bi se ostvarile ovakve ideje potrebna je saradnja ljudi, a tu se kao prepreka može pojaviti mentalitet našeg čovjeka. U tu analizu danas nemam namjeru ulaziti, ali sam htio ukazati da za razvoj turizma na selu prvo treba na pravi način iskoristiti resurse sa kojima se raspolaže pa tek nakon toga razvijati ambiciozije planove.</div>
<div style="background-color: white; border: 0px; color: #111111; font-family: arial, sans-serif; font-stretch: inherit; line-height: 18px; margin-bottom: 15px; margin-top: 15px; padding: 0px; text-align: justify; vertical-align: baseline;">
Tekst sam počeo sa Austrijom pa bih i završio s njom. Redovno tamo viđam turističke proizvode koji sami po sebi spadaju u sasvim prosječnu ponudu, međutim nakon što se dotjeraju i na njih se primjeni nekoliko marketinških zahvata postaju prvoklasne atrakcije, dok kod nas vrlo ozbiljni potencijali leže zapušteni, zarasli u trnje i makiju, nepristupačni i zaboravljeni.</div>
<div style="background-color: white; border: 0px; color: #111111; font-family: arial, sans-serif; font-stretch: inherit; line-height: 18px; margin-bottom: 15px; margin-top: 15px; padding: 0px; text-align: justify; vertical-align: baseline;">
<span style="border: 0px; font-family: inherit; font-stretch: inherit; font-style: inherit; font-variant: inherit; line-height: inherit; margin: 0px; padding: 0px; vertical-align: baseline;">Da na kraju dodam, moja uža stručna specijalizacija nije turizam, već marketing i menadžment, tako da ovaj tekst ne nudim kao stručni rad već samo kao dobronamjerne ideje za koje smatram da bi se kod nas mogle implementirati i možda nekom negdje pomoći.</span></div>
<div class="separator" style="clear: both; text-align: center;">
<a href="https://blogger.googleusercontent.com/img/b/R29vZ2xl/AVvXsEhUPnE-Ku3MMTcCGugQitIdVsAtoDmc5RxsQsvJ3FhCL9CADyvsCvGZOeF9fKNUoVxLI6yMkRrjTZtADFqVnoaJ8peuIDXMVqwTzrxjMawWWo77dBPCa7Wp-MrWuU4s4kBnVrSKYueKbYDQ/s1600/selo.jpg" imageanchor="1" style="margin-left: 1em; margin-right: 1em;"><img border="0" height="300" src="https://blogger.googleusercontent.com/img/b/R29vZ2xl/AVvXsEhUPnE-Ku3MMTcCGugQitIdVsAtoDmc5RxsQsvJ3FhCL9CADyvsCvGZOeF9fKNUoVxLI6yMkRrjTZtADFqVnoaJ8peuIDXMVqwTzrxjMawWWo77dBPCa7Wp-MrWuU4s4kBnVrSKYueKbYDQ/s400/selo.jpg" width="400" /></a></div>
<div style="background-color: white; border: 0px; color: #111111; font-family: arial, sans-serif; font-stretch: inherit; line-height: 18px; margin-bottom: 15px; margin-top: 15px; padding: 0px; text-align: justify; vertical-align: baseline;">
<br /></div>
</div>
Nikola Kužethttp://www.blogger.com/profile/10698975591173607276noreply@blogger.com0tag:blogger.com,1999:blog-7079034889697277682.post-83199817951187248432016-11-28T04:31:00.000-08:002016-11-28T04:31:11.792-08:00Arogancija je naskuplja stvar na svijetu<div dir="ltr" style="text-align: left;" trbidi="on">
<br />
<div style="text-align: justify;">
<span style="white-space: pre-wrap;"><span style="background-color: white; font-family: inherit;">Arogancija je nešto što sebi u biznisu ne smijete nikada, nikada, nikada dozvoliti. Cijena može biti previsoka čak i za kratkoročno prepuštanje ovom opasnom poroku. Primjera o padu i propasti prouzrokovanih prepuštanju samodopadnosti i bahatosti je previše u svijetu biznisa. Postoje brojne kompanije za koje mlađe generacije nikad nisu ni čule, a koje su u svoja najslavnija vremena dominirale tržištima. Ima i onih čije uspjehe još uvijek dobro pamtimo. </span></span><br />
<span style="white-space: pre-wrap;"><span style="background-color: white; font-family: inherit;"><br /></span></span></div>
<div style="text-align: justify;">
<span style="background-color: white;"><span style="font-family: inherit;"><span style="white-space: pre-wrap;">Nokia je bila apsolutni lider na tržištu mobilnih telefona sa <a href="https://www.statista.com/statistics/263438/market-share-held-by-nokia-smartphones-since-2007/" target="_blank">50% udjela u tržištu</a> u 2007. godini. Onda su počeli da se ponašaju arogantno. Iste te 2007. Apple je predstavio prvu verziju iPhone-a. Iako je Nokia među prvim proizvođačima predstavila softver za pametne telefone, oni stariji će se sjetiti da se zvao Symbian (dobro ste pročitali, stari ste ako se sjećate Symbiana</span></span><span style="font-family: inherit; white-space: pre-wrap;">), uporno su odbijali da prihvate novi tržišni trend koji je postavljao Apple sa iPhone-om, a ubrzo i Samsung i drugi proizvođači pokretani Android operativnim sistemom koji je razvijao Google. Taj trend, iniciran od strane Apple-a, je nalagao: kupci žele artistički dizajniran, lijep i moderan operativni sistem i </span><span style="font-family: inherit; white-space: pre-wrap;">mogućnost lakog skidanja tone aplikacija (iako je većina potpuno beskorisna i koristiće je samo nekoliko puta), moderno i jednostavno dizajniran uređaj sa </span><span style="font-family: inherit; white-space: pre-wrap;">ekranom osjetljivim na dodir.</span><span style="font-family: inherit; white-space: pre-wrap;"> U Nokiji su pak smatrali da oni kao dugogodišnji tržišni lideri vode igru i odlučuju u kojem smjeru će ići tržište. Insistirali su na inžinjerskoj arhitekturi operativnog sistema i prevelikom broju modela telefona kako bi zatvorili sve tržišne niše. Apple je imao samo jedan model. Prva verzija Androida je lansirana 2008. godine. Nokijin udio u tržištu u 2012. bio je manji od 3%.</span></span><br />
<span style="background-color: white;"><span style="font-family: inherit; white-space: pre-wrap;"><br /></span></span></div>
<div class="separator" style="clear: both; text-align: center;">
<span style="font-family: inherit; margin-left: 1em; margin-right: 1em;"><a href="https://blogger.googleusercontent.com/img/b/R29vZ2xl/AVvXsEjh4a-b31A1w15NMYzWapa62y59HPplIVoBvpnUsDIOuKzdrsiX3eluIS7ClZDI62Ke2s7FS1GP1HJmXXoCPBRapE-YR5BIWBmOHf7JeYwcrF4a42dKF42tXrzGXqyGiW5L3pCIP4I5DRh5/s1600/Android-OS-market-share-Q2-2016-Nexus-6P-840x473.jpg" imageanchor="1" style="margin-left: 1em; margin-right: 1em;"><img border="0" height="225" src="https://blogger.googleusercontent.com/img/b/R29vZ2xl/AVvXsEjh4a-b31A1w15NMYzWapa62y59HPplIVoBvpnUsDIOuKzdrsiX3eluIS7ClZDI62Ke2s7FS1GP1HJmXXoCPBRapE-YR5BIWBmOHf7JeYwcrF4a42dKF42tXrzGXqyGiW5L3pCIP4I5DRh5/s400/Android-OS-market-share-Q2-2016-Nexus-6P-840x473.jpg" width="400" /></a></span></div>
<div class="separator" style="clear: both; text-align: center;">
<span style="font-size: x-small;">Rast Androida, stagnacija iOS-a i propast Symbiana</span></div>
<div class="separator" style="clear: both; text-align: center;">
<br /></div>
<div style="text-align: justify;">
<span style="white-space: pre-wrap;"><span style="background-color: white; font-family: inherit;">Sličnu slobodu praktikovanja arogancije su sebi donekle dozvolili Microsoft i Apple. Microsoft zbog insistiranja na apsolutnoj dominaciji u tržištu softvera za PC, a Apple prije nekoliko godina, zbog tvrdoglavog stava da su najbolji telefoni oni sa veličinom ekrana od samo 4 inča, iako je bilo jasno da kupci žele veće ekrane. Obje kompanije su pretrpjele velike gubitke i izgubile dobar dio tržišta. Nokiju je ipak koštalo puno više, nisu dobili šansu za popravni ispit. Samsung je od nedavno na istom putu. Počeli su u kampanjama ismijavati konkurentske proizvode kako bi dokazali svoju nadmoć. Nakon prvog kiksa sva nadmjenost se raspršila kao mjehur od sapunice. Nakon povlačenja modela Note 7 zbog pregrijavanja i, u nekoliko slučajeva, eksplozije baterije Samsung se nalazi u velikim problemima. Sada mole potrošače da im pruže još jednu šansu i ponovo ukažu povjerenje. Čisto sumnjam da će vratiti izgubljenu poziciju. Nokijin slobodan pad je zapravo počeo povlačenjem miliona uređaja zbog neispravne baterije 2007. godine. Kakve li zanimljive koincidencije.</span></span><br />
<span style="white-space: pre-wrap;"><span style="background-color: white; font-family: inherit;"><br /></span></span></div>
<div style="text-align: justify;">
<b style="color: rgba(0, 0, 0, 0.870588); white-space: pre-wrap;"><span style="font-family: inherit;">Inovativnost, fleksibilnost i brzo reagovanje na nove trendove su ono što kompaniju može održati vitalnom i svježom. Menadžment u kriznim situacijama može znatno pomoći, ali to je već liječenje simptoma, nije prevencija.</span></b><br />
<b style="color: rgba(0, 0, 0, 0.870588); white-space: pre-wrap;"><span style="font-family: inherit;"><br /></span></b></div>
<div style="text-align: justify;">
<span style="background-color: white;"><span style="font-family: inherit;"><span style="white-space: pre-wrap;">Ove godine <a href="http://fortune.com/2016/07/26/huawei-phone-revenues-growth/" target="_blank">najveći rast</a> na tržištu pametnih telefona ostvaruje Huawei, kompanija za koju je prije koju godinu malo ko čuo. Njihove prve perjanice modeli P9 i Mate 9 (koji je tek nedavno predstavljen) spadaju u sami tehnološki vrh na tržištu pametnih telefona. Nakrcani su besprekornim hardverom, ažurnim softverom, svim inovacijama koje pružaju i drugi "stariji" proizvođači sa još po kojom dodatnom jedinstvenom opcijom ili karakteristikom kao što izuzetno moćna dvostruka glavna kamera razvijena u saradnji sa legendarnim njemačkim proizvođačem kamera Leica. I sam koristim Huawei P9, volim da fotografišem (amaterski) i apsolutno sam oduševljem sa mogućnostima kamere. </span><a href="https://www.instagram.com/nkl.kzt/" style="white-space: pre-wrap;" target="_blank">Ovdje</a><span style="white-space: pre-wrap;"> možete da se uvjerite u kvalitet fotografija koje sam uslikao sa P9. Uređaji su izrađeni od vrhunskih materijala, nema ni traga jeftinoj plastici. I sve to po znatno nižoj cijeni od one koju traži Apple ili </span></span><span style="white-space: pre-wrap;">Samsung</span><span style="font-family: inherit; white-space: pre-wrap;">. Huawei već drugu godinu za redom zauzima čvrsto treće mjesto na listi proizvođača po udjelu u svjetskom tržištu, odmah iza Samsunga i Appla, a na ogromnom kineskom tržištu su lider. Neki će reći da je to zbog rapidnog rasta azijskog tržišta na kojem je Huawei domaći igrač, ali to je samo djelimično istinito. Trenutno, najbrže rastuće tržište za mobilne telefone je Afrika. Ali, ovi statistički podaci mogu da </span></span><span style="background-color: white; white-space: pre-wrap;">iznenade </span><span style="background-color: white; white-space: pre-wrap;">samo neupućene</span><span style="background-color: white; font-family: inherit; white-space: pre-wrap;">. Huawei je još 2012. prestigao Ericsson i postao najveći proizvođač telekomunikacijske opreme na svijetu. </span><br />
<span style="background-color: white; font-family: inherit; white-space: pre-wrap;"><br /></span></div>
<div class="separator" style="clear: both; text-align: center;">
<span style="background-color: #fafafa; color: rgba(0 , 0 , 0 , 0.870588); white-space: pre-wrap;"><span style="font-family: inherit; margin-left: 1em; margin-right: 1em;"><a href="https://blogger.googleusercontent.com/img/b/R29vZ2xl/AVvXsEj2ZHE86Xtc2pfy3j_Kq8sdDeZQK5VOdU6v_X7NhbSazkgsr0fFSOlg4G4Jjhmqbk993PgfzlVtfW6sAi_KAGtA_YFUsU4TBC8jeD9h7lNZ8Ssq9Vr6bTCFLs9eVaLIatnHLC9tQmOiop4V/s1600/104901001452761039.png" imageanchor="1" style="margin-left: 1em; margin-right: 1em;"><img border="0" height="187" src="https://blogger.googleusercontent.com/img/b/R29vZ2xl/AVvXsEj2ZHE86Xtc2pfy3j_Kq8sdDeZQK5VOdU6v_X7NhbSazkgsr0fFSOlg4G4Jjhmqbk993PgfzlVtfW6sAi_KAGtA_YFUsU4TBC8jeD9h7lNZ8Ssq9Vr6bTCFLs9eVaLIatnHLC9tQmOiop4V/s400/104901001452761039.png" width="400" /></a></span></span></div>
<div class="separator" style="clear: both; text-align: center;">
<span style="background-color: #fafafa; color: rgba(0 , 0 , 0 , 0.870588); white-space: pre-wrap;"><br /></span></div>
<div style="text-align: left;">
<span style="background-color: white; text-align: justify; white-space: pre-wrap;">Pored izvrsnih telefona Huawei nudi odlične gedžete koji prate pametne telefone. Njihov pametni sat je jedan od najboljih na tržištu, a VR set oduševljava kvalitetom izrade. Huawei, slično kao i Apple, koristi artistički pristup u dizajniranju svojih proizvoda, tako da njihovi flagship modeli zaista izgledaju odlično.</span><span style="background-color: #fafafa; color: rgba(0 , 0 , 0 , 0.870588); white-space: pre-wrap;"></span><br />
<span style="background-color: white; text-align: justify; white-space: pre-wrap;"><br /></span></div>
<div style="text-align: left;">
<div style="text-align: left;">
<div style="text-align: left;">
<div style="text-align: left;">
<div style="text-align: left;">
<span style="background-color: white; text-align: justify; white-space: pre-wrap;">Ono što posebno oduševljava kod ove ambiciozne kompanije je njihovo investiranje u istraživanje i razvoj. Od 170.000 zaposlenih u kompaniji, čak 76.000 je uključeno u istraživanje i razvoj. Huawei u svom sastavu ima 21 razvojni institut u 15 zemalja svijeta. U 2014. kompanija je uložila 6,4 milijarde dolara u istraživanje i razvoj. Ovi podaci govore da Huawei ne misli ostati na trećem mjestu i da ozbiljno grabi ka samom vrhu ljestvice. Poljuljani Samsung mu trenutno otvara veliki prazan prostor, makar samo u tržištu Android telefona. Iako, za očekivati je da će se ubrzo pojaviti i nova imena koja će igru učiniti još interesantnijom. </span></div>
<span style="background-color: white; text-align: justify; white-space: pre-wrap;"></span><br />
<table cellpadding="0" cellspacing="0" class="tr-caption-container" style="-webkit-text-stroke-width: 0px; font-family: "Times New Roman"; letter-spacing: normal; margin-bottom: 0.5em; margin-left: auto; margin-right: auto; orphans: 2; padding: 6px; text-align: justify; text-indent: 0px; text-transform: none; widows: 2; word-spacing: 0px;"><tbody>
<tr><td style="text-align: center;"><div style="margin: 0px;">
<a href="https://blogger.googleusercontent.com/img/b/R29vZ2xl/AVvXsEjXfbVSHYUMCWzyKUuc_2G6lRQE5dYoIeCzVD2iMijN-yNqH1bBnXvz4ot8PYR1P80eVoOc6YnWa4jbviHW5hwIxHFvE1CLb6nNF2LaicquFpCd78NsDLfdtGhcp3XaXyEblkuY2Bq_7_oJ/s1600/huawei-p9-lineup.jpg" imageanchor="1" style="margin-left: auto; margin-right: auto;"><img alt="Huawei P9" border="0" height="221" src="https://blogger.googleusercontent.com/img/b/R29vZ2xl/AVvXsEjXfbVSHYUMCWzyKUuc_2G6lRQE5dYoIeCzVD2iMijN-yNqH1bBnXvz4ot8PYR1P80eVoOc6YnWa4jbviHW5hwIxHFvE1CLb6nNF2LaicquFpCd78NsDLfdtGhcp3XaXyEblkuY2Bq_7_oJ/s400/huawei-p9-lineup.jpg" title="Huawei P9" width="400" /></a></div>
</td></tr>
<tr><td class="tr-caption" style="font-size: 12.8px; padding-top: 4px; text-align: center;"><div style="margin: 0px;">
<br /></div>
</td></tr>
</tbody></table>
<div style="text-align: justify;">
<span style="background-color: white; font-family: inherit; text-align: right; white-space: pre-wrap;">Kako će se stvari odvijati u budućnosti, u kojem smjeru će se kretati tržište i ko će biti budući lideri teško bi odgonetnuli i Steve Jobs, Warren Buffett i Nostradamus taman i kada bi zajedno napravili kongres. Potrošači vape za novim idejama, tehnologijama i rješenjima koja će ih iznenaditi, a novi proizvođači dolaze sa svježim idejama i inovacijama. Jedno je sigurno, pojaviće se novi igrači, izmješaće se karte, a arogantni neće preživjeti.</span></div>
</div>
</div>
</div>
</div>
</div>
Nikola Kužethttp://www.blogger.com/profile/10698975591173607276noreply@blogger.com0tag:blogger.com,1999:blog-7079034889697277682.post-4447053898629475062016-11-21T06:58:00.000-08:002016-11-21T06:58:07.408-08:00Kako je ličnost Steve Jobsa uticala na imidž brenda Apple?<div dir="ltr" style="text-align: left;" trbidi="on">
<div class="MsoNormal" style="text-align: justify;">
<span lang="sr-Latn-BA" style="font-size: 12.0pt; line-height: 115%; mso-ansi-language: #181A;">Steve Paul
Jobs bio je jedan od dva osnivača i dugogodišnji rukovodilac kompanije Apple.
Takođe je osnivač i bivši rukovodilac kompanije Pixar, sve dok je nije prodao
kompaniji Disney. Uz to je spadao među najveće dioničare Disneya i bio član
Disneyeve uprave. Smatran je jednom od vodećih ličnosti u industriji računara i
zabave. Jobsova poslovna biografija je dosta doprinijela mitu o usamljenim,
preduzetničkim osobenjacima silicijumske doline. Izdvajao se po shvatanju značaja
estetike i dizajna. Njegov rad na proizvodima koji su funkcionalni i dizajnom privlačni
stvorio mu je kultni status. Zajedno sa suosnivačem Applea Stevenom Wozniyakom
doprineo je širenju popularnosti personalnih računara u kasnim 1970-im
godinama. U ranim osamdesetim godinama prošlog vijeka Jobs je prvi uočio
komercijalni potencijal grafičkog korisničkog interfejsa i miša. Nakon što je
izgubio kontrolu u upravi Applea 1985, Jobs je osnovao firmu NeXT, koja se
bavila računarskim platformama specijalizovanim za visoko obrazovanje i
poslovnu primjenu. Kada je 1997. Apple kupio NeXT, Jobs se vratio u preduzeće
kojem je suosnivač i od tada do samostalnog povlačenja je bio na položaju
glavnog izvršnog rukovodioca (CEO). <o:p></o:p></span></div>
<div class="MsoNormal" style="text-align: justify;">
<span lang="sr-Latn-BA" style="font-size: 12pt; line-height: 115%;">Steve Jobs je </span><span lang="sr-Latn-BA" style="font-size: 12pt; line-height: 18.4px;">24. avgusta 2011. </span><span lang="sr-Latn-BA" style="font-size: 12pt; line-height: 115%;">objavio da podnosi
ostavku na mjesto generalnog direktora Applea. Umro je 5.
oktobra iste godine od posljedica raka prostate.</span></div>
<div class="MsoNormal">
<span lang="sr-Latn-BA"> </span></div>
<div class="separator" style="clear: both; text-align: center;">
<a href="https://blogger.googleusercontent.com/img/b/R29vZ2xl/AVvXsEjlYsFhW-5X80c24-VOePS-1kY0fdRF0UnVwl-fQa-8DStbcErwbr0gDW1HITw5NMqDoyjx8-vKFm1W_E53htDA2MXZ9tZAboDWFG61N5-mxN0RFlfep17kYbxvzRsmt24rDMves0ersWGK/s1600/Steve-Jobs-video1.png" imageanchor="1" style="margin-left: 1em; margin-right: 1em;"><img border="0" height="223" src="https://blogger.googleusercontent.com/img/b/R29vZ2xl/AVvXsEjlYsFhW-5X80c24-VOePS-1kY0fdRF0UnVwl-fQa-8DStbcErwbr0gDW1HITw5NMqDoyjx8-vKFm1W_E53htDA2MXZ9tZAboDWFG61N5-mxN0RFlfep17kYbxvzRsmt24rDMves0ersWGK/s400/Steve-Jobs-video1.png" width="400" /></a></div>
<div class="separator" style="clear: both; text-align: center;">
<span style="font-size: x-small;">Steve Jobs</span></div>
<o:p></o:p><br />
<div class="MsoNormal" style="text-align: justify;">
<span lang="sr-Latn-BA" style="font-size: 12.0pt; line-height: 115%; mso-ansi-language: #181A;">Čim je Jobs
2011. ozvaničio odluku da ponovo napušta kompaniju, ovaj put zbog bolesti, i da
se nema namjeru vraćati, berza je reagovala negativno. Cijena akcija Applea je
naglo pala. To je bio jasan pokazatelj koliko je ličnost Steve Jobsa bila usko
vezana uz imidž kompanije. Svakom ko je bolje upućen u ekonomiju je jasno da je
reakcija tržišta bila pretjerana. Jobsov plan o povlačenju je predstavljen dan
prije objave kvartalnih finansijskih rezultata jer se znalo da će oni ublažiti
paniku među investitorima i vratiti im optimizam.<o:p></o:p></span></div>
<div class="MsoNormal" style="text-align: justify;">
<span lang="sr-Latn-BA" style="font-size: 12.0pt; line-height: 115%; mso-ansi-language: #181A;">Na mjesto
novog CEO-a je došao Tim Cook koji je Jobsa mijenjao i ranije kada je odlazio
na medicinske pauze i on se smatrao dostojnom zamjenom. Apple je stvorio sliku
da kompanija ostaje u sigurnim rukama i da budućnost nije neizvjesna.<o:p></o:p></span></div>
<div class="MsoNormal" style="text-align: justify;">
<span lang="sr-Latn-BA" style="line-height: 115%;"><span style="font-size: 12pt;">U to vrijeme
se nije znalo kako će kompanija prebroditi „kult ličnosti“ koji se stvorio oko
Jobsa i kakav će uticaj njegov odlazak imati na buduće poslovanje Applea. </span><i style="font-size: 12pt;">Iako
je jak tim lidera preuzeo upravljanje kompanijom, a proizvodna linija je
stvorila više momentuma nego ikad u istoriji kompanije, neizvjesnost koju je
donijelo povlačenje Jobsa je bila veća nego što je berza bila spremna podnijeti</i><span style="font-size: 12pt;">.</span><span style="font-size: xx-small;"><a href="file:///C:/Users/n6657300/Downloads/Nikola%20Ku%C5%BEet%20-%20Master%20rad%20-%20ZNA%C4%8CAJ%20I%20ULOGA%20LI%C4%8CNOG%20RAZVOJA%20LIDERA%20U%20INOVATIVNOM%20RAZVOJU%20BRENDA%20I%20KOMPANIJE.docx#_ftn3" name="_ftnref3" title=""><sup><!--[if !supportFootnotes]--><sup><span lang="sr-Latn-BA" style="font-family: Calibri, sans-serif; line-height: 115%;">[1]</span></sup><!--[endif]--></sup></a><o:p></o:p></span></span></div>
<div class="MsoNormal" style="text-align: justify;">
<span lang="sr-Latn-BA" style="font-size: 12.0pt; line-height: 115%; mso-ansi-language: #181A;">Pitanje koje
se pojavilo samo po sebi glasi: „Da li je to dobro za Apple?“ Koliko ta veza
između ličnosti Steve jobsa i imidža kompanije Apple doprinosi firmi, a koliko
joj prijeti ugrožavanjem povjerenja kupaca i investitora u slučaju odlaska
Jobsa iz kompanije, što se i desilo 2011. godine?<o:p></o:p></span></div>
<div class="MsoNormal" style="text-align: justify;">
<span lang="sr-Latn-BA" style="font-size: 12.0pt; line-height: 115%; mso-ansi-language: #181A;">Model
pametnog telefona iPhone 4S predstavljen je nakon odlaska Jobsa i bio je prva
verzija iPhonea koji na posebnoj prezentaciji nije predstavio Steve Jobs. To je
uradio novi CEO Tim Cook. Čitav događaj je bez prisustva Jobsa bio bez sjaja za
javnost, a izlazak 4S-a je dodatno opterećen razočaravajućim recenzijama. Loše
recenzije za iPhone 4S nisu bile stvar odsustva Jobsa, već previsokih
očekivanja od modela koji je samo bio dorađena verzija modela iPhone 4. Ali,
sve se nekako desilo odjednom.<o:p></o:p></span></div>
<div class="MsoNormal" style="text-align: justify;">
<span lang="sr-Latn-BA" style="font-size: 12.0pt; line-height: 115%; mso-ansi-language: #181A;">Jobs je već
odsustvovao iz kompanije na 12 godina kada je smjenjen sa funkcije CEO-a. U
međuvremenu je osnovao i prodao Disney-u superuspješnu kompaniju za
kompjutersku animaciju Pixar koja je napravila komercijalno vrlo uspješan
kompjuterski animirani film Toy Story. Jobs-ov povratak u Apple koji se tada
nalazio u velikoj krizi predstavlja jednu od najspektakularnijih priča o oporavku
kompanije. Njegove inovativne ideje iz kojih su se izrodili proizvodi kao što
su iPod, iPhone i iPad su potpuno preporodile Apple i pozicionirale ga među
najuspješnije kompanije na svijetu. Zbog toga je njegova ličnost bila toliko
povezana sa imidžom Applea, a njegovo povlačenje kod investitora percipirano
kao opasnost za kompaniju. <o:p></o:p></span></div>
<div class="MsoNormal" style="text-align: justify;">
<i><span lang="sr-Latn-BA" style="font-size: 12.0pt; line-height: 115%; mso-ansi-language: #181A;">Prateći
odlazak Steve Jobsa 1985, marketinška strategija se do 1996. toliko promjenila
da je Apple postao brend u velikoj nevolji. Gubio je milione na razvijanje
proizvoda kao što je Newton, koji je bio ispred svog vremena, kao i nekih koji
nikada nisu dospjeli na tržište. Pojavili su se brojni članci u medijima koji
su se odnosili na Apple u negativnom svjetlu, neki su sugerisali da je
besmisleno kupovati Apple, do nekih koji su Apple nazivali računarskim
„igračkama“ koje nisu sposobne za „stvarno“ računanje. Tržišne dionice su
padale i cijene Applovih dionica su se stalno mijenjale. Povratak Steve Jobsa
1997. godine, najavio je oživljavanje i transformaciju brenda i kompanije. To
se baziralo na njegovoj strateški posvećenoj pažnji razvijanja proizvoda i
podmlađivanju Appleovog imidža, koji se prije svega zasnivao na kampanji „Misli
drugačije“ (Think Different)</span></i><span lang="sr-Latn-BA" style="line-height: 115%;"><span style="font-size: 12pt;">.</span><sup><!--[if !supportFootnotes]--><sup><span lang="sr-Latn-BA" style="font-family: Calibri, sans-serif; line-height: 115%;"><span style="font-size: xx-small;"><a href="file:///C:/Users/n6657300/Downloads/Nikola%20Ku%C5%BEet%20-%20Master%20rad%20-%20ZNA%C4%8CAJ%20I%20ULOGA%20LI%C4%8CNOG%20RAZVOJA%20LIDERA%20U%20INOVATIVNOM%20RAZVOJU%20BRENDA%20I%20KOMPANIJE.docx#_ftn4" title="">[2]</a></span></span></sup><a href="file:///C:/Users/n6657300/Downloads/Nikola%20Ku%C5%BEet%20-%20Master%20rad%20-%20ZNA%C4%8CAJ%20I%20ULOGA%20LI%C4%8CNOG%20RAZVOJA%20LIDERA%20U%20INOVATIVNOM%20RAZVOJU%20BRENDA%20I%20KOMPANIJE.docx#_ftn4" title=""><!--[endif]--></a></sup><span style="font-size: 12pt;"><o:p></o:p></span></span></div>
<div class="MsoNormal" style="text-align: justify;">
<span lang="sr-Latn-BA" style="line-height: 115%;"><sup><sup><span lang="sr-Latn-BA" style="font-family: Calibri, sans-serif; line-height: 115%;"><br /></span></sup></sup></span></div>
<div class="separator" style="clear: both; text-align: center;">
<a href="https://blogger.googleusercontent.com/img/b/R29vZ2xl/AVvXsEhi1bWWFc8ddSZ8duzpTdG6QoZIqohZ6sh3QTmldDvWlRAmbzhps90d_W5RxMjuhHofofwRQyJOwD1JWH8U8670sF5IRv7Xabn6M6xLiw8JJFGVwSHc5VzinbsgYCwiWRcOCsFw716Mxgzi/s1600/think+different.jpg" imageanchor="1" style="margin-left: 1em; margin-right: 1em;"><img border="0" height="300" src="https://blogger.googleusercontent.com/img/b/R29vZ2xl/AVvXsEhi1bWWFc8ddSZ8duzpTdG6QoZIqohZ6sh3QTmldDvWlRAmbzhps90d_W5RxMjuhHofofwRQyJOwD1JWH8U8670sF5IRv7Xabn6M6xLiw8JJFGVwSHc5VzinbsgYCwiWRcOCsFw716Mxgzi/s400/think+different.jpg" width="400" /></a></div>
<div align="center" class="MsoNormal" style="text-align: center;">
<br /></div>
<div class="MsoNormal" style="text-align: justify;">
<span lang="sr-Latn-BA" style="font-size: 12.0pt; line-height: 115%; mso-ansi-language: #181A;">Apple je
nastavio da uspješno posluje i razvija se i nakon odlaska i smrti Steve Jobs-a
jer, prije svega, posjeduje jaku korporativnu kulturu koja mu to može
omogućiti. Takođe, Apple okuplja veliki broj kreativnih ljudi koji rade na
razvoju novih proizvoda i servisa. Dalje, malo koja kompanija u svijetu toliko ulaže
u istraživanja i razvoj kao što to radi Apple. Ipak, bilo je potrebno neko vrijeme dok su se potrošači i investitori uvjerili da odsustvo
Jobsa nema prevelik uticaj na funkcionisanje i razvoj kompanije.<o:p></o:p></span></div>
<div class="MsoNormal" style="text-align: justify;">
<span lang="sr-Latn-BA" style="font-size: 12.0pt; line-height: 115%; mso-ansi-language: #181A;">Steve Jobs je
bio osobenjak, jednostavan čovjek, ali veliki vizionar. Imao je posebno
razvijen osjećaj za prepoznavanje želja potrošača, čak ni kada oni sami nisu
bili u stanju da definišu želju ili potrebu. Imao je i jako izražen osjećaj za dizajn tako da Apple u dizajniranju, uz ergonomski, uvijek koristi i umjetnički pristup. Te
njegove karakteristične osobine su se prenijele na Apple kao brend pa danas najveći izazov kompanijskom brend
menadžmentu predstavlja da te osobine brenda zadrži i nakon ere Jobs-a.<o:p></o:p></span></div>
<div class="MsoNormal" style="text-align: justify;">
<span lang="sr-Latn-BA" style="line-height: 115%;"><span style="font-size: 12pt;">Teško je
procijeniti šta je bliže istini. </span><i style="font-size: 12pt;">Moguće je da Jobs- ova manijakalna
kreativna energija i dalje predstavlja suštinu onog šta pokreće Apple, ali je
vjerovatnije da je ta mašinerija puno veća od njega i da će Apple nastaviti da
napreduje sasvim dobro i bez njega</i><span style="font-size: 12pt;">.</span><a href="file:///C:/Users/n6657300/Downloads/Nikola%20Ku%C5%BEet%20-%20Master%20rad%20-%20ZNA%C4%8CAJ%20I%20ULOGA%20LI%C4%8CNOG%20RAZVOJA%20LIDERA%20U%20INOVATIVNOM%20RAZVOJU%20BRENDA%20I%20KOMPANIJE.docx#_ftn6" name="_ftnref6" title=""><sup><!--[if !supportFootnotes]--><sup><span lang="sr-Latn-BA" style="font-family: Calibri, sans-serif; line-height: 115%;"><span style="font-size: xx-small;">[3]</span></span></sup><!--[endif]--></sup></a><span style="font-size: 12pt;"><o:p></o:p></span></span></div>
<br />
<div>
<!--[if !supportFootnotes]--><br clear="all" />
<hr align="left" size="1" width="33%" />
<!--[endif]-->
<div id="ftn1">
<div class="MsoFootnoteText">
<a href="file:///C:/Users/n6657300/Downloads/Nikola%20Ku%C5%BEet%20-%20Master%20rad%20-%20ZNA%C4%8CAJ%20I%20ULOGA%20LI%C4%8CNOG%20RAZVOJA%20LIDERA%20U%20INOVATIVNOM%20RAZVOJU%20BRENDA%20I%20KOMPANIJE.docx#_ftnref3" name="_ftn3" title=""><span class="MsoFootnoteReference"><span class="MsoFootnoteReference"><span style="font-family: "Calibri","sans-serif"; font-size: 10.0pt; line-height: 115%; mso-ansi-language: EN-US; mso-bidi-font-family: "Times New Roman"; mso-bidi-language: AR-SA; mso-fareast-font-family: Calibri; mso-fareast-language: EN-US;">[1]</span></span></span></a>
Apple's Steve Jobs Effect: When a Personality Becomes a Brand – Tony Kontzer</div>
</div>
<div id="ftn4">
<div class="MsoFootnoteText">
<a href="file:///C:/Users/n6657300/Downloads/Nikola%20Ku%C5%BEet%20-%20Master%20rad%20-%20ZNA%C4%8CAJ%20I%20ULOGA%20LI%C4%8CNOG%20RAZVOJA%20LIDERA%20U%20INOVATIVNOM%20RAZVOJU%20BRENDA%20I%20KOMPANIJE.docx#_ftnref4" name="_ftn4" title=""><span class="MsoFootnoteReference"><!--[if !supportFootnotes]--><span class="MsoFootnoteReference"><span style="font-family: "Calibri","sans-serif"; font-size: 10.0pt; line-height: 115%; mso-ansi-language: EN-US; mso-bidi-font-family: "Times New Roman"; mso-bidi-language: AR-SA; mso-fareast-font-family: Calibri; mso-fareast-language: EN-US;">[2]</span></span><!--[endif]--></span></a><span lang="sr-Latn-BA"> Studija slučaja Epl - Misli
drugačije</span></div>
</div>
<div id="ftn6">
<div class="MsoFootnoteText">
<a href="file:///C:/Users/n6657300/Downloads/Nikola%20Ku%C5%BEet%20-%20Master%20rad%20-%20ZNA%C4%8CAJ%20I%20ULOGA%20LI%C4%8CNOG%20RAZVOJA%20LIDERA%20U%20INOVATIVNOM%20RAZVOJU%20BRENDA%20I%20KOMPANIJE.docx#_ftnref6" name="_ftn6" title=""><span class="MsoFootnoteReference"><!--[if !supportFootnotes]--><span class="MsoFootnoteReference"><span style="font-family: "Calibri","sans-serif"; font-size: 10.0pt; line-height: 115%; mso-ansi-language: EN-US; mso-bidi-font-family: "Times New Roman"; mso-bidi-language: AR-SA; mso-fareast-font-family: Calibri; mso-fareast-language: EN-US;">[3]</span></span><!--[endif]--></span></a>
Apple's Steve Jobs Effect: When a Personality Becomes a Brand – Tony Kontzer<span lang="sr-Latn-BA"><o:p></o:p></span></div>
</div>
</div>
</div>
Nikola Kužethttp://www.blogger.com/profile/10698975591173607276noreply@blogger.com0tag:blogger.com,1999:blog-7079034889697277682.post-5456095645581235742016-11-18T07:15:00.001-08:002016-11-21T10:38:03.867-08:00Kako je Nike napravio brend od Michaela Jordana?<div dir="ltr" style="text-align: left;" trbidi="on">
<div class="MsoNormal" style="text-align: justify;">
<span lang="sr-Latn-BA" style="font-size: 12.0pt; line-height: 115%; mso-ansi-language: #181A;">Uloga
poznatih ličnosti u velikim marketing planovima postoji odavno i
važan je dio tih planova. Profesionalni sportisti su naročito privlačni velikim
kompanijama jer predstavljaju oličenje fizičke i mentalne superiornosti, često privlačno
izgledaju i šire oko sebe auru pobjede. Pri izboru osobe koja će reklamirati
brend, kompanije moraju biti vrlo oprezne. Svaki negativan publicitet vezan za
tu osobu će se negativno odraziti i na imidž brenda. To je razlog više zašto su
sportisti pogodni za marketinške kampanje jer često predstavljaju i moralne
uzore i rijetko se skandalozno ponašaju, mada ima i takvih primjera. Tu vrstu
sigurnosti teško da mogu pružiti zvijezde muzike i filma. Naravno, ima brendova
kojima odgovara skandalozno ponašanje svojih selebritija, ali Nike ne spada u
takvu vrstu kompanija. Nike traži sportiste koji su najbolji, pobjednici, seksi
i harizmatični.<o:p></o:p></span></div>
<div class="MsoNormal" style="text-align: justify;">
<span lang="sr-Latn-BA" style="font-size: 12.0pt; line-height: 115%; mso-ansi-language: #181A;">Jedna od
najvećih i najuspješnijih kampanja koje uključuju poznate ličnosti je bila
ujedno i jedna od najriskantnijih marketinških kampanja ikad. Kada je Nike
1984. godine, kao kompanija u problemima koja se tada borila za opstanak na
tržištu, prvi put kontaktirao Micheala Jordana on je bio novi igrač u
prosječnom NBA timu Chicago Bulls koji je igrao svoju prvu (rookie) sezonu.
Nike- ov menadžment se odlučio na rizičan potez kako bi pokušali oživjeti
kompaniju koja je prvobitno doživjela uspjeh sa patikama za trčanje, ali je taj
uspjeh već bio potrošen. Nike- ov budžet za marketing za 1984. godinu je
iznosio 500 000$ i menadžment je odlučio da kompletan taj iznos ponudi novoj
neafirmisanoj zvijezdi porijeklom iz Sjeverne Karoline za ugovor o
reklamiranju. U to vrijeme to je bio nevjerovatan novac za učešće u kampanji,
ali Nike- ov menadžment je procijenio da je to neophodan rizik kako bi oživjeli
kompaniju.<o:p></o:p></span></div>
<div class="MsoNormal" style="text-align: justify;">
<span lang="sr-Latn-BA" style="font-size: 12.0pt; line-height: 115%; mso-ansi-language: #181A;">Nike je tada
bio proizvođač patika za trčanje i u košarkaškom svijetu kojim su suvereno
vladali Adidas i Converse niko ih nije smatrao ozbiljnim proizvođačem. U to
vrijeme učešće sportista u kampanjama nije bilo toliko značajno i ni jedna
kompanija se ne bi usudila da kompletan svoj marketing budžet uloži u jednu
osobu, pogotovo neafirmisanog košarkaša koji igra prvu sezonu. Sa sportistima
uvijek postoji i rizik od povrede koja im može prekinuti sezonu ili upropastiti
karijeru. Nike je u Michealu Jordanu vidio nešto posebno što im je dalo
hrabrosti da se upuste u rizik. Vidjeli su u njemu neku posebnu energiju, osobnost, silnu
kompetenciju, </span><span style="font-size: 16px;">srce i </span><span style="font-size: 12pt;">potencijal da mladi rookie Jordan postane velika zvijezda, ali Michael je
bio neodlučan da potpiše ugovor sa Nike-om</span><span style="font-size: 12pt;">.</span></div>
<div class="MsoNormal" style="text-align: justify;">
<span lang="sr-Latn-BA" style="font-size: 12.0pt; line-height: 115%; mso-ansi-language: #181A;"><br /></span></div>
<div class="separator" style="clear: both; text-align: center;">
<a href="https://blogger.googleusercontent.com/img/b/R29vZ2xl/AVvXsEgUy8Tibtbf4-hlZEK03fHAKlhiJ-25WBxBLQeDJtV4EWn1_C93cyXxhK9FIADRnS45h3foyeBZhI_x-np1myNhSMJzWBfCXeei_hPbimJ2HPsHlVWuQr-VcBDXLCDngoAeTgzVlRsWXOT3/s1600/jordan+dunk.jpg" imageanchor="1" style="margin-left: 1em; margin-right: 1em;"><img border="0" height="225" src="https://blogger.googleusercontent.com/img/b/R29vZ2xl/AVvXsEgUy8Tibtbf4-hlZEK03fHAKlhiJ-25WBxBLQeDJtV4EWn1_C93cyXxhK9FIADRnS45h3foyeBZhI_x-np1myNhSMJzWBfCXeei_hPbimJ2HPsHlVWuQr-VcBDXLCDngoAeTgzVlRsWXOT3/s400/jordan+dunk.jpg" width="400" /></a></div>
<div align="center" class="MsoNormal" style="text-align: center;">
<br /></div>
<div class="MsoNormal" style="text-align: justify;">
<span lang="sr-Latn-BA" style="font-size: 12.0pt; line-height: 115%; mso-ansi-language: #181A;">Jordan je u
dotadašnjoj karijeri nosio samo patike marki Converse i Adidas i nije imao
povjerenja u Nike koji je u košarkaškim okvirima bio potpuno nepoznat brend.
Nakon ubjeđivanja od strane menadžera i porodice, Michael je ipak odlučio da
ode na sastanak u Portland u sjedište kompanije gdje bi mu pokazali posebnu
video prezentaciju o planiranoj kampanji. Godinama kasnije je izjavio da je
otišao zbog nagovaranja i da nije imao
namjeru da potpiše ugovor. Video prezentacija se sastojala od usporenih snimaka
iz Jordanove karijere sa koledža, posebno njegovih kasnije čuvenih „letećih“
poteza. U pozadini spota je išla muzika, tadašnjeg hita, pjesme „Jump“ grupe Pointer
Sisters. Nike-ov glavni dizajner Peter Moore je predstavio skice modela patika
Air Jordan 1, trenerki i prateće opreme, sve u crno- crvenoj kombinaciji. Nakon
prezentacije Jordan je bio pun entuzijazma. Navodno je jedinu primjedbu imao na
izbor boja, rekao je: „Ne mogu to da nosim, to su đavolje boje“. Radilo se o
šali, jer su te boje takođe zaštitne boje Chicago Bullsa koje nosi na svakoj
utakmici. Na tom sastanku Jordan je potpisao petogodišnji ugovor vrijedan 2,5
miliona dolara i brend <a href="https://en.wikipedia.org/wiki/Air_Jordan" target="_blank">Air Jordan</a> je rođen.<o:p></o:p></span></div>
<div class="MsoNormal" style="text-align: justify;">
<span lang="sr-Latn-BA" style="font-size: 12.0pt; line-height: 115%; mso-ansi-language: #181A;"><br /></span></div>
<div class="separator" style="clear: both; text-align: center;">
<a href="https://blogger.googleusercontent.com/img/b/R29vZ2xl/AVvXsEjxVE7UWsr56M9FyPE5oUhgNUvzXo8DiDLJkMrgTvMFEvpZNnyYH48lfzfAJUP_-OL_PspdZ5JjlR7-4JiB3lTWnlTHhVY3TU97_wv1m5dB9kA_H7v17EpO0RrKMksk30GW2FVJI5MdZftL/s1600/air+jordan.jpg" imageanchor="1" style="margin-left: 1em; margin-right: 1em;"><img border="0" height="238" src="https://blogger.googleusercontent.com/img/b/R29vZ2xl/AVvXsEjxVE7UWsr56M9FyPE5oUhgNUvzXo8DiDLJkMrgTvMFEvpZNnyYH48lfzfAJUP_-OL_PspdZ5JjlR7-4JiB3lTWnlTHhVY3TU97_wv1m5dB9kA_H7v17EpO0RrKMksk30GW2FVJI5MdZftL/s320/air+jordan.jpg" width="320" /></a></div>
<div align="center" class="MsoNormal" style="text-align: center;">
<br /></div>
<div class="MsoNormal" style="text-align: justify;">
<span lang="sr-Latn-BA" style="font-size: 12.0pt; line-height: 115%; mso-ansi-language: #181A;">Micheal
Jordan je ubrzo postao velika NBA zvijezda i svaki dječak u Americi je želio da
bude kao on. Prodaja Nike- ovih patika se vinula u nebo. Nakon osvajanja
takmičenja u zakucavanju u dvorani Coliseum u Seattlu, Jordanov logo je
promjenjen u popularnog „skakača“. Nakon dvanaest različitih verzija
ultra-popularnih patika Air Jordan, Nike se 1997. odlučio na novi neočekivani
marketing plan. Proizvodi brenda Jordan više neće nositi Nike natpis niti
prepoznatljivi Nike swoosh logo. Air Jordan će početi da se gradi i razvija kao
poseban brend Nike- ove košarkaške linije proizvoda.<o:p></o:p></span></div>
<div class="MsoNormal" style="text-align: justify;">
<span lang="sr-Latn-BA" style="font-size: 12.0pt; line-height: 115%; mso-ansi-language: #181A;"><br /></span></div>
<div class="separator" style="clear: both; text-align: center;">
<a href="https://blogger.googleusercontent.com/img/b/R29vZ2xl/AVvXsEj4D6LnyQeGWFU2zUGFhoRYHNPI9j_SwnS7xRVBAtRK5CFaECNZOCCy8dqme5lOIDRYp7vGH6PTUIO6gAHVrwn2dIqpTRPwLTvvZWNlmQpChnwzzgyWIGysX1GkQR3lmdF8iBFC4sURQ6sz/s1600/jumpman.jpg" imageanchor="1" style="margin-left: 1em; margin-right: 1em;"><img border="0" height="301" src="https://blogger.googleusercontent.com/img/b/R29vZ2xl/AVvXsEj4D6LnyQeGWFU2zUGFhoRYHNPI9j_SwnS7xRVBAtRK5CFaECNZOCCy8dqme5lOIDRYp7vGH6PTUIO6gAHVrwn2dIqpTRPwLTvvZWNlmQpChnwzzgyWIGysX1GkQR3lmdF8iBFC4sURQ6sz/s320/jumpman.jpg" width="320" /></a></div>
<div align="center" class="MsoNormal" style="text-align: center;">
<br /></div>
<div class="MsoNormal" style="text-align: justify;">
<span lang="sr-Latn-BA" style="font-size: 12.0pt; line-height: 115%; mso-ansi-language: #181A;">Nakon
osvojenih šest NBA finala, isto toliko osvojenih MVP trofeja (najkorisniji
igrač) na NBA finalu, dvije olimpijske zlatne medalje, deset titula najboljeg
šutera lige, pet MVP trofeja ligaškog dijela takmičenja, četrnaest izbora u NBA
All- Star selekcije, dvije titule najboljeg izvođenja zakucavanja na All- Star
NBA takmičenju i izbora za najboljeg rookie igrača sezone Michael Jordan se
smatra najboljim košarkašem svih vremena. Njegova nevjerovatna karijera je značajno
pomogla da kompanija koja se borila za opstanak postane vodeći svjetski
proizvođač patika i sportske opreme.</span></div>
<div class="MsoNormal" style="text-align: justify;">
<span lang="sr-Latn-BA" style="font-size: 12.0pt; line-height: 115%; mso-ansi-language: #181A;">Jordan i Nike-
ovi dizajneri su proizveli 31 verziju modela Air Jordan patika sa rednim
brojevima kao imenima modela. Broj 23 je posljednji u čast broja 23 koji je
Jordan nosio na dresu dok je igrao za Chicago Bulls- e. Nakon toga modeli su
dobijali imena po godini u kojoj su predstavljeni pa su izašli još modeli AJ
2009, AJ 2010, AJ 2011 i AJ 2012. Model za 2013. godinu je nazvan AJ 28. Svaka
verzija Air Jordan patika je drugačija, posebna i ima autentičnu priču koja je
prati. Air Jordan modeli patika spadaju među najprodavanjije košarkaške patike
i podjednako ih kupuju sportisti i kolekcionari. Iako ne igra aktivno košarku
još od 2003. godine (nekoliko puta se vraćao nakon prestajanja aktivnog
bavljanja košarkom) Michael Jordan i dalje sarađuje sa kompanijom Nike, a brend
Air Jordan je vrlo živ i aktivan i prepoznatljiv po logu „skakaču“. Jordan se i
dalje bavi košarkom, ali sada kao većinski vlasnik NBA tima Charlotte Hornets.<o:p></o:p></span></div>
<div class="MsoNormal" style="text-align: justify;">
<span lang="sr-Latn-BA" style="font-size: 12.0pt; line-height: 115%; mso-ansi-language: #181A;"><br /></span></div>
<div class="separator" style="clear: both; text-align: center;">
<a href="https://blogger.googleusercontent.com/img/b/R29vZ2xl/AVvXsEhsnaE2vJoscUnFtnx_uZ2QED818ipuiWGisSEz-GAcI6AzPWCw5tGQlVt0ERKLU405E2TONHjNh_KDAfK6aBAHyeU7_2cu6soXf7_vl51mjHkg2M0_EXZfG1VM-SgpehpD_V-pGDoor387/s1600/michael-jordan-air-jordan.jpg" imageanchor="1" style="margin-left: 1em; margin-right: 1em;"><img border="0" height="225" src="https://blogger.googleusercontent.com/img/b/R29vZ2xl/AVvXsEhsnaE2vJoscUnFtnx_uZ2QED818ipuiWGisSEz-GAcI6AzPWCw5tGQlVt0ERKLU405E2TONHjNh_KDAfK6aBAHyeU7_2cu6soXf7_vl51mjHkg2M0_EXZfG1VM-SgpehpD_V-pGDoor387/s400/michael-jordan-air-jordan.jpg" width="400" /></a></div>
<div class="MsoNormal" style="text-align: justify;">
<span lang="sr-Latn-BA" style="font-size: 12.0pt; line-height: 115%; mso-ansi-language: #181A;"><br /></span></div>
<div class="MsoNormal" style="text-align: justify;">
<span lang="sr-Latn-BA" style="font-size: 12.0pt; line-height: 115%; mso-ansi-language: #181A;">Nike je 2015. ostvario promet od 30 milijardi dolara i planira ostvarivati 50 milijardi godišnje do 2020. To je impresivan uspjeh, naročito ako se sjetimo borbe za opstanak sa početka osamdesetih i marketinške kocke iz 1984. godine. Dobar dio današnjeg uspjeha Nike duguje košarkaškoj legendi iz Sjeverene Karoline.</span></div>
<div class="MsoNormal" style="text-align: justify;">
<span lang="sr-Latn-BA" style="font-size: 12.0pt; line-height: 115%; mso-ansi-language: #181A;">Nije ni Nike Jordanu ostao dužan. Micheal Jordan od prvog ugovora sa Nike- om
predstavlja simbol uspješne saradnje kompanije i slavne ličnosti, ali i
ubjedljivo najplaćeniju zvijezdu u marketingu. Nema sumnje da je Nike napravio
odličan potez kada je kompletan godišnji marketing budžet odlučio da ustupi
zvjezdi u usponu kako bi pokušali oživiti kompaniju.<o:p></o:p></span></div>
<div class="MsoNormal" style="text-align: justify;">
<span lang="sr-Latn-BA" style="font-size: 12.0pt; line-height: 115%; mso-ansi-language: #181A;">Nije sve
vrijeme sve teklo skladno i bez problema. Kada je Jordan postao svjetska
zvijezda i zvanično najbolji košarkaš na svijetu, mnoge kompanije su počele da
se interesuju za njega i pokušavale ostvariti saradnju sa njim. Iako to nisu
bili proizvođači sportske opreme, Nike je burno reagovao. Nike je smatrao da
Jordan pripada samo njima i da se njegovo ime i lik ne smiju dovoditi u vezu sa
bilo kojim drugim proizvodima ili uslugama osim onim iz linije Air Jordan.
Jordan i njegov menadžer su gledali svoj interes. Nike je želio da u umu
potrošača Michael Jordan bude asocijacija samo na Nike i Air Jordan brendove.
Njegovo pojavljivanje u bilo kojoj drugoj kampanji bi značajno smanjilo
ekskluzivnu vezu između MJ-a i ovih brendova. Ovaj problem je riješen
povećanim ugovorom. Jordan se ipak povremeno pojavljivao u određenim
kampanjama, na Nike-ovo veliko nezadovoljstvo, ali s obzirom da mu niko nije
nudio ni približan ugovor onom koji je imao sa Nike- om, brzo je odustao od
toga.<o:p></o:p></span></div>
<div class="MsoNormal" style="text-align: justify;">
<span lang="sr-Latn-BA" style="font-size: 12.0pt; line-height: 115%; mso-ansi-language: #181A;">Nike sarađuje
i sa drugim košarkašima, pa tako danas imaju aktivne ugovore sa aktuelnim
zvijezdama NBA košarke. Svaki od njih ima svoju liniju obuće i odjeće i posebnu marketinšku kampanju. Neki imaju i poseban status u vidu
podbrenda i svoj logo u prepoznatljivoj pozi po uzoru na „skakača“. Pored MJ-a, košarkaši sa važećim sponzorskim ugovorom sa Nike-om su:</span></div>
<div class="MsoNormal" style="text-align: justify;">
</div>
<br />
<ul>
<li>Lebron James</li>
</ul>
<ul>
<li>Kobe Bryant (ove godine se penzionisao, ali njegov brend nastavlja da živi)</li>
</ul>
<ul>
<li>Kevin Durent</li>
</ul>
<ul>
<li>Blake Griffin</li>
</ul>
<ul>
<li>Chris Paul</li>
</ul>
<ul>
<li>Kyrie Irving</li>
</ul>
<ul>
<li>Russel Westbrook</li>
</ul>
<div style="text-align: justify;">
<span style="font-size: 12pt;">Podrazumjeva se da nabrojani sportisti spadaju među najbolje košarkaše na svijetu. Pored košarkaša Nike ima ugovore i mnogim zvijezdama iz drugih
sportova kako svjetskim tako i nekim regionalnim ili nacionalnim koje se
posebno ističu. U Srbiji Nike ima ugovor sa mladom atletičarkom Ivanom Španović
koja se izdvaja po sportskim rezultatima, ali i izgledu i interesantnom imidžu.
Atraktivnost i rezultate Ivane Španović su primjetili i u kompaniji Red Bull pa
je ona i na njihovoj listi brend ambasadora.</span></div>
<br />
<div class="separator" style="clear: both; text-align: center;">
<a href="https://blogger.googleusercontent.com/img/b/R29vZ2xl/AVvXsEj65n2dH9oD1eS9disIKhdi8NVrUs6PtkNPSR9h5CflkOi0dbSHW6hrNScIFaCa_7w91v6J3ylvYkszIjOHRyWFGH27BDVDPXO_q0GLeh4s7CeNJB2YAVLQoO_SIQ-tcMWokP5cQLnWVau0/s1600/swoosh.png" imageanchor="1" style="margin-left: 1em; margin-right: 1em;"><img border="0" height="149" src="https://blogger.googleusercontent.com/img/b/R29vZ2xl/AVvXsEj65n2dH9oD1eS9disIKhdi8NVrUs6PtkNPSR9h5CflkOi0dbSHW6hrNScIFaCa_7w91v6J3ylvYkszIjOHRyWFGH27BDVDPXO_q0GLeh4s7CeNJB2YAVLQoO_SIQ-tcMWokP5cQLnWVau0/s320/swoosh.png" width="320" /></a></div>
<div class="MsoNormal" style="text-align: center;">
<span lang="sr-Latn-BA" style="font-size: 12.0pt; line-height: 115%; mso-ansi-language: #181A;"><br /></span></div>
<div>
<div id="ftn6">
</div>
</div>
</div>
Nikola Kužethttp://www.blogger.com/profile/10698975591173607276noreply@blogger.com0tag:blogger.com,1999:blog-7079034889697277682.post-47315960382005430952016-11-11T05:32:00.001-08:002017-10-19T09:36:42.660-07:00Genijalno rješenje BH političara za nezaposlenost mladih<div dir="ltr" style="text-align: left;" trbidi="on">
<div dir="ltr" style="line-height: 1.38; margin-bottom: 0pt; margin-top: 0pt; text-align: justify;">
<span style="background-color: transparent; color: black; font-family: "arial"; font-size: 14.666666666666666px; font-style: normal; font-variant: normal; font-weight: 400; text-decoration: none; vertical-align: baseline; white-space: pre-wrap;">Sa 57,5% (prema izvorima Svjetske banke) BiH je svjetski prvak u nezaposlenosti mladih. Drugi izvori kažu da u većim gradovima polovina mladih u tridesetim godinama nema ni jednog dana upisanog radnog staža. U manjim gradovima i na selu situacija je još gora. To nije dobro, svi ćemo se složiti. Kako bi se stanje popravilo sve bosanskohercegovačke vlade, parlamenti i skupštine, vijeća, odbori i odjeljenja na državnom, entitetskom, kantonalnom, gradskom i opštinskom nivou skočile su na noge i počele djelovati. Usaglasili su politike, stavili na stranu nacionalne, vjerske i političke podjele i razmirice i dogovorili zajedničko djelovanje. Po prvi put u kratkoj istoriji mlade države Bosne i Hercegovine. Svi k'o jedan. Bratstvo i jedinstvo. Josip Broz bi, da ih vidi, suzu radosnicu pustio. Jedino mi nije poznato da li strategiju i taktiku dogovaraju digitalno, telepatski ili direktnom komunikacijom. Nekako mi je nevjerovatno da mogu sve dogovoriti i usaglasiti direktnom komunikacijom. Mislim da se ipak radi o nekom naprednom sistemu komuniciranja nepoznatom i nedostupnom nama običnim smrtnicima. Ne znam ni koje je krovno tijelo zaslužno za nadzor i koordinaciju, ali mora mu se odati priznanje jer savršeno radi posao. Ovakva usaglašenost i razumijevanje nije viđena još od dogovora o podjeli novca iz Elektroprenosa.</span></div>
<div dir="ltr" style="line-height: 1.38; margin-bottom: 0pt; margin-top: 0pt; text-align: center;">
<span style="background-color: transparent; color: black; font-family: "arial"; font-size: 14.666666666666666px; font-style: normal; font-variant: normal; font-weight: 400; text-decoration: none; vertical-align: baseline; white-space: pre-wrap;"></span></div>
<div dir="ltr" style="line-height: 1.38; margin-bottom: 0pt; margin-top: 0pt; text-align: justify;">
<span style="background-color: transparent; color: black; font-family: "arial"; font-size: 14.666666666666666px; font-style: normal; font-variant: normal; font-weight: 400; text-decoration: none; vertical-align: baseline; white-space: pre-wrap;">Kao četiri ključne strategije u borbi protiv nezaposlenosti mladih određene su:</span></div>
<ul style="margin-bottom: 0pt; margin-top: 0pt;">
<li dir="ltr" style="background-color: transparent; color: black; font-family: Arial; font-size: 14.666666666666666px; font-style: normal; font-variant: normal; font-weight: 400; list-style-type: disc; text-decoration: none; vertical-align: baseline;"><div dir="ltr" style="line-height: 1.38; margin-bottom: 0pt; margin-top: 0pt; text-align: justify;">
<span style="background-color: transparent; color: black; font-family: "arial"; font-size: 14.666666666666666px; font-style: normal; font-variant: normal; font-weight: 400; text-decoration: none; vertical-align: baseline; white-space: pre-wrap;">Korupcija,</span></div>
</li>
<li dir="ltr" style="background-color: transparent; color: black; font-family: Arial; font-size: 14.666666666666666px; font-style: normal; font-variant: normal; font-weight: 400; list-style-type: disc; text-decoration: none; vertical-align: baseline;"><div dir="ltr" style="line-height: 1.38; margin-bottom: 0pt; margin-top: 0pt; text-align: justify;">
<span style="background-color: transparent; color: black; font-family: "arial"; font-size: 14.666666666666666px; font-style: normal; font-variant: normal; font-weight: 400; text-decoration: none; vertical-align: baseline; white-space: pre-wrap;">Nepotizam,</span></div>
</li>
<li dir="ltr" style="background-color: transparent; color: black; font-family: Arial; font-size: 14.666666666666666px; font-style: normal; font-variant: normal; font-weight: 400; list-style-type: disc; text-decoration: none; vertical-align: baseline;"><div dir="ltr" style="line-height: 1.38; margin-bottom: 0pt; margin-top: 0pt; text-align: justify;">
<span style="background-color: transparent; color: black; font-family: "arial"; font-size: 14.666666666666666px; font-style: normal; font-variant: normal; font-weight: 400; text-decoration: none; vertical-align: baseline; white-space: pre-wrap;">Ekonomska stagnacija i</span></div>
</li>
<li dir="ltr" style="background-color: transparent; color: black; font-family: Arial; font-size: 14.666666666666666px; font-style: normal; font-variant: normal; font-weight: 400; list-style-type: disc; text-decoration: none; vertical-align: baseline;"><div dir="ltr" style="line-height: 1.38; margin-bottom: 0pt; margin-top: 0pt; text-align: justify;">
<span style="background-color: transparent; color: black; font-family: "arial"; font-size: 14.666666666666666px; font-style: normal; font-variant: normal; font-weight: 400; text-decoration: none; vertical-align: baseline; white-space: pre-wrap;">Konstanto stvaranje osjećaja opšteg beznađa.</span></div>
</li>
</ul>
<div dir="ltr" style="line-height: 1.38; margin-bottom: 0pt; margin-top: 0pt; text-align: justify;">
<span style="background-color: transparent; color: black; font-family: "arial"; font-size: 14.666666666666666px; font-style: normal; font-variant: normal; font-weight: 400; text-decoration: none; vertical-align: baseline; white-space: pre-wrap;">Ove četiri strategije kada se sprovode sinhrono tvore magičnu formulu koja za rezultat daje rapidno opadanje stope nezaposlenosti mladih. Kako? Vrlo jednostavno. Nezaposlena mladost masovnim egzodusom napušta zemlju. Jer, šta da radi mlada nezaposlena osoba u zemlji koja joj ne nudi nikakvu budućnost ni izglednu perspektivu? Ništa. Odlazi iz nje.</span><br />
<span style="background-color: transparent; color: black; font-family: "arial"; font-size: 14.666666666666666px; font-style: normal; font-variant: normal; font-weight: 400; text-decoration: none; vertical-align: baseline; white-space: pre-wrap;"><br /></span>
<div class="separator" style="clear: both; text-align: center;">
<a href="https://blogger.googleusercontent.com/img/b/R29vZ2xl/AVvXsEjUl9yv0PwE4tzyNzrBIGKBs4RLxUDzC7NzfzC_QMhZ63O3YA489rLb1paJDbEVlYbrERqFFuXMdcULL0qKvbJ50tyycm0v5HtxaRAw069oGH4jU6ktxKhjibu4DU7s8tFmHeXUjYXVWew4/s1600/banksy__follow_your_dreams_by_lar888-d5vpsjd.jpg" imageanchor="1" style="margin-left: 1em; margin-right: 1em;"><img border="0" height="250" src="https://blogger.googleusercontent.com/img/b/R29vZ2xl/AVvXsEjUl9yv0PwE4tzyNzrBIGKBs4RLxUDzC7NzfzC_QMhZ63O3YA489rLb1paJDbEVlYbrERqFFuXMdcULL0qKvbJ50tyycm0v5HtxaRAw069oGH4jU6ktxKhjibu4DU7s8tFmHeXUjYXVWew4/s400/banksy__follow_your_dreams_by_lar888-d5vpsjd.jpg" width="400" /></a></div>
</div>
<div dir="ltr" style="line-height: 1.38; margin-bottom: 0pt; margin-top: 0pt; text-align: justify;">
<div class="separator" style="clear: both; text-align: center;">
</div>
<span style="font-family: "arial"; font-size: 14.6667px; white-space: pre-wrap;"><br /></span>
<span style="font-family: "arial"; font-size: 14.6667px; white-space: pre-wrap;">Matematički gledano, ideja je naprosto genijalna. Ako zaposlite jednu osobu smanjili ste broj nezaposlenih za jedan, ali ako tu osobu protjerate iz zemlje ne samo da ste smanjili broj nezaposlenih za jedan već ste smanjili i polazni obračunski broj i dugoročno riješili problem koji bi se u prvoj soluciji mogao ponovo javiti, jer priznaćete, poslovi su jedna vrlo nesigurna i promjenjiva pojava na koju se nije pametno dugoročno osloniti. Užitak je razmišljati o tome kako naši političari dugoročno brinu za nas. Koncept je toliko savršeno funkcionalan da su ga počele kopirati i susjedne zemlje Hrvatska i Srbija. Ali, ne trebaju našim političarima priznanja i pohvale, vijenci i lovorike. Dovoljno im je to da formula funkcioniše i nezaposlenost se smanjuje. Rapidno. Svaki dan po nekoliko autobusa mladih prestaje tražiti posao u BiH i počinje ga tražiti negdje drugdje. Postaju tuđi problem.</span></div>
<div dir="ltr" style="line-height: 1.38; margin-bottom: 0pt; margin-top: 0pt; text-align: justify;">
<span style="background-color: transparent; color: black; font-family: "arial"; font-size: 14.666666666666666px; font-style: normal; font-variant: normal; font-weight: 400; text-decoration: none; vertical-align: baseline; white-space: pre-wrap;">Masovan odlazak mladih, pa i onih malo starijih dovodi do </span><a href="http://dnevni-list.ba/web1/do-2015-u-bih-740-000-ljudi-manje-bih-ce-do-2050-godine-biti-drzava-bijednih-staraca/" style="text-decoration: none;"><span style="background-color: transparent; color: #1155cc; font-family: "arial"; font-size: 14.666666666666666px; font-style: normal; font-variant: normal; font-weight: 400; text-decoration: underline; vertical-align: baseline; white-space: pre-wrap;">predviđanja </span></a><span style="background-color: transparent; color: black; font-family: "arial"; font-size: 14.666666666666666px; font-style: normal; font-variant: normal; font-weight: 400; text-decoration: none; vertical-align: baseline; white-space: pre-wrap;">koja kažu da će do 2050. BiH biti država bijednih staraca. Od političara to nećete čuti. Od njih možete čuti samo da broj nezaposlenih opada. Na primjer, teško ćete čuti kolika je stopa nezaposlenosti koja trenutno iznosi nevjerovatnih 41,65% (stopa nezaposlenosti od 57,5% sa početka teksta se odnosi samo na mlade).</span></div>
<div dir="ltr" style="line-height: 1.38; margin-bottom: 0pt; margin-top: 0pt; text-align: justify;">
<span style="background-color: transparent; color: black; font-family: "arial"; font-size: 14.666666666666666px; font-style: normal; font-variant: normal; font-weight: 400; text-decoration: none; vertical-align: baseline; white-space: pre-wrap;">Za kraj, kao apsolutni dokaz genijalnosti bosanskohercegovačkih političara navodim podatak da emigracija godišnje u BiH pošalje tri miljarde KM što pokriva 13% BDP-a. Procjenjuje se da još toliko novca od emigracije uđe putem neformalnih kanala. Još jedan ekonomski pokazatelj u kojem je Bosna i Hercegovina među svjetskim prvacima. </span></div>
<div dir="ltr" style="line-height: 1.38; margin-bottom: 0pt; margin-top: 0pt; text-align: justify;">
<span style="background-color: transparent; color: black; font-family: "arial"; font-size: 14.666666666666666px; font-style: normal; font-variant: normal; font-weight: 400; text-decoration: none; vertical-align: baseline; white-space: pre-wrap;">Ako ima još neko da sumnja u sposobnost naših političkih elita i misli da bi ovu zemlju trebalo mijenjati neka lagano počne sa pakovanjem i istraživanjem u koju zemlju da ide pa neka tamo mašta o promjenama jer se ovdje nema šta mijenjati. Ova zemlja je došla do kraja istorije, historije i povijesti. Ovdje se više ništa neće mijenjati. </span></div>
<div style="text-align: justify;">
<span id="docs-internal-guid-e75202ee-49ee-4cf8-1305-760a9f572052"><span style="font-family: "arial"; font-size: 14.6667px; vertical-align: baseline; white-space: pre-wrap;">Osim ako se situacija ne okrene, pa eventualno mladi protjeraju političke elite u masovni egzodus. Ali, za tako nešto bi se prvo trebali probuditi i sagledati gdje žive.</span></span><br />
<span style="font-family: "arial"; font-size: 14.6667px; vertical-align: baseline; white-space: pre-wrap;"><br /></span></div>
<div class="separator" style="clear: both; text-align: center;">
<a href="https://blogger.googleusercontent.com/img/b/R29vZ2xl/AVvXsEhC0rVPQegH7pgXrst1jUU9Ou1x_tTA9zdlpEdgAtIvy78Vcp0oc04pdyCOskS1f_FkEKCKB3HINBjGjGr9w-oUV_piwbc-exJbtVS1ad6pTh-IXuf6KJR9-3i4eXki93QlnQiN_yOY9qyz/s1600/youth+unemployment.jpg" imageanchor="1" style="margin-left: 1em; margin-right: 1em;"><img border="0" height="317" src="https://blogger.googleusercontent.com/img/b/R29vZ2xl/AVvXsEhC0rVPQegH7pgXrst1jUU9Ou1x_tTA9zdlpEdgAtIvy78Vcp0oc04pdyCOskS1f_FkEKCKB3HINBjGjGr9w-oUV_piwbc-exJbtVS1ad6pTh-IXuf6KJR9-3i4eXki93QlnQiN_yOY9qyz/s400/youth+unemployment.jpg" width="400" /></a></div>
<div style="text-align: justify;">
<span style="font-family: "arial"; font-size: 14.6667px; vertical-align: baseline; white-space: pre-wrap;"><br /></span></div>
</div>
Nikola Kužethttp://www.blogger.com/profile/10698975591173607276noreply@blogger.com0tag:blogger.com,1999:blog-7079034889697277682.post-6286592876659809062016-10-10T06:54:00.001-07:002016-12-22T06:08:43.731-08:00Smrt radnim mjestima! Živjeli poslovi! <div dir="ltr" style="text-align: left;" trbidi="on">
<div class="MsoNormal" style="text-align: justify;">
<span lang="BS-LATN-BA">Kakva je uopšte razlika između radnih mjesta i poslova i čemu takvo ogorčenje u naslovu, i sam bih se pitao da sam na mjestu čitaoca. Razlika je u značenju, suštini,
percepciji, u shvatanju rada i radnih obaveza. Razlika je u načinu
razmišljanja. <o:p></o:p></span><br />
<span lang="BS-LATN-BA"><br /></span></div>
<div class="MsoNormal" style="text-align: justify;">
<span lang="BS-LATN-BA">Radno mjesto je statičan pojam. Radna
pozicija koja podrazumjeva fizičko prisustvo na nekom mjestu i dobijanje plate
za to. Ono ne podrazumjeva nužno sam rad i rezultat toga rada. U okruženju u kojem se posao naziva radnim mjestom se
ne priča o radnim normama, efektivnosti, efikasnosti. Tu su teme kartice,
prijava ulaska, odjava na izlasku, portir i njegova kućica, rampa, sjedenje,
buljenje u ekran, glumljenje zauzetosti. Radno mjesto je doživotno. Posao se
stalno i iznova obnavlja i zaslužuje. Na radnom mjestu je dovoljno fizičko
prisustvo, na poslu treba raditi. Na radnom mjestu se ne treba usavršavati, na
poslu treba. Radno mjesto je zona komfora. Posao je proaktivno djelovanje.
Radno mjesto i posao nisu samo riječi, to je stanje uma. Radno mjesto je kolektivna iluzija, posao je realnost. <o:p></o:p></span><br />
<span lang="BS-LATN-BA"><br /></span>
Riječi su vrlo moćne. Politički sistemi vješto
koriste specifične riječi i jezičke konstrukcije da bi manipulisali masama.
Sličnu stvar rade i mnoge kompanije u marketinškim kampanjama. Totalitarni
režimi su išli tako daleko da su određene riječi zabranjivali. Smatrali su da će
prestankom njihove upotrebe i sam pojam koji opisuju vremenom iščeznuti kao
ideja. U engleskom jeziku posao se kaže „job“. Najbliži pojam radnom mjestu
bili bi „job position“ ili „job description“ ali u engleskom se to prevodi kao opis posla ili radnog mjesta. Moglo bi se
reći i working place, ali to je već radni prostor, odnosno fizička dimenzija.
Primjećujete li razliku? Ne postoji radno mjesto kao posao. Slično je u
njemačkom. Nijemci posao zovu Arbeit. Doslovno
rad. Postoji i riječ Arbeitsplatz koja bi se mogla prevesti kao radno mjesto, ali to je statistički pojam. Nikome ne bi palo na pamet da traži Arbeitsplatz, traži se Arbeit. Jezik značajno određuje i formira naciju, ne samo u etničkom i folklornom
već i u civilizacijskom, socijalnom i kao što vidimo i ekonomskom smislu. Ne
moram napominjati kakav odnos prema radu imaju nacije koje govore germanskim
jezicima za razliku od onih koje govore slavenskim jezicima.<br />
<br />
<div class="separator" style="clear: both; text-align: center;">
<a href="https://blogger.googleusercontent.com/img/b/R29vZ2xl/AVvXsEj0SqA72GyuqJuI4AwWMP9fVQoQ35gvDe65jcV2b0ZcDOBbkS1pFVWzef8KaUIjnd2CtQoMPLae_77rsGG3qUA9retfeMOIEUZlKVJkU2tlAhmxBpQs7Mr54_6qvdHx_SyTRsqWzAIxebK9/s1600/hdz+radna+mjesta.jpg" imageanchor="1" style="margin-left: 1em; margin-right: 1em;"><img border="0" height="282" src="https://blogger.googleusercontent.com/img/b/R29vZ2xl/AVvXsEj0SqA72GyuqJuI4AwWMP9fVQoQ35gvDe65jcV2b0ZcDOBbkS1pFVWzef8KaUIjnd2CtQoMPLae_77rsGG3qUA9retfeMOIEUZlKVJkU2tlAhmxBpQs7Mr54_6qvdHx_SyTRsqWzAIxebK9/s400/hdz+radna+mjesta.jpg" width="400" /></a></div>
<div class="separator" style="clear: both; text-align: center;">
<br /></div>
Na Balkanu političari uporno obećavaju
radna mjesta. To im se, izgleda, više uklapa u kampanju nego da objašnjavaju
glasačima da bi trebali raditi. Ni jedna stranka ne nudi poslove, sve nude
radna mjesta. Što je najčudnije, radna mjesta obećavaju i lideri desno
orijentisanih, konzervativnih stranaka koji bi prema nekakvom pravilu trebali
poznavati razliku. Ali, znate kako je, idu izbori, nema se sad vremena za
edukaciju naroda, idemo uzeti vlast pa ćemo se kasnije sa tim baviti. I tako u
krug, decenije prolaze, a vapaj za radnim mjestima ne jenjava. To je klasičan
populizam i najgore dodvoravanje glasačima čak i kada se radi o evidentnoj
iluziji.<br />
<br /></div>
<div class="MsoNormal" style="text-align: justify;">
<div class="separator" style="clear: both; text-align: center;">
<a href="https://blogger.googleusercontent.com/img/b/R29vZ2xl/AVvXsEjRi_IFrqUj4N3dAlb7J-BqCnoyOmBuyF90FnxS7uyENbVgyvDm_DKACH8vJy5shXeqivuJ_7zYuUHIraRnhJ1l7mNR_P909jzZWrEQ3khjUtWWF86BXOLg51IEK614SNJmOqwqERhI3Zd1/s1600/bakir-obecanje44.jpg" imageanchor="1" style="margin-left: 1em; margin-right: 1em;"><img border="0" height="156" src="https://blogger.googleusercontent.com/img/b/R29vZ2xl/AVvXsEjRi_IFrqUj4N3dAlb7J-BqCnoyOmBuyF90FnxS7uyENbVgyvDm_DKACH8vJy5shXeqivuJ_7zYuUHIraRnhJ1l7mNR_P909jzZWrEQ3khjUtWWF86BXOLg51IEK614SNJmOqwqERhI3Zd1/s400/bakir-obecanje44.jpg" width="400" /></a></div>
<span lang="BS-LATN-BA"><br /></span></div>
<div class="MsoNormal" style="text-align: justify;">
<span lang="BS-LATN-BA">Iskreno mi je žao ljudi koji žive u
zabludi. Žao mi je što ih varaju decenijama, a niko da im kaže istinu. Radnici
propalog preduzeća traže da im se isplate plate za četiri godine kada su
dolazili na svoja radna mjesta. Radili nisu. Ostali su bez sirovina, mašine su
stajale ugašene, a oni su uporno dolazili na svoja radna mjesta, čekirali se na
portirnici, provodili tamo osam sati dnevno, četrdeset sati sedmično i smatrali
da je to dovoljno da im neko isplati plate. Ko? Odakle? Plate za šta? Za
fizičko prisustvo? Grijanje stolica? Ako ih pitate kako mogu očekivati platu
samo zato što su dolazili na radna mjesta, a nisu zapravo i radili, reći će vam
da se ne razlikuju od političara i velikog dijela zaposlenih u javnoj upravi. I
u pravu su. Nisu oni krivi što su stvari naopako postavljene. I ne treba da
jedini ispaštaju. Zašto bi samo oni bili žrtve nakardnog sistema? Nemaju ni
političari radnu normu. Nikom ne odgovaraju za rezultate, nemaju obavezu
ispuniti predizborna obećanja, a ljudi i dalje glasaju za njih, njihove partije
i njihove sulude i neostvarive ideje kao što je utopija sa radnim mjestima u
kapitalizmu u 21. vijeku.<o:p></o:p></span><br />
<span lang="BS-LATN-BA"><br /></span>
<br />
<div class="separator" style="clear: both; text-align: center;">
<a href="https://blogger.googleusercontent.com/img/b/R29vZ2xl/AVvXsEjYfkiqCawLNe7GcS42L_dGYQPpVpW80uHourZNJGzlET_uBVKVRpxVumQEWhNtBI0iV5sRL0kevwzETSYo2PhYhNwV4sVmcAVdumFpDqOrBL1jGVIeWzdtzl-AahmgVfxNV4GsYFP4oDJ3/s1600/ekspoze-blic.jpg" imageanchor="1" style="margin-left: 1em; margin-right: 1em;"><img border="0" height="225" src="https://blogger.googleusercontent.com/img/b/R29vZ2xl/AVvXsEjYfkiqCawLNe7GcS42L_dGYQPpVpW80uHourZNJGzlET_uBVKVRpxVumQEWhNtBI0iV5sRL0kevwzETSYo2PhYhNwV4sVmcAVdumFpDqOrBL1jGVIeWzdtzl-AahmgVfxNV4GsYFP4oDJ3/s400/ekspoze-blic.jpg" width="400" /></a></div>
<span lang="BS-LATN-BA"><br /></span></div>
<div class="MsoNormal" style="text-align: justify;">
<span lang="BS-LATN-BA">Kad malo razmislim, ipak mi se čini da naš čovjek dobro poznaje razliku između radnog mjesta i posla. Samo radi ono što je uvijek znao
vrhunski da radi. Pravi se lud i traži svoje mjesto pod suncem. U ovom slučaju mjesto pod suncem je
što manje raditi, a dobiti što je moguće više. Zna naš čovjek da u Njemačkoj
nema radnih mjesta, da se tamo mora raditi. I spreman je da tamo zapne i oznoji
se. Ali ne i ovdje. On mašta o poslu u Njemačkoj, a radnom mjestu kod kuće.
Zašto je to tako? Pa zato što je čovjek biće koje se nevjerovatno brzo adaptira
na okolinu i onda iz te okoline maksimalno crpi resurse. U Njemačkoj adaptacija
znači posao, na Balkanu adaptacija znači radno mjesto. U Njemačkoj posao znači
rad, na Balkanu znači radno mjesto na kojem je dovoljno fizičko prisustvo. U
Japanu, na primjer, adaptacija podrazumjeva stalno usavršavanje i napredovanje.
Oni to zovu kaizen. Niti jedan drugi svjetski jezik nema takvu riječ.
Zamislite, na japanskom „kaizen“, a na našem „stalno i neprestano usavršavanje
i napredovanje kroz rad“. To je moć riječi i jezika. Kaizen filosofija je duboko ukorjenjena u japanskoj ekonomiji.<o:p></o:p></span><br />
<span lang="BS-LATN-BA"><br /></span></div>
<div class="MsoNormal" style="text-align: justify;">
<span lang="BS-LATN-BA">Radno mjesto je jedan od brojnih recidiva
prošlog političkog sistema koji nas je kao naciju okupao, nahranio, podučio
koječemu, ali i usadio mnoge pogrešne stavove i vjerovanja. Mada i socijalizam
je vrlo dobro poznavao radnu normu i slavio pregaoce i one koji rade više od
drugih, poput Alije Sirotanovića u SFRJ i njemu sličnih heroja rada u drugim
bivšim socijalističkim državama. Moj djed je, na primjer, bio nosilac ordena rada, vrlo cijenjenog odlikovanja u to vrijeme. Ovo
što danas imamo je neki hibrid degenerisanog socijalizma i istočno-evropskog
neoliberalnog kapitalizma koji ne može ni izumrijeti ni evoluirati.<o:p></o:p></span></div>
<div class="MsoNormal" style="text-align: justify;">
<span lang="BS-LATN-BA"><br /></span>
<span lang="BS-LATN-BA">E sad, ozbiljan problem koji prijeti da
ugrozi ovaj naš nakardni eko-sistem je globalizacija. Svijet se smanjuje,
razlike se izjednačavaju, nacije napreduju, države se grade i razvijaju. Već se
sad vidi koliko zaostajemo i za zemljama koje su nam nekad bile iza leđa, a
naročito za visoko razvijenim državama i regijama. Rat je mogao biti izgovor
prije deset ili dvadeset godina, ali danas taj alibi više ne vrijedi. <o:p></o:p></span><br />
<span lang="BS-LATN-BA"><br /></span></div>
<div class="MsoNormal" style="text-align: justify;">
<span lang="BS-LATN-BA">I kako sad pojam „radno mjesto“ uklopiti u
digitalno doba kada se sve više poslova radi sa daljine, kada fizičko prisustvo
na mističnom radnom mjestu postaje nebitno. Kako takav posao uglaviti u pojam
radnog mjesta kad sve više tehnoloških stručnjaka živi i radi kao digitalni
nomadi. Razumijem da većina radno sposobnih ljudi na Balkanu ne može ni da
mašta o takvim poslovima, ali treba imati odgovornosti prema djeci i budućim
generacijama. Kako će se oni uklopiti u digitalan svijet 21. vijeka ako budu
tražili radna mjesta kao njihovi roditelji?<o:p></o:p></span></div>
<div class="MsoNormal" style="text-align: justify;">
<span lang="BS-LATN-BA"><br /></span>
<span lang="BS-LATN-BA">Nekad je patriotizam podrazumijevao
spremnost za odlazak u rat, nacionalne sportske uspjehe, grupno pjevanje himne i mahanje
zastavama. Moderni patriotizam je dobar posao, plaćanje poreza, ulaganje u
obrazovanje, briga za okolinu, recikliranje otpada, dobri odnosi u lokalnoj
zajednici, visoke moralne vrijednosti. Kad ćemo to kao nacija shvatiti do nas
je. Ne treba čekati političke elite da uvedu te promjene. Njima je dobro i
ovako. Zapravo, ovo i jeste njihov teren i njihov sistem koji su sebi
izgradili. Naš nije. Mi svoj tek trebamo stvoriti.<o:p></o:p></span><br />
<span lang="BS-LATN-BA"><br /></span></div>
<div class="MsoNormal" style="text-align: justify;">
</div>
<div class="MsoNormal" style="text-align: justify;">
<span lang="BS-LATN-BA">Koliko će ovaj matriks u kojem živimo još
potrajati zavisi od nas i naše spremnosti da se mijenjamo, a mijenjati trebamo
vokabular, način razmišljanja i radne navike. Za početak, predlažem da termin
„radno mjesto“ zamijenimo sa „posao“.
Nije to neki veliki korak, ali je neophodan.<o:p></o:p></span></div>
</div>
Nikola Kužethttp://www.blogger.com/profile/10698975591173607276noreply@blogger.com0tag:blogger.com,1999:blog-7079034889697277682.post-37736663450947907742016-08-23T09:34:00.000-07:002017-01-30T02:24:12.080-08:00Divlje zvijeri u centru grada 2. dio – Drama se nastavlja<div dir="ltr" style="text-align: left;" trbidi="on">
<div class="MsoNormal" style="text-align: justify;">
<span lang="BS-LATN-BA">I dalje ne mogu da se načudim do koje
mjere ne poznajemo svoje okruženje, prirodu, floru i faunu. Zaista, otkad mi živimo
na ovom prostoru i koliko godina, desetljeća, vijekova, milenijuma treba da
prođe pa da počnemo primjećivati život oko sebe i upoznamo ga? Nije to nešto sa
čim treba da se bave isključivo prirodnjaci. Djecu treba od vrtića upoznavati
sa prirodom, biljkama i životinjama koje žive u njihovom okruženju. Treba ih
upozoriti na opasne vrste i naučiti ih šta smiju, a šta ne smiju dirati. Treba
ih i naučiti koje su vrste bezopasne i otkloniti nepotrebne fobije. Nije zdravo
ni normalno da se odrasli ljudi plaše živih stvorenja od kojih im ne prijeti
realna opasnost. Pišem ovo isfrustriran naslovima u medijima koje čitam zadnjih
dana. Evo nekih: <o:p></o:p></span></div>
<div class="MsoNormal" style="text-align: justify;">
<span lang="BS-LATN-BA"><br /></span></div>
<div class="MsoNormal" style="text-align: justify;">
<span lang="BS-LATN-BA"><a href="http://www.nezavisne.com/novosti/banjaluka/Na-tvrdjavi-Kastel-uocene-skorpije/383196" target="_blank">Banjaluka: Na Kastelu se pojavile škorpije (FOTO, VIDEO)</a></span><span lang="BS-LATN-BA"><o:p></o:p></span></div>
<div class="MsoNormal" style="text-align: justify;">
<br /></div>
<div class="MsoNormal" style="text-align: justify;">
<span lang="BS-LATN-BA"><a href="http://www.avaz.ba/clanak/249126/pravo-cudoviste-vojnik-u-donjem-vakufu-ubio-zmiju-dugu-preko-3-metra?url=clanak/249126/pravo-cudoviste-vojnik-u-donjem-vakufu-ubio-zmiju-dugu-preko-3-metra" target="_blank">PRAVO ČUDOVIŠTE Vojnik u Donjem Vakufu ubio zmiju dugu preko 3 metra</a></span><span lang="BS-LATN-BA"><o:p></o:p></span></div>
<div class="MsoNormal" style="text-align: justify;">
<br /></div>
<div class="MsoNormal" style="text-align: justify;">
<span lang="BS-LATN-BA">Hajde da malo analiziramo ove
senzacionalne tekstove. <o:p></o:p></span></div>
<div class="MsoNormal" style="text-align: justify;">
<span lang="BS-LATN-BA">Poštovani novinaru, kako to mislite „Na
Kastelu se pojavile škorpije“? Ako vi i vaš drug očevidac niste znali </span><a href="https://bs.wikipedia.org/wiki/%C5%A0korpija" target="_blank"><span lang="BS-LATN-BA">škorpije</span></a><span lang="BS-LATN-BA"> žive na Kastelu, u Banjaluci, Krajini, Republici
Srpskoj, Bosni i Hercegovini, Balkanu, Evropi, Evroaziji i cijeloj zemaljskoj
kugli puno duže nego vi i vaši preci, a bogami i cijeli ljudski rod. I živjeće
puno duže nakon što homo sapiens izumre ili evoluira u neko više ili niže biće.
Stotine miliona godina su stari fosili škorpija i ima ih bukvalno po cijeloj planeti.
S obzirom da banjalučku tvrđavu Kastel spominjete u vašem paničnom vapaju,
moram vam skrenuti pažnju da Kastel, a samim tim i Banja Luka, Krajina,
Republika Srpska, Bosna i Hercegovina i Balkan pripadaju južnoj Evropi i širem
pojasu Mediterana gdje su škorpije sasvim normalna pojava. E sad, postoje vrste
škorpija koje su otrovne i mogu ugroziti ljudsko zdravlje, ali takve ne žive na
ovom kontinentu i ne treba da ih se plašite.<o:p></o:p></span></div>
<div class="MsoNormal" style="text-align: justify;">
<span lang="BS-LATN-BA"><br /></span></div>
<div class="MsoNormal" style="text-align: justify;">
<span lang="BS-LATN-BA">U sljedećem naslovu teksta nije mi jasno
koga novinar smatra čudovištem, vojnika ili zmiju? Računajući da godišnje puno
više zmija strada od ljudske ruke nego obratno bilo bi logično da je vojnik
čudovište. Uz to je ubio bezopasno stvorenje koje mu nije moglo nauditi. Zadnjih
godina nekoliko puta sam naletio na slične tekstove. Zmija monstrum, džinovska
zmija, čudovište i slično. Ljudi, kod nas žive gmizavci koji mogu narasti i
preko dva metra dužine. Nije to ništa neobično. </span><a href="https://hr.wikipedia.org/wiki/Kravosas" target="_blank"><span lang="BS-LATN-BA">Kravosas</span></a><span lang="BS-LATN-BA">, </span><a href="https://hr.wikipedia.org/wiki/Bjelica" target="_blank"><span lang="BS-LATN-BA">bjelica</span></a><span lang="BS-LATN-BA">, </span><a href="https://hr.wikipedia.org/wiki/Bjelou%C5%A1ka" target="_blank"><span lang="BS-LATN-BA">bjelouška</span></a><span lang="BS-LATN-BA"> sve su to zmije koja mogu dostići dužine
od kojih se diže kosa na glavi, ali one nisu opasne za čovjeka koliko god
nekome gadno izgledale. Jedine otrovne i samim tim opasne evropske zmije su
poskok i riđovka ili šarka. Ostale su bezopasne. Ubijaju se ih iz straha i bez
razloga.</span></div>
<div class="MsoNormal" style="text-align: justify;">
<span lang="BS-LATN-BA">U svemu ovome nisu mi jasni novinari koji
objave tekst o nečemu o čemu nemaju pojma, a da prethodno nisu u stanju
prosurfati internetom nekoliko minuta i samo složiti malo kvalitetniji tekst. Pa
imate google i wikipediju, nije to kvantna
fizika. I ja to upravo sada radim. I da ne bude da sam se okomio na sve novinare
evo i jednog lijepog primjera. Autor je napisao atraktivan tekst sa
senzacionalnim naslovom da bi privukao publiku, a ipak uradio kvalitetno istraživanje i sastavio dobru
priču:<o:p></o:p></span></div>
<div class="MsoNormal" style="text-align: justify;">
<span lang="BS-LATN-BA"><br /></span></div>
<div class="MsoNormal" style="text-align: justify;">
<a href="http://tuzlanski.ba/carsija/tuzla-u-naselju-batva-ubijena-jedna-od-najvecih-evropskih-zmija-foto/" target="_blank"><span lang="BS-LATN-BA">Tuzla: U naselju Batva ubijena jedna od najvećih evropskih zmija (FOTO)</span></a><span lang="BS-LATN-BA"><o:p></o:p></span></div>
<div class="MsoNormal" style="text-align: justify;">
<span lang="BS-LATN-BA"><br /></span></div>
<div class="MsoNormal" style="text-align: justify;">
<span lang="BS-LATN-BA">A sada senzacija:<o:p></o:p></span></div>
<div class="MsoNormal" style="text-align: justify;">
<span lang="BS-LATN-BA"><br /></span></div>
<div class="MsoNormal" style="text-align: justify;">
<span lang="BS-LATN-BA" style="font-size: 14.0pt; line-height: 115%; mso-ansi-language: BS-LATN-BA;">U
blizini centra Banjaluke, u samom studentskom kampusu uočene neobične divlje
životinje!!!<o:p></o:p></span></div>
<div class="MsoNormal" style="text-align: justify;">
<span lang="BS-LATN-BA" style="font-size: 14.0pt; line-height: 115%; mso-ansi-language: BS-LATN-BA;"><br /></span></div>
<div class="MsoNormal" style="text-align: justify;">
<span lang="BS-LATN-BA">Dragi sugrađani, u mom prvom tekstu
sa naslovom </span><a href="http://nikolakuzet.blogspot.ba/2015/12/divlje-zvijeri-u-centru-grada.html" target="_blank"><span lang="BS-LATN-BA">Divlje zvijeri u centru grada</span></a><span lang="BS-LATN-BA"> sam
pisao o neobičnim i rijetkim stvorenjima koja žive u našoj neposrednoj blizini
i vješto se skrivaju od naših pogleda. Predstavio sam vam lasicu (neki su mi
rekli da je to ipak kuna, ali meni je to isto), salamandera (neki su me
ispravili da je to daždevnjak, ali meni je to isto) i sivu čaplju. U prvom
dijelu današnjeg teksta spominjao sam škorpije i više vrsta zmija, a sada vam
donosim tri nova imena. Sve tri ove vrste obitavaju na banjalučkom polju (i ne
samo tamo), mogu se vidjeti uz ogradu studentskog grada, a ponekad i u samom
kampusu. Čuo sam da neki nesavjesni građani idu da ih love u šikari Banjalučkog
polja što smatram izuzetno opasnim jer se radi o gradskoj zoni, a u tom žbunju
se pored divljih životinja često kriju i tinejdžeri iz različitih razloga i
pobuda.<o:p></o:p></span></div>
<div class="MsoNormal" style="text-align: justify;">
<span lang="BS-LATN-BA">Idemo redom:</span></div>
<div class="MsoNormal" style="text-align: justify;">
</div>
<ul>
<li><span lang="BS-LATN-BA" style="text-indent: -18pt;"><a href="https://sh.wikipedia.org/wiki/Fazan" style="text-indent: -18pt;" target="_blank">Fazan</a></span></li>
</ul>
<div class="MsoNormal" style="text-align: justify;">
<span lang="BS-LATN-BA">Viđao sam u ih Slatini, ali i nekoliko
puta u kampusu Studentskog grada, uvijek uz ogradu prema banjalučkom polju.
Znaju se muvati po privatnim imanjima i tražiti hranu. Mužjaci su naročito
lijepi zbog boje perja. Ženke su nešto manje i svjetlije bojei nemaju kitnjast
rep kao mužjaci.</span></div>
<div class="separator" style="clear: both; text-align: center;">
<a href="https://blogger.googleusercontent.com/img/b/R29vZ2xl/AVvXsEiqbMGM9CMIRm3N0cyjQV31H4khf13jdEoXJNG4iuQMHt1tcm94MSLIeuOVNhFgOKgz__2-jAeWxE-zhzbwAAOeaayZQ82YjwZxtFki6gME4Evxr6GFKFc2Rl07dEntwiNDDTuUhGGAtJ2w/s1600/Fazan-web-4.jpg" imageanchor="1" style="margin-left: 1em; margin-right: 1em;"><img border="0" height="266" src="https://blogger.googleusercontent.com/img/b/R29vZ2xl/AVvXsEiqbMGM9CMIRm3N0cyjQV31H4khf13jdEoXJNG4iuQMHt1tcm94MSLIeuOVNhFgOKgz__2-jAeWxE-zhzbwAAOeaayZQ82YjwZxtFki6gME4Evxr6GFKFc2Rl07dEntwiNDDTuUhGGAtJ2w/s400/Fazan-web-4.jpg" width="400" /></a></div>
<div class="MsoNormal" style="text-align: center;">
<span lang="BS-LATN-BA"><span style="font-size: x-small;">Fazan</span></span></div>
<div class="MsoNormal" style="text-align: justify;">
</div>
<ul>
<li><span lang="BS-LATN-BA" style="text-indent: -18pt;"><a href="https://sh.wikipedia.org/wiki/Prepelica" style="text-indent: -18pt;" target="_blank">Prepelica</a></span></li>
</ul>
<div class="MsoNormal" style="text-align: justify;">
<span lang="BS-LATN-BA">Da je nisam prije nekoliko dana vidio u
kampusu, opet uz istu ogradu prema banjalučkom polju, ne bi se našla u ovo
tekstu. Liči na ženku fazana, ali ipak je značajno manja. I fazan i prepelica
su ptice koje ne mogu visoko ni daleko da lete. Tek toliko da preskoče ogradu
ili neki niži objekat. Uglavnom se kriju u žbunju.</span></div>
<div class="separator" style="clear: both; text-align: center;">
<a href="https://blogger.googleusercontent.com/img/b/R29vZ2xl/AVvXsEj2571qie_8lrNCQL2Ykw8HZzP_SzNsfJcaf_5IfeSw8BOglTWX4UlWwkaF7AaaTaBelEwhIrwX961fj_FCRZrb2DggfKrHoojwtRAMux-gGJc3l6E0bdOJ-VWnQZXgBXnajpsQz5T34Plz/s1600/prepelica.jpg" imageanchor="1" style="margin-left: 1em; margin-right: 1em;"><img border="0" height="300" src="https://blogger.googleusercontent.com/img/b/R29vZ2xl/AVvXsEj2571qie_8lrNCQL2Ykw8HZzP_SzNsfJcaf_5IfeSw8BOglTWX4UlWwkaF7AaaTaBelEwhIrwX961fj_FCRZrb2DggfKrHoojwtRAMux-gGJc3l6E0bdOJ-VWnQZXgBXnajpsQz5T34Plz/s400/prepelica.jpg" width="400" /></a></div>
<div class="MsoNormal" style="text-align: center;">
<span lang="BS-LATN-BA"><span style="font-size: x-small;">Prepelica</span></span></div>
<div class="MsoNormal" style="text-align: justify;">
</div>
<ul>
<li><span lang="BS-LATN-BA" style="font-family: "symbol"; text-indent: -18pt;"><span style="font-family: "times new roman"; font-size: 7pt; font-stretch: normal;"> </span></span><a href="https://sh.wikipedia.org/wiki/Lisica" style="text-indent: -18pt;" target="_blank"><span lang="BS-LATN-BA">Lisica</span></a></li>
</ul>
<span style="text-align: justify;">Od svih nabrojanih stvorenja, vjerovatno
jedino koje bi se moglo svrstati u kategoriju divljih zvijeri, ali ta tvrdnja
bi bila poprilično nategnuta. Lisica potencijalno može biti opasna po čovjeka
samo ako je bolesna, ali u tom slučaju podjednako su opasni i psi i mačke.
Vjerovatno najgora stvar koju lisica može uraditi jeste da nekom ukrade kokoš.
Lisicu sam nedavno vidio u naselju Motike, a moj brat i rođak prije nekoliko dana u večernjim satima su je vidjeli u studentskom kampusu.</span><br />
<div class="separator" style="clear: both; text-align: center;">
<a href="https://blogger.googleusercontent.com/img/b/R29vZ2xl/AVvXsEhZSn58srf7qGGqjdBgF6_9QgTzifgwdV1VPXnPjZNvFlsJwy6vxSK2B6N0h19OXxFZCEK3kkeNaYE4_XXqUGqTKS7sRlXX9CzjyNbWGP2_dhBnXt7xIiBEYwW88Fbaq5BHOdGsq96LJQSn/s1600/lisica.jpg" imageanchor="1" style="margin-left: 1em; margin-right: 1em;"><img border="0" height="272" src="https://blogger.googleusercontent.com/img/b/R29vZ2xl/AVvXsEhZSn58srf7qGGqjdBgF6_9QgTzifgwdV1VPXnPjZNvFlsJwy6vxSK2B6N0h19OXxFZCEK3kkeNaYE4_XXqUGqTKS7sRlXX9CzjyNbWGP2_dhBnXt7xIiBEYwW88Fbaq5BHOdGsq96LJQSn/s400/lisica.jpg" width="400" /></a></div>
<div class="separator" style="clear: both; text-align: center;">
<span style="font-size: x-small;">Lisica</span></div>
<div class="MsoNormal" style="text-align: justify;">
<br /></div>
<div class="MsoNormal" style="text-align: justify;">
<span lang="BS-LATN-BA">Ove pojave u Banjaluci nisu ništa neobično.
U mnogim velikim gradovima, puno većim od Banjaluke žive divlje životinje.
Rakuni, jeleni, losovi, kojoti, vjeverice, sokolovi, čak i pume žive u samim
gradovima ili u neposrednoj blizini pa često znaju zalutati u urbane cjeline.
Mnogi gradovi su za maskote uzeli upravo takve životinje i na taj način promovišu
održivi razvoj, suživot i zaštitu životinja. Odnos prema prirodi govori i o stepenu
civilizacijskog razvoja. Prošla su vremena kada je čovjekova ambicija bila
podčiniti sve vrste sebi. U razvijenom svijetu su aktuelne teme suživota i
održivog razvoja. Donekle se slažem da smo mi još uvijek daleko od razvijenog
svijeta, ali nije ni tako daleko od nas kako nam se nekad čini. U svakom
slučaju ništa nas ne spriječava da mijenjamo način razmišljanja i počnemo se
ponašati u skladu sa modernim ekološkim standardima. Za početak, trebamo se
upoznati sa živim svijetom oko nas jer neznanje stvara strah, a u strahu često
nedužni stradaju. Zato prekinite besmislenu hajku.</span></div>
<div class="MsoNormal" style="text-align: justify;">
<span lang="BS-LATN-BA"><br /></span></div>
<div class="MsoNormal" style="text-align: justify;">
<span lang="BS-LATN-BA"><o:p></o:p></span>I još jedna misao za kraj: Iskreno bih volio da se ove uloge prihvati neko kome je ova oblast bliža nego meni. Ne osjećam se dovoljno kompetentnim za ovu temu i rado ću podržati svaku iskrenu akciju ovakve vrste bilo da dolazi od pojedinca ili organizacije.</div>
</div>
Nikola Kužethttp://www.blogger.com/profile/10698975591173607276noreply@blogger.com0tag:blogger.com,1999:blog-7079034889697277682.post-14704932478669098922016-08-23T06:47:00.001-07:002016-08-23T06:47:29.160-07:00How to employ and keep a Millennial?<div dir="ltr" style="text-align: left;" trbidi="on">
<div style="text-align: justify;">
Slowly, discretely, and assuredly, Millennials are assuming an important role in the society (even though there is no official definition, this is believed to be the generation born between early 1980s and early 2000s). They have already become the largest consumer group in America, possibly in Europe too, and their careers are thriving. They are taking, or have already taken, leading roles in many areas (such as creative industry, IT, sport, and entertainment). Until 2025, they will comprise 75% workforce. They are changing the world and tailoring it to their needs. Older generations are tearing out their still remaining hair, screaming about the superficiality, laziness, lack of interest, and bluntness of the new generation. Same as their parents used to scream once upon a time. This is simply about a generation gap and lack of understanding. Millennials are different. That is all. It is not relevant whether they are better or worse from their predecessors. They are coming and taking the world over. Those who would not play by their rules will not survive at the market. The majority of marketing topics on Millennials is dealing with marketing aimed at this generation. However, enticing a top professional millennial in one’s company is none the less important; keeping such a millennial in one’s team is even more important, as typical representatives of this generation changes jobs faster than you could imagine.</div>
<div style="text-align: justify;">
<br /></div>
<div class="separator" style="clear: both; text-align: center;">
<a href="https://blogger.googleusercontent.com/img/b/R29vZ2xl/AVvXsEi1UmlJ7-VhCiSVrkFKpSCmmTjWjK4X8p2d_KpDvSWKdFV3JQE7sGiJLlON_MWpoWdh_Hpox4Qt2FmrN7cdSXEymchEuFqUZ8-geCbxmzFyp4nT2YS2mTM-Wv8_0Bt4pWLOPORfpcoNDBfT/s1600/The-Rise-Of-The-Millennials-What-Marketers-And-Managers-Need-To-Know-Infographic.png" imageanchor="1" style="margin-left: 1em; margin-right: 1em;"><img border="0" height="200" src="https://blogger.googleusercontent.com/img/b/R29vZ2xl/AVvXsEi1UmlJ7-VhCiSVrkFKpSCmmTjWjK4X8p2d_KpDvSWKdFV3JQE7sGiJLlON_MWpoWdh_Hpox4Qt2FmrN7cdSXEymchEuFqUZ8-geCbxmzFyp4nT2YS2mTM-Wv8_0Bt4pWLOPORfpcoNDBfT/s400/The-Rise-Of-The-Millennials-What-Marketers-And-Managers-Need-To-Know-Infographic.png" width="400" /></a></div>
<div class="separator" style="clear: both; text-align: center;">
<br /></div>
<div style="text-align: justify;">
While their parents emphasized that they were looking for an environment in which they may be promoted, thus expressing how ambitious they were, Millennials are much more selfish. They look for settings in which they could learn. The difference may not seem significant, but it is huge in essence. In the first example, the applicant makes it known that he or she wants to promote the organization he or she is joining. They want to devote their capabilities to company development, and advance at the ladder of success with growth of the business. In the second example, the applicant is entirely disinterested in company development. They are interested in personal development. Working in your company, they want to upgrade their professional, social, and other skills. And surely, to earn as much as possible. Do you think this is unprofessional, and that such people should not be working in your company? Then, you can kiss the opportunity to have top young professionals in your team goodbye. Millennials are birds of passage. For them, loyalty to the company is an alien notion, unless they are company founders, co-founders, owners, or co-owners. This “trifle” totally shifts their attitude to the company.</div>
<div style="text-align: justify;">
Millennials do not find status symbols as important as older generations do. They prefer money rather than the company car. Mark Zuckerberg is the idol of the millennial generation. He does not own flashy status symbols – at least he does not show them off, does not date supermodels, and seems to be totally disinterested in luxury. He always dresses the same, because he does not want to waste time thinking about clothes.</div>
<div class="separator" style="clear: both; text-align: center;">
<a href="https://blogger.googleusercontent.com/img/b/R29vZ2xl/AVvXsEhxn0aFxRhpd4quQFhOzWQNQA-uq-h8rCiMGJdUW0FrKOhgwwQLdOQQs3OFAOQggBHCHGG6DM41C1X1h-0JNof4VNv3Pe3qBkuK75bTMRn0akw-tSqZukCz-HaA4RZETp7UP1p5od195zHX/s1600/millenial2.jpg" imageanchor="1" style="margin-left: 1em; margin-right: 1em;"><img border="0" height="253" src="https://blogger.googleusercontent.com/img/b/R29vZ2xl/AVvXsEhxn0aFxRhpd4quQFhOzWQNQA-uq-h8rCiMGJdUW0FrKOhgwwQLdOQQs3OFAOQggBHCHGG6DM41C1X1h-0JNof4VNv3Pe3qBkuK75bTMRn0akw-tSqZukCz-HaA4RZETp7UP1p5od195zHX/s400/millenial2.jpg" width="400" /></a></div>
<div style="text-align: center;">
Mark Zuckerberg’s wardrobe</div>
<div style="text-align: justify;">
<br /></div>
<div style="text-align: justify;">
Millennials also do not appreciate job titles. The managerial position means nothing to them, unless it is accompanied by adequate benefits. They change job titles such as general manager, commercial manager, financial manager, or executive manager into poorly ringing acronyms CEO, CSO, CFO, and COO.</div>
<div style="text-align: justify;">
They are narcissistic. The selfie generation. They stare into monitors all day long. They keep staring into multiple monitors. They are the multi-screen generation. Individualists. They celebrate differences. Unlike generation X and baby-boomers that were insanely optimistic, Millennials are realistic. They live in the Internet. They personalize everything they can. They are a real open-minded generation. They are attracted by changes, even when changes frighten them. They tend to live with their parents even when they are financially independent. For them, it is more important to save money and travel. They are believed to be lazy, but they do not understand the notion of laziness, or regard it differently. They perceive the notion through the state of motivation or lack thereof, as well as understanding or non-understanding the task. They cannot be motivated for jobs the purpose of which they are not familiar. They are not familiar with soldierly obedience. What someone perceives as laziness, a millennial will perceive as lack of motivation.</div>
<div style="text-align: justify;">
Regardless of how disloyal Millennials are to their company, they are very dedicated to the task. They have laser-sharp focus and may work very long if they are motivated. They get their inspiration in different places. They are insanely creative. They think in a strange way and reach insane and ingenious ideas to resolve intricate issues. Millennials are a very unusual generation, and it is no wonder that the world has been changing with an incredible pace ever since they came into picture.</div>
<div style="text-align: justify;">
How to employ and keep someone who does not appreciate traditional working values, does not promise to work hard, does not express a morsel of interest in loyalty and fidelity, but who has the skills that you need.</div>
<div style="text-align: justify;">
<br /></div>
<div style="text-align: justify;">
For starters, you may offer them:</div>
<br />
<ul style="text-align: left;">
<li style="text-align: justify;">Flexibility –flexi working hours, mobility, telecommuting.</li>
<li style="text-align: justify;">Real support in development and training – not only declarative.</li>
<li style="text-align: justify;">Company shares, if it is a start-up and if you cannot afford a top professional that you need.</li>
<li style="text-align: justify;">Modern, innovative, interesting working environment which stimulates creativity.</li>
<li style="text-align: justify;">Quality hardware and software.</li>
<li style="text-align: justify;">Possibility of promotion and bonuses need not be mentioned, as you have already understood that a clever millennial will soon leave you unless he or she is promoted and adequately paid for the results achieved.</li>
</ul>
<div style="text-align: justify;">
When interviewed, they will ask you the following questions, either directly or indirectly:</div>
<br />
<br />
<ul style="text-align: left;">
<li style="text-align: justify;">Which courses will you pay for?</li>
<li style="text-align: justify;">Who will be I working with in the team?</li>
<li style="text-align: justify;">How long will it take me to get to a senior position?</li>
<li style="text-align: justify;">What do I need to do to get to the senior position?</li>
<li style="text-align: justify;">May I work from home/pub/holiday home/seaside?</li>
<li style="text-align: justify;">Will I get a share in company ownership?</li>
</ul>
<br />
<div style="text-align: justify;">
When making a decision, they will ask themselves the following questions:</div>
<br />
<ul style="text-align: left;">
<li style="text-align: justify;">Is there anything to learn from these people?</li>
<li style="text-align: justify;">Will the company survive the several following years?</li>
<li style="text-align: justify;">If I get a share in the company, how much it will be worth in five years?</li>
<li style="text-align: justify;">Does this company fit my lifestyle?</li>
<li style="text-align: justify;">When will this guy get retired?</li>
</ul>
<div style="text-align: justify;">
Meet their wishes and you will be rewarded by premium quality work, professionalism, innovation, and creative solutions you have never seen before. They will transform you company and prepare it for the future. And the future the young generation is preparing for us is uncertain, thrilling, and fraught with vertiginous changes.</div>
<br />
<div style="text-align: justify;">
In the end, ask yourself whether you will be able to fit into the world Millennials are creating, whether you are lagging behind the times or you are still keeping up with them. Being a member of this generation means that you were born in a certain period of time (the author of this text is lucky to have been born at the very boundary), but thinking as a millennial is something else. For starters, stop nagging how lazy and irresponsible they are. Then scrutinize what is it that animates, motivates, and attracts Millennials, and what is it that deters them, frightens them, and makes them dissatisfied. Investigate how they think, adopt their habits and manner of thinking, and you will love the world they are creating.</div>
</div>
Nikola Kužethttp://www.blogger.com/profile/10698975591173607276noreply@blogger.com0tag:blogger.com,1999:blog-7079034889697277682.post-11546315708283951652016-08-17T13:46:00.002-07:002016-08-23T06:56:20.143-07:00Kako zaposliti i zadržati milenijalsa?<div dir="ltr" style="text-align: left;" trbidi="on">
<div style="border-bottom: solid #4F81BD 1.0pt; border: none; mso-border-bottom-themecolor: accent1; mso-element: para-border-div; padding: 0cm 0cm 4.0pt 0cm;">
<div class="MsoTitle" style="text-align: left;">
<span style="text-align: justify;">Milenijalsi polako, diskretno i sigurno
preuzimaju značajnu ulogu u društvu (iako ne postoji zvanična definicija,
smatra se da je to generacija rođena između ranih 1980-ih i ranih 2000-ih). Već
su postali najveća potrošačka grupa u Americi, vjerovatno i u Evropi, a ni u
karijeri im ne ide loše. U mnogim oblastima već preuzimaju ili su preuzeli vodeće
uloge (kreativna industrija, IT, sport, zabava). Do 2025. činiće 75% radne
snage. Mijenjaju svijet i kroje ga po svojoj mjeri. Starije generacije čupaju
kosu koja im je preostala vrišteći o površnosti, ljenosti, nezainteresovanosti
i zatupljenosti nove generacije. Isto kao što su i njihovi roditelji nekad kukali.
Jednostavno se radi o međugeneracijskom jazu i nerazumjevanju. Milenijalsi su
drugačiji. To je sve. Da li su bolji ili lošiji od svojih prethodnika nije
relevantno. Oni dolaze i preuzimaju svijet. Ko ne bude igrao po njihovim
pravilima neće opstati na tržištu. Većina marketinških tema o milenijalsima se
bavi marketingom usmjerenim ka ovoj generaciji. Ipak, ništa manje bitno nije
kako vrhunskog profesionalca milenijalsa namamiti u svoju kompaniju i, još
važnije, kako ga zadržati u svom timu jer tipičan predstavnik ove generacije
mijenja poslove brže nego što možete zamisliti.</span></div>
<div class="separator" style="clear: both; text-align: center;">
<a href="https://blogger.googleusercontent.com/img/b/R29vZ2xl/AVvXsEicFcwXwlpDXh61BkZpWqV5L95CYAOia4EOh7VnVJWjIxwX3HY8KqUnsVRC3qMwcOZZL13voZL8WG26U9WgcrnDXZjUVbHEfuwAES9mke0cgESqBiqB5PunFPY7z71XSMnJupLWI3i7gnC5/s1600/millenial1.jpg" imageanchor="1" style="margin-left: 1em; margin-right: 1em;"><img border="0" height="287" src="https://blogger.googleusercontent.com/img/b/R29vZ2xl/AVvXsEicFcwXwlpDXh61BkZpWqV5L95CYAOia4EOh7VnVJWjIxwX3HY8KqUnsVRC3qMwcOZZL13voZL8WG26U9WgcrnDXZjUVbHEfuwAES9mke0cgESqBiqB5PunFPY7z71XSMnJupLWI3i7gnC5/s400/millenial1.jpg" width="400" /></a></div>
<span lang="BS-LATN-BA" style="text-align: justify;">Dok su njihovi roditelji nagla</span><span lang="sr-Latn-BA" style="text-align: justify;">šavali</span><span lang="BS-LATN-BA" style="text-align: justify;"> kako traže okruženje u
kojem mogu napredovati i na taj način pokazivali da su ambiciozni, milenijalsi
su mnogo sebičniji. Oni traže okruženje u kojem mogu učiti. Razlika možda ne
djeluje velikom, ali u suštini je ogromna. U prvom primjeru, kandidat za posao
stavlja do znanja da želi unaprijediti organizaciju u koju ulazi. On želi svoje
sposobnosti staviti u svrhu razvoja kompanije i kroz rast biznisa i sam
napredovati na ljestvici uspjeha. U drugom primjeru, kandidata uopšte ne
interesuje razvoj kompanije. Njega interesuje lični razvoj. On želi da, radeći
u vašoj kompaniji, unaprijedi svoje profesionalne, socijalne i druge vještine.
Naravno, i da zaradi što je više moguće novca. Mislite da je to neprofesionalno
i da takvi ljudi ne treba da rade u vašoj kompaniji? Onda se pozdravite sa
mogućnošću da u vašem timu rade vrhunski mladi profesionalci. Milenijalsi su
ptice selice. Lojalnost kompaniji im je stran pojam, osim ako su osnivači,
suosnivači, vlasnici ili suvlasnici. Ta „sitnica“ potpuno mijenja njihov odnos
prema kompaniji.</span><br />
<span style="text-align: justify;">Milenijalsi ne drže do statusnih simbola
kao starije generacije. Umjesto službenog auta premium klase više vole novac. Mark
Zuckerberg je idol milenijal generacije. Ne posjeduje upadljive statusne
simbole, ili se makar ne razmeće sa njima, ne izlazi sa supermodelima i djeluje
</span><span style="text-align: justify;"> </span><span style="text-align: justify;">potpuno nezainteresovano za luksuz. Uvijek
se oblači isto jer ne želi da troši vrijeme na razmišljanje o odjeći.</span></div>
<div class="MsoNormal" style="text-align: justify;">
<o:p></o:p></div>
<div class="separator" style="clear: both; text-align: center;">
<a href="https://blogger.googleusercontent.com/img/b/R29vZ2xl/AVvXsEgmvEb2OkyadlVWrQmCQKtkY46_dTKZ9SDz0E1eyS7wN2JDO8W0I59FIJj9ejE5maiPEPJLhNBwUI5NGEOIP6XOb1-cBonwNdnOhJ0FEJldPNlASRL2bVtYEIoJA6YMsoepNNmybdIgSfBh/s1600/millenial2.jpg" imageanchor="1" style="margin-left: 1em; margin-right: 1em;"><img border="0" height="252" src="https://blogger.googleusercontent.com/img/b/R29vZ2xl/AVvXsEgmvEb2OkyadlVWrQmCQKtkY46_dTKZ9SDz0E1eyS7wN2JDO8W0I59FIJj9ejE5maiPEPJLhNBwUI5NGEOIP6XOb1-cBonwNdnOhJ0FEJldPNlASRL2bVtYEIoJA6YMsoepNNmybdIgSfBh/s400/millenial2.jpg" width="400" /></a></div>
<div class="MsoNormal" style="text-align: center;">
<v:shape alt="https://www.komando.com/wp-content/uploads/2016/01/Screen-Shot-2016-01-27-at-10.29.20-AM.png" id="Picture_x0020_1" o:spid="_x0000_i1026" style="height: 236.25pt; mso-wrap-style: square; visibility: visible; width: 371.25pt;" type="#_x0000_t75">
<v:imagedata o:title="Screen-Shot-2016-01-27-at-10.29.20-AM" src="file:///C:\Users\n6657300\AppData\Local\Temp\msohtmlclip1\01\clip_image002.jpg">
</v:imagedata></v:shape><o:p></o:p></div>
<div class="MsoNormal" style="text-align: center;">
<span lang="BS-LATN-BA" style="font-size: 9.0pt; line-height: 115%; mso-ansi-language: BS-LATN-BA;">Ormar
Marka Zuckerberga<o:p></o:p></span></div>
<div class="MsoNormal" style="text-align: justify;">
<br /></div>
<div class="MsoNormal" style="text-align: justify;">
<span lang="BS-LATN-BA">Milenijalsi ne drže ni do titula. Pozicija
direktora ne znači im ništa ukoliko je ne prate adekvatne beneficije. Titule
kao što su generalni direktor, komercijalni direktor, finansijski direktor,
izvšni direktor milenijalsi mijenjaju sa nimalo zvučnim skraćenicama CEO, CSO,
CFO, COO. <o:p></o:p></span></div>
<div class="MsoNormal" style="tab-stops: 263.7pt; text-align: justify;">
<span lang="BS-LATN-BA">Oni su narcisoidni. Selfi
generacija. Non-stop bulje u ekrane. U više ekrana. Multiscreen generacija. Individualisti.
Slave različitost. Realistični su za razliku od generacije X i bejbibumera koji
su suludo optimistični. Žive na internetu. Personalizuju sve što mogu. Prva su
prava open-minded generacija. Promjene ih privlače čak i kada ih plaše. Često
žive kod roditelja i kad su finansijski nezavisni. Bitnije im je štediti novac
i putovati.<o:p></o:p></span></div>
<div class="MsoNormal" style="tab-stops: 263.7pt; text-align: justify;">
<span lang="BS-LATN-BA">Smatraju ih lijenima, ali
oni pojam lijenost ne razumiju ili ga drugačije gledaju. Oni taj pojam
percipiraju kroz stanja motivisanosti i nemotivisanosti. I razumjevanja i
nerazumjevanja zadatka. Ne mogu se motivisati za poslove kojima ne znaju svrhu.
Ne poznaju vojničku poslušnost. Ono što neko smatra lijenošću, milenijal vidi
kao nedostatak motivacije.<o:p></o:p></span></div>
<div class="MsoNormal" style="text-align: justify;">
<span lang="BS-LATN-BA">Koliko god milenijalsi nisu lojalni
kompaniji toliko su posvećeni zadatku. Posjeduju laserski fokus i mogu da rade
jako dugo ako su motivisani. Inspiraciju crpe na raznim mjestima. Ludo su
kreativni. Razmišljaju na čudan način i dolaze do suludih i genijalnih rješenja
za zamršene probleme. Milenijalsi su vrlo neobična generacija i nije čudno što
se svijet mijenja nevjerovatnom brzinom otkad su oni stupili na pozornicu.<o:p></o:p></span></div>
<div class="separator" style="clear: both; text-align: center;">
<a href="https://blogger.googleusercontent.com/img/b/R29vZ2xl/AVvXsEjjD4gvrgxXsXa4K2WW80zYXTKKQ8PcCmJqWdAKfZFZEHnIpOtnp2OwJCgofY-5ws89q3sXgby5UHs77Opi8nHv9khU_ogXLC-KVLQXS12j3pe0IzvhEbGyiovB6vMowCR51AbzTZaH7ehD/s1600/millenial3.jpg" imageanchor="1" style="margin-left: 1em; margin-right: 1em;"><img border="0" height="254" src="https://blogger.googleusercontent.com/img/b/R29vZ2xl/AVvXsEjjD4gvrgxXsXa4K2WW80zYXTKKQ8PcCmJqWdAKfZFZEHnIpOtnp2OwJCgofY-5ws89q3sXgby5UHs77Opi8nHv9khU_ogXLC-KVLQXS12j3pe0IzvhEbGyiovB6vMowCR51AbzTZaH7ehD/s640/millenial3.jpg" width="640" /></a></div>
<div class="MsoNormal" style="text-align: justify;">
<span lang="BS-LATN-BA"><br /></span></div>
<div class="MsoNormal" style="text-align: center;">
<v:shape alt="hiring millennials" id="Picture_x0020_3" o:spid="_x0000_i1025" style="height: 187.5pt; mso-wrap-style: square; visibility: visible; width: 470.25pt;" type="#_x0000_t75">
<v:imagedata o:title="hiring millennials" src="file:///C:\Users\n6657300\AppData\Local\Temp\msohtmlclip1\01\clip_image003.jpg">
</v:imagedata></v:shape><span lang="BS-LATN-BA"><o:p></o:p></span></div>
<div class="MsoNormal" style="text-align: justify;">
<span lang="BS-LATN-BA">Kako onda zaposliti i zadržati nekog ko ne
drži do tradicionalnih radnih vrijednosti, ne obećava težak rad, ne pokazuje ni
najmanje interesovanja za lojalnost i odanost, a posjeduje vještine koje su vam
neophodne.<o:p></o:p></span></div>
<div class="MsoNormal" style="text-align: justify;">
<span lang="BS-LATN-BA">Za početak im ponudite:</span></div>
<div class="MsoNormal" style="text-align: justify;">
</div>
<ul>
<li><span style="text-indent: -18pt;">Fleksibilnost - varijabilno radno vrijeme, mobilnost, rad na
daljinu.</span></li>
<li><span style="text-indent: -18pt;">Stvarnu podršku za razvoj i usavršavanje. Ne samo deklarativnu.</span></li>
<li><span style="text-indent: -18pt;">Udio u kompaniji ako se radi o start-upu i ne možete priuštiti
vrhunskog stručnjaka koji vam treba.</span></li>
<li><span style="text-indent: -18pt;">Moderno, inovativno, interesantno radno okruženje koje podstiče kreativnost.</span></li>
<li><span style="text-indent: -18pt;">Kvalitetan hardware i software.</span></li>
<li><span style="text-indent: -18pt;">Mogućnost napredovanja i bonuse je glupo spominjati jer ste do sad
shvatili da će vas pametan milenijal vrlo brzo napustiti ako ne bude napredovao
i bivao adekvatno nagrađen za postignute rezultate.</span></li>
</ul>
<br />
<div class="MsoNormal" style="text-align: justify;">
<span lang="BS-LATN-BA">Na intervjuu će vas direktno ili
indirektno pitati sljedeća pitanja:</span></div>
<div class="MsoNormal" style="text-align: justify;">
</div>
<ul>
<li><span style="text-indent: -18pt;">Da li kompanija nudi usavršavanje?</span></li>
<li><span style="text-indent: -18pt;">Koje kurseve mislite da mi platite?</span></li>
<li><span style="text-indent: -18pt;">S kim ću raditi u timu?</span></li>
<li><span style="text-indent: -18pt;">Za koliko vremena mogu doći do senior pozicije?</span></li>
<li><span style="text-indent: -18pt;">Šta treba da uradim da dođem do senior pozicije?</span></li>
<li><span lang="BS-LATN-BA" style="font-family: "symbol"; text-indent: -18pt;"><span style="font-family: "times new roman"; font-size: 7pt; font-stretch: normal;"> </span></span><span lang="BS-LATN-BA" style="text-indent: -18pt;">Mogu li raditi od kuće/iz kafane/iz vikendice/sa mora?</span></li>
<li><span lang="BS-LATN-BA" style="font-family: "symbol"; text-indent: -18pt;"><span style="font-family: "times new roman"; font-size: 7pt; font-stretch: normal;"> </span></span><span lang="BS-LATN-BA" style="text-indent: -18pt;">Hoću li dobiti udio u vlasništvu?</span></li>
</ul>
<br />
<div class="MsoNormal" style="text-align: justify;">
<span lang="BS-LATN-BA">Pri donošenju odluke sebi će postaviti ova
pitanja:</span></div>
<div class="MsoNormal" style="text-align: justify;">
</div>
<ul>
<li><span lang="BS-LATN-BA" style="font-family: "symbol"; text-indent: -18pt;"><span style="font-family: "times new roman"; font-size: 7pt; font-stretch: normal;"> </span></span><span lang="BS-LATN-BA" style="text-indent: -18pt;">Imam li šta da naučim od ovih ljudi?</span></li>
<li><span style="text-indent: -18pt;">Hoće li ova firma preživjeti narednih nekoliko godina?</span></li>
<li><span lang="BS-LATN-BA" style="font-family: "symbol"; text-indent: -18pt;"><span style="font-family: "times new roman"; font-size: 7pt; font-stretch: normal;"> </span></span><span lang="BS-LATN-BA" style="text-indent: -18pt;">Ako dobijem udio, koliko će vrijediti za pet godina?</span></li>
<li><span style="text-indent: -18pt;">Da li se ova kompanija uklapa u moj lifestyle?</span></li>
<li><span style="text-indent: -18pt;">Kad ovaj misli u penziju?</span></li>
</ul>
<br />
<div class="MsoNormal" style="text-align: justify;">
<span lang="BS-LATN-BA">Ispunite im želje i bićete nagrađeni sa vrhunskim
radom, profesionalnošću, inovacijama i kreativnim rješenjima kakva još niste
vidjeli. Transformisaće vašu firmu i pripremiti je za budućnost. A budućnost
koju nam priprema nova generacija je vrlo neizvjesna, uzbudljiva i puna vrtoglavih
promjena.<o:p></o:p></span></div>
<br />
<div class="MsoNormal" style="text-align: justify;">
<span lang="BS-LATN-BA">Za kraj se zapitajte hoćete li se vi moći
uklopiti u svijet koji milenijalsi upravo stvaraju, da li vas je vrijeme
pregazilo ili još držite korak. Biti pripadnik ove generacije zahtjeva biti
rođen u određenom vremenskom periodu (autor ovog teksta ima tu sreću da je
rođen na samoj granici), ali razmišljati kao milenijal je nešto drugo. Za početak prestanite gunđati
kako su lijeni i neodgovorni. Zatim proučite šta je to što pokreće, motiviše i
privlači milenijalse, a šta ih odbija, plaši, čini nezadovoljnima. Proučite
kako razmišljaju i usvojite njihove navike i način razmišljanja i zavolićete
svijet koji stvaraju.<o:p></o:p></span></div>
</div>
Nikola Kužethttp://www.blogger.com/profile/10698975591173607276noreply@blogger.com0tag:blogger.com,1999:blog-7079034889697277682.post-20998925385281034362015-12-10T08:06:00.001-08:002015-12-10T15:07:24.960-08:00Divlje zvijeri u centru grada<div dir="ltr" style="text-align: left;" trbidi="on">
<div class="MsoNormal" style="text-align: justify;">
<span lang="sr-Latn-BA">Obećavam da neću pisati o jadnoj mladoj medvjedici
koja je nedavno nedužna izgubila glavu samo zato što je zalutala u gradsku zonu
u Banjaluci. Mnogi su već napisali sve što bih i ja imao reći na tu temu pa ne
bih da ponavljam već rečeno i napisano. Zapravo ta me situacija podsjetila na
nešto drugo o čemu bih želio podijeliti svoje misli sa vama koji ovo čitate.<o:p></o:p></span></div>
<div class="MsoNormal" style="text-align: justify;">
<span lang="sr-Latn-BA"><br /></span></div>
<div class="MsoNormal" style="text-align: justify;">
<span lang="sr-Latn-BA">Gradski način života kojim živimo ne pruža nam
dovoljno vremena da razmišljamo o nečemo što bi ljudima koji žive u prirodi
bilo potpuno normalno i nešto o čemu bi svakodnevno razmišljali i razgovarali.
To su živa bića sa kojima dijelimo habitat, a naročito životinje. Svakodnevno
viđamo pse i mačke, kao ljubimce ili lutalice, zatim razne ptice, uglavnom
golubove, vrane i vrapce i rijeđe ponekog glodara. Meni su ipak zanimljivije
one vrste koje žive u našoj blizini, ali se vrlo vješto kriju. Nema ih mnogo,
stanište im je ugroženo, ali su se ipak održavaju u okruženju koje smo mi ljudi
potpuno prilagodili sebi ne vodeći ni najmanje računa o drugim živim bićima. U
Banjaluci živi nekoliko životinjskih vrsta koje su divlje, prekrasne i često
vješto skrivene od naših pogleda. Ja sam do sad upoznao tri koje su me posebno
oduševile. Mislim da većina Banjalučana nije ni svjesna da u samom gradu imamo
takva prekrasna stvorenja. Hajde da vam kažem o kojima se radi.<o:p></o:p></span></div>
<div class="MsoNormal" style="text-align: justify;">
<span lang="sr-Latn-BA"><br /></span></div>
<ul style="margin-top: 0in;" type="disc">
<li class="MsoNormal" style="mso-list: l0 level1 lfo1; text-align: justify;"><span lang="sr-Latn-BA">Lasica<o:p></o:p></span></li>
</ul>
<div class="MsoNormal" style="text-align: justify;">
<span lang="sr-Latn-BA">Živim u centru grada, u naselju pored Vrbasa
koje mnogi znaju kao Dolac. Nekoliko puta sam u svom naselju vidio lasice.
Viđao sam i u drugim dijelovima grada. Jednom prilikom u Gornjem Šeheru gdje je
pretrčala preko ceste meni tik ispred auta. Mnogo ljudi mi je još reklo da su
vidjeli lasice u gradu. Ona je prekrasno stvorenje koje se, kako izgleda,
uspjelo prilagoditi životu u gradu.<o:p></o:p></span></div>
<div class="MsoNormal" style="text-align: justify;">
<span lang="sr-Latn-BA"><br /></span></div>
<div class="separator" style="clear: both; text-align: center;">
<a href="https://hr.wikipedia.org/wiki/Lasica" target="_blank"><img border="0" height="212" src="https://blogger.googleusercontent.com/img/b/R29vZ2xl/AVvXsEhFrx-cFD9mHW0398TsuuLRGV7W0qKaKTdqhMsEdTYDC0eZXg4jFIBgyvGuCmzt7GAHylr_zG5-5c5zKXy5g6gCa23INl2NBAZ5cH3VqBd1k1HNhLIGttzGQnr22TV8k-y2F-cuWcKcG3Zz/s400/lasica.jpg" width="400" /></a></div>
<div class="separator" style="clear: both; text-align: center;">
lasica</div>
<div class="separator" style="clear: both; text-align: center;">
<br /></div>
<div class="separator" style="clear: both; text-align: center;">
<span style="text-align: left;"><br /></span></div>
<ul style="margin-top: 0in;" type="disc">
<li class="MsoNormal" style="mso-list: l0 level1 lfo1; text-align: justify;"><span lang="sr-Latn-BA">Siva čaplja<o:p></o:p></span></li>
</ul>
<div class="MsoNormal" style="text-align: justify;">
<span lang="sr-Latn-BA">Često je vidim kako stoji u vodi na ušću
rječice Crkvene u Vrbas. Grozno mjesto uzimajući u obzir zagađenost Crkvene i
neugodan miris koji širi na tom mjestu. Vidim ih iz auta kad prolazim onom
užasnom i opasnom krivinom u Docu. Siva čaplja je inače stalan stanovnik
Vrbaskog sliva, ali ipak, vidjeti je u centru grada je posebno iskustvo.
Sljedeći put kad budete prolazili tom groznom krivinom u Docu, usporite i
bacite pogled niz Crkvenu. Ako budete imali sreće vidjećete sivu čaplju.<o:p></o:p></span></div>
<div class="separator" style="clear: both; text-align: center;">
<a href="https://hr.wikipedia.org/wiki/Siva_%C4%8Daplja" target="_blank"><img border="0" height="230" src="https://blogger.googleusercontent.com/img/b/R29vZ2xl/AVvXsEjeLwHt9dGBlT18sqVrWRaSxUfR0XsuLQBGDnrbuii_8jsbK7303J6vEbHeL4o9j3xPPHVQQzuWtJw_U9Xmzwua88xnyOyTNqTJX24bxvh22IwOWw9A-PSvKoQre66jZiwVZvxaUkWTk-Rt/s400/siva+%25C4%258Daplja.jpg" width="400" /></a></div>
<div class="separator" style="clear: both; text-align: center;">
siva čaplja</div>
<div class="MsoNormal" style="text-align: justify;">
<span lang="sr-Latn-BA"><br /></span></div>
<div align="center" class="MsoNormal" style="text-align: center;">
<span lang="sr-Latn-BA"><br /></span></div>
<ul style="margin-top: 0in;" type="disc">
<li class="MsoNormal" style="mso-list: l0 level1 lfo1; text-align: justify;"><span lang="sr-Latn-BA">Salamander<o:p></o:p></span></li>
</ul>
<div class="MsoNormal" style="text-align: justify;">
<span lang="sr-Latn-BA">Prekrasan gušter nestvarno lijepih boja. Zovu ga još pjegavi daždevnjak, šareni daždevnjak ili repaš. Nije
opasan za čovjeka i ne treba da ga se plašiti, ali ga ne treba ni dirati jer
duž tijela ima žlijezde koje luče otrov koji može iritirati oči i usta. Daždevnjak
je i stanuje blizu vode. Moj je favorit od ova tri stvorenja. Viđam ih na
Šehitlucima. Neki su mi rekli da su ih vidjeli i na drugim mjestima u gradu. Ja
još nisam.<o:p></o:p></span></div>
<div class="MsoNormal" style="text-align: justify;">
<span lang="sr-Latn-BA"><br /></span></div>
<div class="separator" style="clear: both; text-align: center;">
<a href="https://sh.wikipedia.org/wiki/Da%C5%BEdevnjaci" target="_blank"><img border="0" height="225" src="https://blogger.googleusercontent.com/img/b/R29vZ2xl/AVvXsEhJgSGXRgMD9sNu-FafLleKbcrcToxXfA_z8SpwEmxERHl52Fc04xWn5ke9uBy5n8NJGImy_y6dC66B-nMwho_gQZn8hlHiY1uvY1JkI_dAcKibJf4NJI55VElUNnBUH7UzmcjCCMpb-QGe/s400/salamander.jpg" width="400" /></a></div>
<div class="separator" style="clear: both; text-align: center;">
salamander</div>
<div align="center" class="MsoNormal" style="text-align: center;">
<span lang="sr-Latn-BA"><!--[if gte vml 1]><v:shape
id="_x0000_i1027" type="#_x0000_t75" style='width:389.25pt;height:219.75pt'>
<v:imagedata src="file:///C:\Users\dzony\AppData\Local\Temp\msohtmlclip1\01\clip_image005.jpg"
o:title="salamander"/>
</v:shape><![endif]--><!--[if !vml]--><!--[endif]--><o:p></o:p></span></div>
<div align="center" class="MsoNormal" style="text-align: center;">
<span lang="sr-Latn-BA"><br /></span></div>
<div class="MsoNormal" style="text-align: justify;">
<span lang="sr-Latn-BA">Mlada medvjedica sa početka priče je izgubila
život jer nismo znali na pravi način da reagujemo kad je ušla u naše stanište.
Nije bilo strelica sa injekcijom za uspavljivanje, a moralo se brzo reagovati
zbog evidentne opasnosti. Mislim da lovci nisu krivi. Krivi smo svi jer ne
poznajemo dovoljno okruženje u kojem živimo, te biljne i životinjske vrste sa
kojima dijelimo habitat. Ne znamo kako da reagujemo kad naiđemo na njih i
djelujemo u strahu i nagonski. Neke procjene kažu da u BiH ima oko 1200
medvjeda (naravno da nema preciznih podataka). Ako je zaista tako, koliko je
onda iznenađenje ako jedan zaluta u predgrađe neke urbane zone. Pa nije
nosorog. Nisam ni biolog ni zoolog i nisam dovoljno kompetentan da ulazim
dublje u ovu temu, više onako laički lamentiram. Zato bih volio kad bi se i
drugi uključili u rad na ovoj temi. Stručni pojedinci, entuzijasti i udruženja
koja se bave zaštitom životne sredine. Ne možemo očekivati da se vlast bavi
ovim temama. Oni se više bave apstraktnim nego stvarnim životom. Njih više zanimaju
teorije zavjere, klanjanje idolima i podizanje religijskih objekata nego
održivi razvoj i ekologija. Ono što možemo kao građani jeste da se organizujemo,
sprovodimo akcije, pripremimo procedure, rješenja i planove i vršimo konstantan
pritisak na vlast da ih sprovodi.<o:p></o:p></span></div>
<div class="MsoNormal" style="text-align: justify;">
<span lang="sr-Latn-BA"><br /></span></div>
<br />
<div class="MsoNormal" style="text-align: justify;">
<span lang="sr-Latn-BA">Nadam se da je ovaj tekst skroman doprinos
našem boljem upoznavanju sa prirodom koja nas okružuje i živim bićima sa kojima
dijelimo životni prostor.<o:p></o:p></span></div>
<div class="MsoNormal" style="text-align: justify;">
<span lang="sr-Latn-BA"><br /></span></div>
<div class="MsoNormal" style="text-align: justify;">
<span lang="sr-Latn-BA">Priznajem da sam se naslovom poslužio da privučem pažnju, ali drugačije vjerovatno ne bi pročitali tekst i upoznali ove tri prekrasne divlje zvijeri. </span></div>
</div>
Nikola Kužethttp://www.blogger.com/profile/10698975591173607276noreply@blogger.com3tag:blogger.com,1999:blog-7079034889697277682.post-43332487757487893002015-11-17T10:29:00.001-08:002015-11-17T10:34:19.415-08:00Upravljanje vremenom – Pomodoro tehnika<div dir="ltr" style="text-align: left;" trbidi="on">
<div class="MsoNormal" style="text-align: justify;">
<span lang="sr-Latn-BA">Uvijek sam u potrazi za boljim rješenjima u
upravljanju vremenom. Puno radim, volim da radim i često se pretrpam obavezama
što me zna uvesti u nepotreban stres koji mi umanjuje radnu učinkovitost. Znam da
nisam jedini kome se to dešava. Ima nas puno radoholičara koji od količine
obaveza koje sebi natovarimo nemamo vremena ni da se kvalitetno organizujemo
što smanjuje efikasnost u radu, a dugoročno vodi u burnout. Osim lošeg
planiranja česta greška koju sam godinama radio je multi-tasking, odnosno
obavljanje više aktivnosti u isto vrijeme. <o:p></o:p></span></div>
<div class="MsoNormal" style="text-align: justify;">
<span lang="sr-Latn-BA"><br /></span></div>
<div class="MsoNormal" style="text-align: justify;">
<span lang="sr-Latn-BA">Surfajući bespućima interneta, slušajući
podcaste i čitajući knjige u zadnjih par mjeseci sam nekoliko puta naišao na
nešto što se zove pomodoro tehnika. Trebalo je više puta da se sretnem sa tim
pojmom pa da se potrudim da ga proučim. Na prvu me privukla jednostavnost
tehnike. Iste sedmice sam počeo da je primjenjujem. Nakon nekog vremena mi
je ušla u rutinu i dovela do značajnog poboljšanja odnosa vrijeme/rezultat. Da
nedužim dalje, najbolje je da ukratno opišem o čemu se radi.<o:p></o:p></span></div>
<div class="MsoNormal" style="text-align: justify;">
<span lang="sr-Latn-BA"><br /></span></div>
<div class="separator" style="clear: both; text-align: center;">
<a href="https://blogger.googleusercontent.com/img/b/R29vZ2xl/AVvXsEjOZjabpUDZzsf7_hFSg-12WBDuRxwabL-pWnd-Mf3zgxrDGf7uNKpr-1hEPETcEPUzZRfJATivS3BOfK6M6U56Kl2ZrZOD20kqIVED7wvwGuYxHa58R8sZxJgDJ_5ZOheT8IDAv4v6P3O3/s1600/pomodoro+tehnika.jpg" imageanchor="1" style="margin-left: 1em; margin-right: 1em;"><img border="0" height="222" src="https://blogger.googleusercontent.com/img/b/R29vZ2xl/AVvXsEjOZjabpUDZzsf7_hFSg-12WBDuRxwabL-pWnd-Mf3zgxrDGf7uNKpr-1hEPETcEPUzZRfJATivS3BOfK6M6U56Kl2ZrZOD20kqIVED7wvwGuYxHa58R8sZxJgDJ_5ZOheT8IDAv4v6P3O3/s400/pomodoro+tehnika.jpg" width="400" /></a></div>
<div class="MsoNormal" style="text-align: justify;">
<span lang="sr-Latn-BA"><br /></span></div>
<div class="MsoNormal" style="text-align: justify;">
<span lang="sr-Latn-BA"><a href="http://pomodorotechnique.com/" target="_blank">Pomodoro Technique</a> ili Pomodoro tehnika je vrlo
jednostavna metoda upravljanja vremenom koju je razvio Francesco Cirillo još
krajem osamdesetih. U tehnici se koristi tajmer koji radne zadatke dijeli u
intervale od preporučenih 25 minuta (interval možete prilagoditi svom radnom
ritmu, odnosno postaviti vrijeme koje vam odgovara). Svaki interval se zove
pomodoro (paradajz na italijanskom). Nakon fokusiranog i ničim ometanog rada od
25 minuta treba da nagradite sebe sa 3 do 5 minuta pauze. <o:p></o:p></span></div>
<div class="MsoNormal" style="text-align: justify;">
<span lang="sr-Latn-BA"><br /></span></div>
<div class="MsoNormal" style="text-align: justify;">
<span lang="sr-Latn-BA">Cirillo je ovu metodu nazvao Pomodoro tehnika
po kuhinjskom tajmeru u obliku paradajza koji je koristio u učenju dok je bio
student.<o:p></o:p></span></div>
<div class="MsoNormal" style="text-align: justify;">
<span lang="sr-Latn-BA"><br /></span></div>
<div class="MsoNormal" style="text-align: justify;">
<span lang="sr-Latn-BA">U implementaciji ove tehnike postoji 5 koraka:<o:p></o:p></span></div>
<div class="MsoNormal" style="text-align: justify;">
<span lang="sr-Latn-BA"><br /></span></div>
<ol start="1" style="margin-top: 0in;" type="1">
<li class="MsoNormal" style="mso-list: l0 level1 lfo1; text-align: justify;"><span lang="sr-Latn-BA">Odredi task/zadatak na kojem ćeš da radiš<o:p></o:p></span></li>
<li class="MsoNormal" style="mso-list: l0 level1 lfo1; text-align: justify;"><span lang="sr-Latn-BA">Postavi pomodoro tajmer na
25 minuta (ili na interval koji ti više odgovara)<o:p></o:p></span></li>
<li class="MsoNormal" style="mso-list: l0 level1 lfo1; text-align: justify;"><span lang="sr-Latn-BA">Radi samo na tom tasku dok
tajmer ne zazvoni<o:p></o:p></span></li>
<li class="MsoNormal" style="mso-list: l0 level1 lfo1; text-align: justify;"><span lang="sr-Latn-BA">Uzmi pauzu od 3-5 minuta i
pređi na novi pomodoro<o:p></o:p></span></li>
<li class="MsoNormal" style="mso-list: l0 level1 lfo1; text-align: justify;"><span lang="sr-Latn-BA">Nakon četiri pomodora uzmi
dužu pauzu od 15 do 30 minuta.<o:p></o:p></span></li>
</ol>
<div class="MsoNormal" style="text-align: justify;">
<span lang="sr-Latn-BA">Da bi ova tehnika funkcionisala potrebno je da
se tokom rada riješite svih distrakcija koje vam mogu razbiti fokus. Meni to
nekad nije lako jer mi posao zahtjeva da sam uvijek dostupan na telefon, ali
neke druge distrakcije mogu da uklonim. Također nekad između pomodoro zadataka
uzimam duže pauze da obavim kraće poslove kao što su telefonski pozivi ili
provjeravanje e-maila.<o:p></o:p></span></div>
<div class="MsoNormal" style="text-align: justify;">
<span lang="sr-Latn-BA"><br /></span>
<span lang="sr-Latn-BA">Kao mjerač vremena možete koristiti sat sa štopericom, sat na telefonu ili neku od aplikacija na app storu ili google playu koje su napravljene upravo za ovu tehniku. Samo u pretraživač kucajte pojam pomodoro timer.</span><br />
<span lang="sr-Latn-BA"><br /></span></div>
<div class="MsoNormal" style="text-align: justify;">
<span lang="sr-Latn-BA">Ovaj tekst je samo kratak opis tehnike koja se
meni posebno dopala, a ko želi malo dublje da zaroni u ovu priču može ne netu
pronaći hrpu tekstova i postova na ovu temu.<o:p></o:p></span></div>
<div class="MsoNormal" style="text-align: justify;">
<span lang="sr-Latn-BA"><br /></span></div>
<div class="separator" style="clear: both; text-align: center;">
<iframe allowfullscreen="" class="YOUTUBE-iframe-video" data-thumbnail-src="https://i.ytimg.com/vi/CT70iCaG0Gs/0.jpg" frameborder="0" height="266" src="https://www.youtube.com/embed/CT70iCaG0Gs?feature=player_embedded" width="320"></iframe></div>
<div class="MsoNormal" style="text-align: justify;">
<span lang="sr-Latn-BA"><br /></span></div>
</div>
Nikola Kužethttp://www.blogger.com/profile/10698975591173607276noreply@blogger.com2tag:blogger.com,1999:blog-7079034889697277682.post-58281859763498648792015-01-14T06:34:00.001-08:002015-01-14T06:34:50.422-08:00Menadžmentom protiv autokratije<div dir="ltr" style="text-align: left;" trbidi="on">
<div class="MsoNormal" style="text-align: justify;">
<span lang="sr-Latn-BA">Peter Drucker je otac modernog menadžmenta i
jedan od najvećih ekonomskih genija svih
vremena. Njegova djela su imala ogroman uticaj na današnju ekonomiju i način na
koji funkcioniše moderno društvo. Upravo čitam njegovu knjigu u kojoj kaže da
je menadžment jedina prava alternativa tiraniji. <o:p></o:p></span></div>
<div class="MsoNormal" style="text-align: justify;">
<span lang="sr-Latn-BA">To je zapravo sasvim logično, tamo gdje nema
kvalitetnog upravljanja resursima i gdje institucije nisu funkcionalne rađa se
tiranija, autokratija, diktatura. Da me ne shvatite pogrešno, ne mislim samo na
političku državu. To se dešava i u kompanijama. I ograničava njihov razvoj.
Često dovodi do propasti. Ta se anomalija javlja i u državnoj upravi na nižim
nivoima. Postoje odjeljenja koja imaju svoje diktatore koji smatraju da imaju
doživotno pravo na svoje radno mjesto, a još ga i planiraju ostaviti u nasljeđe
potomku.<o:p></o:p></span></div>
<div class="MsoNormal" style="text-align: justify;">
<span lang="sr-Latn-BA">Nedostatak kvalitetnog i odgovornog menadžementa
nije problem samo naše jadne male zemlje. Većina država u razvoju ima te
probleme. Gdje god vidite neiskorištene resurse (ljudske ili materijalne) znajte
da nedostaje kvalitetnog upravljanja. Nedavno sam naišao na podatak da je najveći
problem ruskog ekonomskog razvoja nedostatak kvalitetnog menadžerskog kadra.
Studenti koji se školuju u inostranstvu najčešće tamo i ostaju (zvuči poznato),
a domaći univerziteti nemaju kvalitetnog profesorskog kadra u ovim oblastima. I
resursi stoje neiskorišteni.<o:p></o:p></span></div>
<div class="MsoNormal" style="text-align: justify;">
<span lang="sr-Latn-BA">Kada nema boljih ideja najlakše je predložiti
uvođenje predsjedničkog sistema, što je nedavno predložio Predsjednik Dodik,
kako bi vlast navodno bila funkcionalnija. Ali to nije rješenje. To je
autokratski potez koji neće doprinijeti razvoju. Nama ne treba sveukupna moć
skoncentrisana u rukama jednog čovjeka, treba nam kvalitetan menadžerski kadar. Ok,
nije to jedino što nam nedostaje. Treba nam i vladavina prava, treba nam više
stručnosti u svim sferama društva, očajnički nam treba više kulture i etike,
ali da bi pokrenuli ekonomiju, pitanje upravljanja resursima od najvećeg je značaja.<o:p></o:p></span></div>
<div class="MsoNormal" style="text-align: justify;">
<span lang="sr-Latn-BA">Zapadni svijet ima dugu tradiciju školovanja
menadžera. Mi nemamo. Kod nas je taj termin relativno nov, mnogima i nejasan pa
iz neznanja nekad izaziva negativne asocijacije. Tako ponekad čujem da se kod
nas „svi obrazuju za nekakve menadžere“, da „niko neće da radi, a svi bi da
šefuju“ i slično tome. Istina je da imamo premalo menadžera, a pogotovo
obučenih, specijaliziranih i iskusnih. Dobar menadžer ne mora nužno završiti
menadžersku školu. Škola obrazuje koliko umije, ali ne garantuje uspjeh. Poznajem
izvrsne menadžere sa impresivnim iskustvom i rezultatima koji nisu školovani za
rukovođenje već su te vještine stekli kroz rad.<o:p></o:p></span></div>
<div class="MsoNormal" style="text-align: justify;">
<span lang="sr-Latn-BA">Kvalitetan i odgovoran menadžment nam treba u
privredi, javnoj upravi, kulturi, zdravstvu, sportu, nevladinom sektoru.<o:p></o:p></span></div>
<div class="MsoNormal" style="text-align: justify;">
<span lang="sr-Latn-BA">Da bi se ovaj problem riješio potrebno je
vrijeme i posvećenost u širem smislu. Država svakako može pomoći na više
načina:<o:p></o:p></span></div>
<ul style="margin-top: 0in;" type="disc">
<li class="MsoNormal" style="mso-list: l0 level1 lfo1; text-align: justify;"><span lang="sr-Latn-BA">Na funkcije u javnoj
upravi treba zapošljavati obrazovane, iskusne i odgovorne rukovodioce
(znam, zvuči kao utopija, ali u tome i jeste suština problema);<o:p></o:p></span></li>
<li class="MsoNormal" style="mso-list: l0 level1 lfo1; text-align: justify;"><span lang="sr-Latn-BA">Kroz medije treba promovisati
uspješne menadžere;<o:p></o:p></span></li>
<li class="MsoNormal" style="mso-list: l0 level1 lfo1; text-align: justify;"><span lang="sr-Latn-BA">Potrebno je pomoći institucijama
koje obrazuju menadžere;<o:p></o:p></span></li>
<li class="MsoNormal" style="mso-list: l0 level1 lfo1; text-align: justify;"><span lang="sr-Latn-BA">Po potrebi treba angažovati
strane stručnjake koji bi radili na obuci domaćeg kadra;<o:p></o:p></span></li>
<li class="MsoNormal" style="mso-list: l0 level1 lfo1; text-align: justify;"><span lang="sr-Latn-BA">Organizovati ili podržati
organizaciju konferencija na temu menadžmenta, lokalnih i regionalnih, domaćih
i međunarodnih.<o:p></o:p></span></li>
</ul>
<br />
<div class="MsoNormal" style="text-align: justify;">
<span lang="sr-Latn-BA">S toga, ne treba nam predsjednički sistem,
treba nam kvalitetan menadžment.<o:p></o:p></span></div>
</div>
Nikola Kužethttp://www.blogger.com/profile/10698975591173607276noreply@blogger.com0tag:blogger.com,1999:blog-7079034889697277682.post-80207415087225688292014-12-25T02:18:00.001-08:002014-12-25T02:18:17.138-08:00Banja Luka kao brend<div dir="ltr" style="text-align: left;" trbidi="on">
<div class="MsoNormal" style="text-align: justify;">
<span lang="sr-Latn-BA" style="font-family: "Arial","sans-serif"; mso-ansi-language: #181A;">Može li grad
biti brend? Naravno da može. Gradovi se međusobno, kao kompanije, takmiče koji
će da privuče više turista, investitora, studenata i talentovanih pojedinaca
koji bi živjeli i radili u njemu. Kažu da se u New York dnevno doseli u
prosjeku dvadesetak pisaca. Što je grad atraktivniji to će imati kvalitetniju,
obrazovaniju i kreativniju strukturu stanovništa koja će mu doprinositi radom i
stvaranjem. Također imaće više turista i investicija.<o:p></o:p></span></div>
<div class="MsoNormal" style="text-align: justify;">
<span lang="sr-Latn-BA" style="font-family: "Arial","sans-serif"; mso-ansi-language: #181A;">Šta jedan grad
čini atraktivnim za život? Definitivno više faktora kao što su: veličina,
geografski položaj, infrastruktura, cijene, arhitektura, zdravstvo, struktura
stanovništva, kulturni sadržaji, sportski sadržaji, mogućnost zaposlenja, istorija,
bezbjednost, zaštita okoline, zelene površine, komunalne usluge, gradski prevoz
i mnogi drugi faktori. Beč, Cirih i Melburn su već godinama u samom vrhu
gradova koji pružaju najkvalitetnije uslove za život, a Bagdad, Lagos i Bogota
na dnu iste skale. Ipak, postoji još jedna vrlo bitna karakteristika koja grad
može da izdvoji iz prosjeka i učini ga atraktivnijim od sličnih. To je imidž
grada. U određenoj mjeri on može da se kreira i donekle se sa njim može
upravljati. To je brendiranje gradova. Možda najbolji primjer grada koji
brendiranjem izvlači najbolje iz svojih resursa je Berlin. Druga krajnost je
Rim koji i pored ogromnih potencijala stagnira u razvoju i na lošem je glasu po
raznim pitanjima. U našem okruženju Pula i Budva su primjeri dobrog
brendiranja.<o:p></o:p></span></div>
<div class="MsoNormal" style="text-align: justify;">
<span lang="sr-Latn-BA" style="font-family: "Arial","sans-serif"; mso-ansi-language: #181A;">Gdje je u
svemu ovom Banja Luka? Ne idealiziram naš grad. Dobro poznajem sve njegove
prednosti i mane, ali sam ubjeđen da ima veliki razvojni potencijal koji stoji
neiskorišten. Između ostalog i zbog izrazito lošeg imidža. Jedina osoba koja se
aktivno bavi imidžom Banje Luke je Predsjednik Republike Srpske, a kakvi su mu
rezultati bolje bi bilo da nam se ne bavi pitanjima imidža. U Banju Luku ne
dolaze ni turisti, ni investitori, niti izuzetno kreativni ljudi željni rada i
stvaranja. Dolaze samo studenti iz drugih krajeva Srpske i ponešto ljudi koji
bježe iz drugih potpuno propalih gradova i sela u Bosni i Hercegovini.<o:p></o:p></span></div>
<div class="MsoNormal" style="text-align: justify;">
<span lang="sr-Latn-BA" style="font-family: "Arial","sans-serif"; mso-ansi-language: #181A;">Potencijali
koji Banja Luku izdvajaju, a koji nisu dovoljno iskorišteni i mogli bi je učiniti
atraktivnom su:<o:p></o:p></span></div>
<ul style="margin-top: 0in;" type="disc">
<li class="MsoNormal" style="mso-list: l0 level1 lfo1; text-align: justify;"><span lang="sr-Latn-BA" style="font-family: "Arial","sans-serif"; mso-ansi-language: #181A;">Odlična geografska pozicija – blizina većih gradova (Zagreb,
Beograd, Sarajevo, Split, Ljubljana, Beč, Budimpešta), blizina mora,
blizina planina. Ovo bi trebao biti dobar potencijal za razvoj banjalučkog
aerodroma kad ga ne bi vodili ljudi kojima je jedini cilj da što manje
rade. Smatram da je banjalučki aerodrom idealan za low cost i cargo
letove. Geografska pozicija našeg grada je također potencijal za aktivan
razvoj tranzitnog turizma.<o:p></o:p></span></li>
<li class="MsoNormal" style="mso-list: l0 level1 lfo1; text-align: justify;"><span lang="sr-Latn-BA" style="font-family: "Arial","sans-serif"; mso-ansi-language: #181A;">Ljepota grada – Banja Luka je lijep grad. Ima staro gradsko jezgro,
tvrđavu i planinsku rijeku u samom centru grada, ali te cjeline nisu povezane
i objedinjene. Uređen pristup rijeci u centru ne postoji, Kastel je u
katastrofalnom stanju (i pored djelimične obnove), a pješačke zone su
premalene.<o:p></o:p></span></li>
<li class="MsoNormal" style="mso-list: l0 level1 lfo1; text-align: justify;"><span lang="sr-Latn-BA" style="font-family: "Arial","sans-serif"; mso-ansi-language: #181A;">Niske cijene – Banja Luka ima najniže cijene ugostiteljskih usluga
od svih većih gradova u regionu. Također, cijene noćenja u hotelima,
hostelima i privatnom smještaju su niže od reginalnog prosjeka. Beograd,
Zagreb i primorje su već dostigli evropske prosjeke, a nisu daleko ni
ostali veći gradovi. <o:p></o:p></span></li>
<li class="MsoNormal" style="mso-list: l0 level1 lfo1; text-align: justify;"><span lang="sr-Latn-BA" style="font-family: "Arial","sans-serif"; mso-ansi-language: #181A;">Gastronomska ponuda – Banjalučki ćevap, Nektar pivo i sir Trapist
su poznati u regionu. Ovu ponudu treba širiti i nadograđivati, a u
kombinaciji sa niskim cijenama pruža dobru bazu za proširenje turističke
ponude. Banja Luka bi na gastronomskoj ponudi i zabavi (noćni život,
festivali, koncerti) mogla izgraditi turističku ponudu koja bi pružala
solidnu finansijsku injekciju.<o:p></o:p></span></li>
<li class="MsoNormal" style="mso-list: l0 level1 lfo1; text-align: justify;"><span lang="sr-Latn-BA" style="font-family: "Arial","sans-serif"; mso-ansi-language: #181A;">Zabava – Mit o sedam djevojaka na jednog momka je nešto po čemu je
Banja Luka zaista poznata. Znam,
jer me ljudi pitaju da li je to istina gdje god da se zateknem u bivšoj
državi. Ne treba imidž graditi samo na tome jer bi ljudi dolazili sa
pogrešnim očekivanjima, ali treba taj mit dograditi na priču da je Banja
Luka grad pun mladih i lijepih ljudi, što i jeste. Ako se tome doda
zanimljiv i sadržajan noćni život sa klubovima, pabovima, restoranima,
diskotekama, koncertima i festivalima onda to postaje ozbiljan turistički
potencijal. Beograd to radi već godinama, pa ne vidim zašto u manjem obimu
ne bi mogla i Banja Luka. Niske cijene već imamo, a to je ogromna prednost.<o:p></o:p></span></li>
<li class="MsoNormal" style="mso-list: l0 level1 lfo1; text-align: justify;"><span lang="sr-Latn-BA" style="font-family: "Arial","sans-serif"; mso-ansi-language: #181A;">Zelenilo – I pored ozbiljnog narušavanja ove karakteristike,
zelenilo je i dalje zaštitni znak Banja Luke, makar još nekoliko godina, a
nadam se i puno duže.<o:p></o:p></span></li>
</ul>
<div class="MsoNormal" style="text-align: justify;">
<span lang="sr-Latn-BA" style="font-family: "Arial","sans-serif"; mso-ansi-language: #181A;">Zašto je
Banjoj Luci potreban brending? Pri izboru turističke destinacije, poslovne
lokacije ili mjesta za život ili studiranje pored „tvrdih“ faktora kao što su
turističke atrakcije, poslovna klima, cijene ili troškovi sve se više gledaju i
„meki“ faktori poput stila života, imidža i kulture. Brendiranje grada ima
šansu upravo u tim „mekim“ faktorima kako bi se stvorila pozitivna slika o
gradu i napravila dodatna vrijednost koja bi bolje iskoristila mogućnosti koje
grad posjeduje. Kada grad nema svoj brend sa kojim upravlja, onda ljudi o njemu
sami razvijaju sliku, dobru ili lošu, na osnovu informacija koje posjeduju i
ljudi koji ga predstavljaju, na primjer političara, ako već nema poznatih
sportista, umjetnika ili biznismena iz tog grada.<o:p></o:p></span></div>
<div class="MsoNormal" style="text-align: justify;">
<span lang="sr-Latn-BA" style="font-family: "Arial","sans-serif"; mso-ansi-language: #181A;">Najbolji
ambasadori brenda grada su njegovi građani. Oni trebaju biti zadovoljni svojim
gradom, ispunjeni ponosom, poznavati ga i pričati drugima pohvalno o njemu.
Zato brendiranje grada treba da bude usmjereno i prema građanima jer nema te
agencije koja će uraditi uspješnu kampanju za grad kojim nisu zadovoljni
njegovi stanovnici.<o:p></o:p></span></div>
<span lang="sr-Latn-BA" style="font-family: "Arial","sans-serif"; font-size: 11.0pt; line-height: 115%; mso-ansi-language: #181A; mso-bidi-language: AR-SA; mso-fareast-font-family: Calibri; mso-fareast-language: EN-US;"><br /></span>
<span lang="sr-Latn-BA" style="font-family: "Arial","sans-serif"; font-size: 11.0pt; line-height: 115%; mso-ansi-language: #181A; mso-bidi-language: AR-SA; mso-fareast-font-family: Calibri; mso-fareast-language: EN-US;">P.S. Ideje iznesene u ovom
tekstu poklanjam Turističkoj organizaciji Grada Banja Luka od kojih ne očekujem
ništa osim da rade svoj posao za koji su plaćeni iz poreza koje mi plaćamo.</span></div>
Nikola Kužethttp://www.blogger.com/profile/10698975591173607276noreply@blogger.com0tag:blogger.com,1999:blog-7079034889697277682.post-91376427588995454382014-09-08T05:46:00.002-07:002014-09-08T05:46:53.062-07:00Znaš li ti majstore odakle dobijaš platu?<div dir="ltr" style="text-align: left;" trbidi="on">
<div class="MsoNormal" style="line-height: 150%; text-align: justify;">
<span lang="sr-Latn-BA" style="font-family: "Arial","sans-serif"; mso-ansi-language: #181A;">Sjedim
prije par dana na kafi sa mojim dobrim prijateljem koji inače radi u državnoj
upravi. Pričamo o opštim temama. Ekonomija, politika i slično. Imamo bliske
stavove mada se u nekim ključnim pitanjima često ne slažemo što naše razgovore
i rasprave čini još interesantnijim. Inače je odličan sagovornik.<o:p></o:p></span></div>
<div class="MsoNormal" style="line-height: 150%; text-align: justify;">
<span lang="sr-Latn-BA" style="font-family: "Arial","sans-serif"; mso-ansi-language: #181A;">U
jednom momentu tokom razgovora kaže on meni pomalo arogantno kako u našoj
zemlji realan sektor i zdrava privreda ne postoje i kako se sve što kako tako funkcioniše
svodi na državnu upravu te da svi veći projekti zavise od države i državnog
aparata. Nisam znao u tom momentu šta da kažem. Nisam se snašao, a imao sam
mnogo toga za reći. Prećutim.<o:p></o:p></span></div>
<div class="MsoNormal" style="line-height: 150%; text-align: justify;">
<span lang="sr-Latn-BA" style="font-family: "Arial","sans-serif"; mso-ansi-language: #181A;">Moj
prijatelj je pošten čovjek i dobar radnik. Znam da se izuzetno trudi na svom
poslu. Spada u radnike u državnoj službi koji zaista rade svoj posao. Radi u
sektoru koji pruža podršku privredi. Volim vjerovati da je većina radnika u
državnoj administraciji takva, a da su na lošem glasu kao neradnici i korumpirani
zbog manjine koja je takva. Ali moj prijatelj je u velikoj zabludi. Na radnom
mjestu je vjerovatno upao u krivi obrazac razmišljanja i želim da mu razbijem
iluzije i kažem ono što sam mu trebao reći taj dan na kafi. Možda je ovako i bolje
jer ću biti jasniji. Zapravo želim da mu
postavim nekoliko pitanja pa neka sam sebi na njih odgovori. Usput se obraćam i
svim radnicima državne administracije u ovoj našoj jadnoj državi koji su u
sličnoj zabludi. <o:p></o:p></span></div>
<div class="MsoNormal" style="line-height: 150%; text-align: justify;">
<span lang="sr-Latn-BA" style="font-family: "Arial","sans-serif"; mso-ansi-language: #181A;">Ovako:<o:p></o:p></span></div>
<ul style="margin-top: 0in;" type="disc">
<li class="MsoNormal" style="line-height: 150%; mso-list: l0 level1 lfo1; text-align: justify;"><span lang="sr-Latn-BA" style="font-family: "Arial","sans-serif"; mso-ansi-language: #181A;">Znaš li ti majstore odakle dobijaš platu? Iz kojeg izvora? Iz kojeg
sektora?<o:p></o:p></span></li>
<li class="MsoNormal" style="line-height: 150%; mso-list: l0 level1 lfo1; text-align: justify;"><span lang="sr-Latn-BA" style="font-family: "Arial","sans-serif"; mso-ansi-language: #181A;">Znaš li da tvoja plata dolazi iz poreza koji se stvara u privredi i
iz zaduživanja koja će ova zemlja jednom morati vratiti iz sredstava koja
će ponovo morati generirati privreda?<o:p></o:p></span></li>
<li class="MsoNormal" style="line-height: 150%; mso-list: l0 level1 lfo1; text-align: justify;"><span lang="sr-Latn-BA" style="font-family: "Arial","sans-serif"; mso-ansi-language: #181A;">Znaš li ti da kad ne bi bilo privrede ti ne bi imao posao?<o:p></o:p></span></li>
<li class="MsoNormal" style="line-height: 150%; mso-list: l0 level1 lfo1; text-align: justify;"><span lang="sr-Latn-BA" style="font-family: "Arial","sans-serif"; mso-ansi-language: #181A;">Znaš li da je naopako i nerealno to što ekonomski projekti zavise
od državnog aparata i politike?<o:p></o:p></span></li>
<li class="MsoNormal" style="line-height: 150%; mso-list: l0 level1 lfo1; text-align: justify;"><span lang="sr-Latn-BA" style="font-family: "Arial","sans-serif"; mso-ansi-language: #181A;">Znaš li da je tvoja dužnost kao državnog službenika da služiš
privredi, odnosno primarnom, sekundarnom i tercijarnom sektoru? Pogotovo
na tvojoj poziciji.<o:p></o:p></span></li>
<li class="MsoNormal" style="line-height: 150%; mso-list: l0 level1 lfo1; text-align: justify;"><span lang="sr-Latn-BA" style="font-family: "Arial","sans-serif"; mso-ansi-language: #181A;">Znaš li da tvoje radno mjesto postoji zbog privrede, a ne obrnuto?<o:p></o:p></span></li>
<li class="MsoNormal" style="line-height: 150%; mso-list: l0 level1 lfo1; text-align: justify;"><span lang="sr-Latn-BA" style="font-family: "Arial","sans-serif"; mso-ansi-language: #181A;">Znaš li da je prosjek plata u privredi značajno slabiji nego u
državnoj administraciji što je samo po sebi apsurd?<o:p></o:p></span></li>
<li class="MsoNormal" style="line-height: 150%; mso-list: l0 level1 lfo1; text-align: justify;"><span lang="sr-Latn-BA" style="font-family: "Arial","sans-serif"; mso-ansi-language: #181A;">Znaš li da većina radnika u privredi nema plaćen prekovremeni rad,
dnevnice za putovanja, regres i ostale dodatke koje ti primaš?<o:p></o:p></span></li>
<li class="MsoNormal" style="line-height: 150%; mso-list: l0 level1 lfo1; text-align: justify;"><span lang="sr-Latn-BA" style="font-family: "Arial","sans-serif"; mso-ansi-language: #181A;">Znaš li da većina radnika u privredi ne uživa zagarantovana prava
koja ti uživaš jer se od njih traži da rade više nego što je propisano?<o:p></o:p></span></li>
<li class="MsoNormal" style="line-height: 150%; mso-list: l0 level1 lfo1; text-align: justify;"><span lang="sr-Latn-BA" style="font-family: "Arial","sans-serif"; mso-ansi-language: #181A;">Znaš li da si ti na svom radnom mjestu zaštićen kao snježni leopard
u poređenju sa radnicima u privredi?<o:p></o:p></span></li>
<li class="MsoNormal" style="line-height: 150%; mso-list: l0 level1 lfo1; text-align: justify;"><span lang="sr-Latn-BA" style="font-family: "Arial","sans-serif"; mso-ansi-language: #181A;">Misliš li da je to normalno?<o:p></o:p></span></li>
<li class="MsoNormal" style="line-height: 150%; mso-list: l0 level1 lfo1; text-align: justify;"><span lang="sr-Latn-BA" style="font-family: "Arial","sans-serif"; mso-ansi-language: #181A;">Znaš li zašto se realni sektor tako zove? Treba li da ti objasnim?<o:p></o:p></span></li>
<li class="MsoNormal" style="line-height: 150%; mso-list: l0 level1 lfo1; text-align: justify;"><span lang="sr-Latn-BA" style="font-family: "Arial","sans-serif"; mso-ansi-language: #181A;">Znaš li da ja radim u privredi?<o:p></o:p></span></li>
<li class="MsoNormal" style="line-height: 150%; mso-list: l0 level1 lfo1; text-align: justify;"><span lang="sr-Latn-BA" style="font-family: "Arial","sans-serif"; mso-ansi-language: #181A;">Znaš li da ja djelimično zarađujem i tvoju platu?<o:p></o:p></span></li>
<li class="MsoNormal" style="line-height: 150%; mso-list: l0 level1 lfo1; text-align: justify;"><span lang="sr-Latn-BA" style="font-family: "Arial","sans-serif"; mso-ansi-language: #181A;">Znaš li da je privreda značajno oslabljena jer većina zaposlenih u
javnoj upravi razmišlja po matrici po kojoj i ti razmišljaš? Vjerovatno si
taj virus tamo i pokupio.<o:p></o:p></span></li>
<li class="MsoNormal" style="line-height: 150%; mso-list: l0 level1 lfo1; text-align: justify;"><span lang="sr-Latn-BA" style="font-family: "Arial","sans-serif"; mso-ansi-language: #181A;">Znaš li da je ovakav odnos državne administracije prema privredi
nerealan i neodrživ?<o:p></o:p></span></li>
<li class="MsoNormal" style="line-height: 150%; mso-list: l0 level1 lfo1; text-align: justify;"><span lang="sr-Latn-BA" style="font-family: "Arial","sans-serif"; mso-ansi-language: #181A;">Imaš li poštovanja prema onom ko zarađuje i za tebe i kome treba da
služiš?<o:p></o:p></span></li>
</ul>
<div class="MsoNormal" style="line-height: 150%; margin-left: .5in; text-align: justify;">
<br /></div>
<br />
<div class="MsoNormal" style="line-height: 150%; text-align: justify;">
<span lang="sr-Latn-BA" style="font-family: "Arial","sans-serif"; mso-ansi-language: #181A;">Prijatelju,
ja znam da ti radiš, ali ne privređuješ. Ti primaš platu, a ne zaradu. Tvoj rad
ne stvara novu vrijednost. Ovo je kapitalizam. Ekonomija profita. Komunizam je
propao. Računa se profit, dobit, marža, razlika u cijeni, dodata vrijednost,
novostvorena vrijednost itd. Mada se i ekonomija u komunizmu zasnivala na
novostvorenoj vrijednosti. Sve na tome počiva, a toga nema u tvom sektoru. PDV
se generiše u privredi. Plata koju primaš se stvara u privredi. Imaj poštovanja
prema tome i promijeni način razmišljanja, jer ćemo svi polako morati za srećom
u neke druge sredine koje imaju zdraviji odnos prema privredi i realnom
sektoru.<o:p></o:p></span></div>
</div>
Nikola Kužethttp://www.blogger.com/profile/10698975591173607276noreply@blogger.com0tag:blogger.com,1999:blog-7079034889697277682.post-30249076778283557052014-09-08T05:45:00.002-07:002015-12-10T09:25:04.065-08:00Gdje je brendiranje u RS?<div dir="ltr" style="text-align: left;" trbidi="on">
<div class="MsoNormal" style="text-align: justify;">
<span lang="sr-Latn-BA" style="font-size: 12.0pt; line-height: 115%; mso-ansi-language: #181A;">Nedavno sam
radio malo lično istraživanje o najpopularnijim brendovima u regionu (to je ovo
područje koje se nekad zvalo Jugoslavija) i ustanovio da među najuspješnijima
nema ni jednog iz Republike Srpske. Sad, nije me to toliko ni iznenadilo,
iskreno nisam ni očekivao da će biti, ali me potaklo na razmišljanje zbog čega
je to tako. Koji je razlog zbog kojeg Republika Srpska nema niti jedan svoj
brend koji je poznat van njenih okvira? Ima nekoliko uspješnih priča i par
proizvoda sa dugom tradicijom u koje potrošači imaju povjerenje i koji bi se
mogli donekle smatrati uspješnima prema pravilima brendiranja, ali nijedan od
od njih nije napravio ozbiljan posao van RS-a. Iskreno bih volio da me neko
razuvjeri i dokaže mi da griješim i da sam zaboravio na neku uspješnu priču. <o:p></o:p></span></div>
<div class="MsoNormal" style="text-align: justify;">
<span lang="sr-Latn-BA" style="font-size: 12.0pt; line-height: 115%; mso-ansi-language: #181A;"><br /></span></div>
<div class="MsoNormal" style="text-align: justify;">
<span lang="sr-Latn-BA" style="font-size: 12.0pt; line-height: 115%; mso-ansi-language: #181A;">Opšta
definicija kaže da je brend ime, izraz, dizajn, simbol ili neka druga
karakteristika koja jedan proizvod čini drugačijim u odnosu na druge (American
Marketing Association Dictionary).<o:p></o:p></span></div>
<div class="MsoNormal" style="text-align: justify;">
<span lang="sr-Latn-BA" style="font-size: 12.0pt; line-height: 115%; mso-ansi-language: #181A;"><br /></span></div>
<div class="MsoNormal" style="text-align: justify;">
<span lang="sr-Latn-BA" style="font-size: 12.0pt; line-height: 115%; mso-ansi-language: #181A;">Nektar pivo
(iako je Banjalučka Pivara posljednjih godina znatno unaprijedila marketing) nije
popularno van RS, Mtel nije generički brend Republike Srpske, banjalučki ćevap
nije komercijalizovan u mjeri u kojoj bi trebao biti i ne može se smatrati
brendom jer nema karatkeristike brenda. Ni jedan naš proizvod ne može ni
približno parirati regionalnim liderima kao što su Moja Kravica, Dukat, Argeta,
Cedevita, Violeta, Plazma, Vegeta, Jamnica i drugi, a da ne spominjem svjetske
brendove koji su i kod nas popularni kao na primjer Milka, Nike, Coca-Cola ili
Nes kafa.<o:p></o:p></span></div>
<div class="MsoNormal" style="text-align: justify;">
<span lang="sr-Latn-BA" style="font-size: 12.0pt; line-height: 115%; mso-ansi-language: #181A;"><br /></span></div>
<div class="MsoNormal" style="text-align: justify;">
<span lang="sr-Latn-BA" style="font-size: 12.0pt; line-height: 115%; mso-ansi-language: #181A;">Snaga brenda
se mjeri kroz njegovu vrijednost. Coca-Coli mogu u jednoj noći izgorjeti ili
nestati u poplavi sve fabrike, zalihe, objekti i vozila, ali kompanija će ipak
preživjeti i brzo stati na noge jer posjeduje nematerijalnu vrijednost u vidu
brenda. Slično je sa kompanijama Apple, Nike, P&G, BMW, Nestle, Unilever i
mnogim drugim. Oni su davno shvatili da se izgradnja jakog brenda isplati puno
više nego samo podizanje fabrika. Zato su mnogi od njih proizvodnju prepustili
partnerima, a oni se bave marketingom, dizajnom i razvojem novih proizvoda i
usluga. <o:p></o:p></span></div>
<div class="MsoNormal" style="text-align: justify;">
<span lang="sr-Latn-BA" style="font-size: 12.0pt; line-height: 115%; mso-ansi-language: #181A;"><br /></span></div>
<div class="MsoNormal" style="text-align: justify;">
<span lang="sr-Latn-BA" style="font-size: 12.0pt; line-height: 115%; mso-ansi-language: #181A;">Brendovi imaju
svoje mjesto u percepciji potrošača, imaju svoje odane i lojalne kupce,
otporniji su na krize i uglavnom spadaju u više cjenovne kategorije. <o:p></o:p></span></div>
<div class="MsoNormal" style="text-align: justify;">
<span lang="sr-Latn-BA" style="font-size: 12.0pt; line-height: 115%; mso-ansi-language: #181A;"><br /></span></div>
<div class="MsoNormal" style="text-align: justify;">
<span lang="sr-Latn-BA" style="font-size: 12.0pt; line-height: 115%; mso-ansi-language: #181A;">Brendovi ne nastaju
slučajno, a brendiranje je odavno prestalo biti nepozanica i nešto što se
dešava samo od sebe. Brendirati se mogu: proizvodi, kompanije, usluge, veb
sajtovi, ustanove, događaji, ljudi, gradovi, regije, države. Svaka oblast ima
svoje karakteristike, ali univerzalna pravila i metode brendiranja su ista.<o:p></o:p></span></div>
<div class="MsoNormal" style="text-align: justify;">
<span lang="sr-Latn-BA" style="font-size: 12.0pt; line-height: 115%; mso-ansi-language: #181A;"><br /></span></div>
<div class="MsoNormal" style="text-align: justify;">
<span lang="sr-Latn-BA" style="font-size: 12.0pt; line-height: 115%; mso-ansi-language: #181A;">Potencijal kod
nas postoji. Ima i znanja koje nije dovoljno iskorišteno i stavljeno u pogon.
Lično poznajem profesionalce koji imaju i znanje i iskustvo koje može robnu
marku pretvoriti u brend, samo im treba dati pravu šansu. Neke od naših marki
koje imaju dobar potencijal da postanu jaki brendovi su:<o:p></o:p></span></div>
<div class="MsoNormal" style="text-align: justify;">
<span lang="sr-Latn-BA" style="font-size: 12.0pt; line-height: 115%; mso-ansi-language: #181A;"><br /></span></div>
<br />
<ul style="margin-top: 0in;" type="disc">
<li class="MsoNormal" style="mso-list: l0 level1 lfo1; text-align: justify;"><span lang="sr-Latn-BA" style="font-size: 12.0pt; line-height: 115%; mso-ansi-language: #181A;">Nektar pivo – potrebna mu je veća prisutnost van RS i jasnije
diferenciranje u odnosu na konkurente iz Srbije kao što su Jelen i Lav;<o:p></o:p></span></li>
<li class="MsoNormal" style="mso-list: l0 level1 lfo1; text-align: justify;"><span lang="sr-Latn-BA" style="font-size: 12.0pt; line-height: 115%; mso-ansi-language: #181A;">Vitinka/Vivia – slična situacija kao sa Nektar pivom;<o:p></o:p></span></li>
<li class="MsoNormal" style="mso-list: l0 level1 lfo1; text-align: justify;"><span lang="sr-Latn-BA" style="font-size: 12.0pt; line-height: 115%; mso-ansi-language: #181A;">Centrum Trade – odličan primjer brendiranja u maloprodajnom
segmentu, ali za sada geografski ograničen samo na banjalučku regiju;<o:p></o:p></span></li>
<li class="MsoNormal" style="mso-list: l0 level1 lfo1; text-align: justify;"><span lang="sr-Latn-BA" style="font-size: 12.0pt; line-height: 115%; mso-ansi-language: #181A;">Moj Market – ista situacija kao i kod Centruma;<o:p></o:p></span></li>
<li class="MsoNormal" style="mso-list: l0 level1 lfo1; text-align: justify;"><span lang="sr-Latn-BA" style="font-size: 12.0pt; line-height: 115%; mso-ansi-language: #181A;">Demo Fest – najviši stepen brendiranja kod nas. Demo Fest je
prepoznatljiv u muzičkom biznisu u regionu. Potrebna mu je finansijska
održivost i isplativost kako ne bi svake godine bilo upitno njegovo
održavanje. Smatram da bi se ulaz morao naplaćivati, makar u revijalnom
dijelu festivala. Primjer uspješnog brendiranja događaja u regionu je novosadski
festival Exit;<o:p></o:p></span></li>
<li class="MsoNormal" style="mso-list: l0 level1 lfo1; text-align: justify;"><span lang="sr-Latn-BA" style="font-size: 12.0pt; line-height: 115%; mso-ansi-language: #181A;">Vukoje – nekad porodični podrum vina, a sad ozbiljan proizvođač
koji je na dobrom putu da postane jak brend, ali mu je potrebno ozbiljnije
širenje van granica RS;<o:p></o:p></span></li>
<li class="MsoNormal" style="mso-list: l0 level1 lfo1; text-align: justify;"><span lang="sr-Latn-BA" style="font-size: 12.0pt; line-height: 115%; mso-ansi-language: #181A;">Bubsi Beba – originalan projekat sa realnim potencijalom da postane
uspješan brend ukoliko se bude razvijao na pravi način.<span style="font-size: 12pt;"><o:p></o:p></span></span></li>
</ul>
</div>
Nikola Kužethttp://www.blogger.com/profile/10698975591173607276noreply@blogger.com0